Sarah Lark
U zemlji bijelog oblaka
Mozaik knjiga
2010.
533 str.
Tvrdi uvez
ISBN: 978-953-14-0785-4
Cijena: 159 kn
Njemačka književnica Sarah Lark odlazi putem ove knjige u drugu polovicu 19.stoljeća. Radnja započinje u Londonu dok se jedna guvernanta nastoji boriti s dvojicom sinova uglednog poslovnjaka. S mlađim sinom se bori zbog njegove nezainteresiranosti i lijenosti, a sa starijim se bori oko jednog oglasa u crkvenom glasniku koji poziva mlade žene na udaju u dalekom Novom Zelandu, za gospodu koja ih željno iščekuju. Mladi George vrlo lako čita Helenine skrivene misli, ali ona uspješno okreće razgovor u drugom smjeru. Loša situacija u kojoj se nalazi, i koja joj smeta, proizlazi iz činjenice da je već prestara za bilo kakvog potencijalnog ženika (s punih 27 godina!). Nakon nekoliko kratkih sastanaka sa lokalnim svećenikom, Helen se odlučuje na put, i to nakon što joj stariji, ali ipak premladi učenik George izjavi ljubav, a uz pratnju šest malenih i neuhranjenih djevojčica iz sirotišta koje će na Novom Zelandu brzo biti razgrabljene kao kućne pomoćnice. Stvarnost tih očajnih životnih uvjeta, bilo zbog spola ili financijski nejednakosti, ne razlikuje se puno od današnjeg vremena, ali mora postojati barem nekakva nada da su neke stvari ipak došle na podnošljiviju razinu. Na tom istom brodu se našla i 16-godišnja Gwyneira Silkham, ne tako pristojna pripadnica londonske aristokracije, koju njezin otac mora dati u ruke Geralda Wardena jer je izgubio nekoliko kartaških partija s njime.
- Naslovnica knjige ‘U zemlji bijelog oblaka’
Gwyneira je opčinjena s jeftinim ljubićima koje poskrivečki čita i nada se avanturističkom životu na kraju svijeta, u bračnoj zajednici s Geraldovim sinom, Lucasom koji je, kako joj svi na tome dugom putu kažu, zgodan, umjetnički nastrojen bogataš i nasljednik ovčjeg carstva koje uspješno vodi njegov otac, ovčarski barun. Te dvije žene s istim ciljem, ali u veoma različitim uvjetima, dolaze na Novi Zeland, nailazeći na nemar, nasilje, brutalnost, loše odluke u što se brzo pretvara u teške i problematične živote njihovih nesretnih sudbina. Helenin muž, Howard O’Keefe, tako elokventan i osjećajan u svojim pismima, ostaje tek polubijesna životinja opčinjena alkoholom i vođena izrazito lošim gospodarskim odlukama koje ga stalno vuku na rubu propasti. Nasilan i hirovit, Howard predstavlja ništa više od velike nakupine bijesa i nesretnih okolnosti. Helenina jedina prava radost nastaje u podučavanju djece Maora, koji se vrlo rado podređuju bijelcima, radeći za njih, ali u isto vrijeme zadržavajući slobodan duh i migracijsku fleksibilnost. Gwyneira s druge strane postaje sve staloženija, iskusnija i produktivnija u poslovima vezanim uz farmu. Njezin muž je razočaranje u svakom pogledu, osim po izgledu jer ga zanima sve što nema veze s aktivnostima i avanturama u neobuzdanoj prirodi Novog Zelanda, osim ako to ne uključuje proučavanje flore i faune. I tako se te dvije žene sprijateljuju i postaju saveznice, tiho pateći zbog svih problema i jada koje im donose njihovi životi. Stalna borba sa sudbinom i djeca koja, iz više različitih kanala, razloga i teškoća, dolaze na taj svijet mijenjajući sa sobom i percepciju stvarnosti. Stvarnosti koja prolazi kroz toliko boli i smrti da se tek na zadnjim stranicama ove detaljno izvezene knjige, bogate ljudskim odnosima i razradom karaktera, doseže neki oblik mira i sreće. Barem za one koji ostaju u zemlji, koja unatoč njihovim lošim iskustvima, pruža nepregledne količine optimizma za bolje sutra. Za one koji su spremni raditi i uživati u onome što vole, bez ikakvih pritisaka i bezvoljnosti otpadaka prošlosti.
Robert Tabula
