Više od meda
More Than Honey (2012.)
Zero One Film, 2012.
Trajanje: 95 min.
Format: 1,85:1
Color: Color
Zvuk: Dolby Digital
Redatelj: Markus Imhoof
Sudjeluju: Fred Jaggi, Randolf Menzel, John Miller, Liane Singer, Heidrun Singer, Zhao Su Zhang, Fred Terry, Boris Baer, Joseph MacIlvaine, André Maritz, Layne Pauly, Robert Schneider, Eric Robinson, Elisabeth Schild, Tiffany Bate
Više od meda – Movie Site
More Than Honey – IMDb
U jednoj sceni filma slatkorječivi američki pčelar (poslije će se uspostaviti kako se radi o ‘mega proizvođaču’ meda) sa zadovoljstvom sluša brujanje pčela na plantaži rascvjetanih badema u Kaliforniji: Ovo je zvuk… novca! kaže, zanesen marljivošću pčela koje oprašuju voćke i proizvode profit. Ništa od ushićenja prirodnim ljepotama, jer tu i nema prave prirode. Stabla su zasađena u kilometarskih redovima biološke trake za masovnu proizvodnju, a osim badema ništa drugo ne raste, a i bademi se prskaju pesticidima. Prskaju se i pčele, usred oplodnje, usred korisnog rada koje obavljaju za ljude. Odnos prema njima rezultat je krivulje marginalnih troškova u poljoprivrednoj industriji, one se uzgajaju, transportiraju, iskorištavaju i uništavaju kao i drugi reprodukcijski materijal, a njihov masovni gubitak ukalkuliran je u proizvodne troškove.
- Više od meda ; Ustupilo Dokukino
O tome što se radi s pčelama već sam pisala (Horor ljudske prirode), a ovaj film nije toliko pesimističan kao dokumentarac koji me potaknuo na taj osvrt (‘Honeybee Blues’ (2009.) redatelja Stefana Moorea). Autor filma ‘Više od meda’ obiteljski je i emocionalno vezan za pčele (njegov djed bio je pokretač posla uzgoja pčela i prodaje meda u ugodnijim okolnostima), a problem opadanja pčelinjih zajednica (eufemizam za termin izumiranja pčela) prati u svjetskom razmjeru i s različitih aspekata, uključujući i znanstveni.
Film govori o devalviranju vrijednosti jedne životinjske vrste u odnosu na ljudsku, ali i o različitim načinima manipuliranja njihovom produkcijom i reprodukcijom. Film sadrži fascinantne i odlično ilustrirane podatke o načinu života pčela i njihovom utjecaju na prirodne krugove u kojima čine vitalne sudionike. Upoznajemo i razumijevamo složeni obrazac njihova postojanja i funkcioniranja i, prema naslovu filma, postajemo svjesni opasnosti svođenja njihove uloge na proizvodnju meda.
Nisu samo američki hiperproizvođači bezosjećajni prema tim dragocjenim bićima, već su i dobrodušne europske bakice uključene u njihovu genetsku manipulaciju, a kutije sa zapakiranim pčelama koje se mehanički razvrstavaju u nekoj austrijskoj pošti teška su metafora ‘civiliziranog odnosa’ prema životu svedenom na sredstvo. U manje sofisticiranim područjima industrijskog razvoja već je došlo do izumiranja pčela. Sekvenca filma iz južne Kine pokazuje kako ljudi pokušavaju zamijeniti pčele kod oprašivanja. Žalostan primjer ljudske destruktivnosti i bizarnog pokušaja rješenja.
Nakon obilaska različitih krajeva globaliziranog svijeta i sveobuhvatnog proučavanja problema, autor filma nudi i odgovor na pitanje što se događa s pčelama. To nisu pojedinačni udari koje ove savršeno organizirane zajednice doživljavaju, već sinergija svih njih, od korištenja pesticida i antibiotika, do širenja smrtonosnih nametnika i iscrpljivanja staništa. Optimistički zaključak u održanje pčelinje vrste pobuđuju ljudske inicijative za osvještavanjem ovog procesa i očuvanjem prirodnih staništa, a još više reakcija otpornijih pčela koje se pokušavaju izboriti za opstanak (činjenica je da su takozvane ‘ubojite pčele’ rezultat laboratorijskih pokusa, pa i za razvoj u tom smjeru odgovornost snose ljudi).
Najoptimističniji zaključak je da su naše pčele dobro, a da je domaći med prirodan i zdrav. To je još jedna od komparativnih prednosti koje ne znamo iskoristiti na svjetskom tržištu, a nadam se da će to autohtonim pčelama i dalje koristiti.
Ada Jukić,01.05.2014.
