Javier Cercas – Božja luda na kraju svijeta
Javier Cercas ukrcava se na papinski zrakoplov ne vjerujući u Boga, ali noseći pitanje koje je obećao postaviti zbog majke: hoće li nakon smrti ponovno vidjeti njegova oca? Vatikan mu je dopustio da prati papu Franju na putu u Mongoliju i piše bez ograničenja. Cercas obilazi rimske urede, razgovara s kardinalima i novinarima, a zatim u hladnoj stepi susreće budističke redovnike i misionare malene katoličke zajednice. Želi razumjeti što ih je dovelo onamo i što im daje snagu da ostanu. Pritom propituje i papine postupke te od sugovornika uporno traži odgovor o vječnom životu. U Božjoj ludi na kraju svijeta putovanje se stalno vraća autorovoj majci: pamćenje je polako napušta, no ona i dalje vjeruje da će ponovno sresti čovjeka kojeg je voljela.
Sonja Manojlović – Ljubaznost je hladna vrlina
Prodavač na štandu urliče po cijeli dan, dijeli kupcima zvučne šamare i preklinje ih da ne okrenu leđa. U drugoj stihovnoj slici netko tiho zasjedne uz malo praznoga prostora na rubu dnevnih novina, dok u trećoj pogled u prolazu odgrize grudi i oči. Sonja Manojlović, dobitnica Goranova vijenca – najvažnijeg domaćeg priznanja za pjesnički opus, u novoj zbirci okuplja glasove s tržnice, kolodvora, interneta i kuhinje, a ljubaznost im je prije obrana nego toplina. Tijela, geste, životinje i fantomski bolovi pretvaraju se u prizore u kojima se riječi stalno krivo razumiju. Pet ciklusa, od Naših ratova do Samo daj!, bilježi pokušaje da se priđe drugome i ostane razumljiv.
Solvej Balle – O volumenu vremena 5
Za Taru Selter svako je jutro ponovno osamnaesti studenoga, a tijela, prijateljstva i zalihe oko nje ipak se mijenjaju. Nakon bolnog povratka Thomasu, koji se ne sjeća njihovih zajedničkih dana, Tara pronalazi utočište u napuštenom sveučilišnom kampusu Val-Benoît kraj Liègea. Ondje se skupina ljudi zarobljenih u istom danu uči organizirati: obnavlja dvorane, uzgaja povrće, vodi knjižnicu i raspravlja o znanju. Tara uređuje arhiv njihovih otkrića i zbližava se s Milasom, nekadašnjim samotnjakom. U petom dijelu ciklusa O volumenu vremena Solvej Balle dnevnu svakodnevicu zajednice stavlja ispred pitanja kako se izvući iz ponavljanja. Krovovi prokišnjavaju, hrane je sve manje, a Tara se vraća u Thomasovu kuću po sjemenke i stare vrtlarske zapise.
Italo Calvino – Talijanske bajke
U jednoj se priči žaba pokaže drukčijom nego što izgleda, u drugoj pomoć pružena neznancu odlučuje o nečijoj sudbini. Kraljevi, siromasi i životinje koje govore nastanjuju Talijanske bajke, zbirku koju je Italo Calvino oblikovao iz priča talijanske usmene predaje. Poznati motivi mijenjaju se od kraja do kraja: netko polazi od kuće u potragu, netko pokušava izbjeći nepravdu, a netko tek nakon niza kušnji nalazi put natrag. Calvino čuva raznolikost tih glasova i pozornost usmjerava na odluke koje likovi donose kad čarolija poremeti njihov život. U prijevodu Snježane Husić zbirka prvi put stiže hrvatskim čitateljima u cjelovitom obliku, spremna za čitanje napreskokce, a i za dugo iščitavanje od jedne do druge raskošne korice.
Ludwig Bauer – Škola za mlade galebove
Pod krovom staroga doma u Dalmaciji mladi Erik u društvu blizanaca Anđelke i Anđelka sanjari o plovidbama širom planeta, sve dok ne spozna da ga pisana riječ vodi daleko dublje. Potaknut osjećajima prema knjižničarki Moniki, oblikuje vlastiti prozni prvijenac i objavljuje ga već kao šesnaestogodišnjak. Dok ljetnu vrvež obale obilježavaju pjesma i prolazne romanse, zimi se iza zatvorenih škura pamti svaki tuđi korak. Ludwig Bauer vodi svog junaka kroz razdoblje socijalizma, od zaboravljenog potkrovlja do zagrebačkih studija komparativne književnosti, preplićući danske poslanice s potisnutim obiteljskim istinama. Zbog vlastitih tekstova i inozemnih kontakata Erik završava pod nadzorom tajnih službi, otkrivajući stvarni teret stvaralačke slobode.
Ivo Goldstein – Hrvatska u Drugom svjetskom ratu
Kako se od ilirskih ideala jugoslavenstva stiglo do radikalnog nacionalizma i politike koja je dovela do genocida nad Srbima, Židovima i Romima? Ivo Goldstein odgovor traži u arhivskim dokumentima i svjedočanstvima, prateći nastanak ustaškog pokreta te uspostavu i pad Nezavisne Države Hrvatske. Prikazuje odnose ustaškog režima, okupatorskih sila, partizana i četnika, vojne operacije i svakodnevni život, a ne zaobilazi ni Jasenovac, ulogu Katoličke crkve i nadbiskupa Stepinca. Posebnu pozornost posvećuje završnim ratnim danima, Bleiburgu i poslijeratnim osvetama. Hrvatska u Drugom svjetskom ratu smješta domaća zbivanja u europski kontekst i pokazuje kako su ideološke podjele i politički radikalizam vodili u tragediju koja je obilježila generacije.
[izvor informacije Fraktura]
Zagreb, 20.10.2026.
