Novi roman Kamela Daouda – Knjiga o glasu koji je Alžir pokušao izbrisati – Kamel Daoud – Hurije
Kamel Daoud, alžirsko-francuski autor koji je romanom ‘Meursault, protuistraga’ dao ime i glas bezimenom Arapinu ubijenom u Camusovu Strancu, za svoj je novi roman ‘Hurije’ nagrađen Prix Goncourtom 2024., postavši tako prvi alžirski laureat te prestižne nagrade.
Njegovo novo djelo, u izdanju nakladničke kuće Fraktura i u prijevodu Maje Zorice Vukušić, vodi nas u Oran u ljeto 2018. i ulazi duboko u unutarnji svijet žene koja je ranjavanjem gotovo u potpunosti ostala bez glasa. Kroz formu putovanja prema rodnom mjestu i poprištu strašnih ratnih trauma, autor postupno razmotava priču o mračnom razdoblju alžirske povijesti.
Na tome se putu isprepliću osobna sjećanja glavne junakinje i potresne sudbine ljudi usred građanskog rata — od žrtava i vjerskih fanatika do onih koji su u kaosu izgubili vlastiti identitet. Daoud sve to donosi iznimno upečatljivim, sirovim i tjelesnim stilom koji bez uljepšavanja i jeftinog patosa zasijeca u tabu-teme alžirskog društva.
Ono što roman čini nesvakidašnjim jest da je zakon protiv kojega piše u njemu doslovno citiran jer predviđa zatvorsku kaznu za svakoga tko „instrumentalizira rane nacionalne tragedije”. Predviđanje se obistinilo: Hurije su u Alžiru zabranjene, nakladničkoj kući Gallimard je uskraćeno sudjelovanje na Alžirskom sajmu knjiga, a protiv autora su podnesene prijave i izdani nalozi za uhićenje.
Uz to, roman prati i spor sa Saâdom Arbane, preživjelom koja tvrdi da je njezina životna priča ušla u knjigu bez njezina pristanka. Rasprava o granici između fikcije i tuđe boli u Francuskoj se i dalje vodi pred sudom.
‘Hurije’ su roman o tome što se dogodi s pamćenjem kada mu se zabrani izlaz i o ženama koje su iz rata izašle žive, ali bez prava da o njemu govore. Upravo u tom prijenosu glasa s jedne generacije na drugu Daoud ostavlja svoju najsnažniju poruku: priča preživi i onda kada joj se pokuša oduzeti jezik.
Snježana Banović – Gromova djeca – U romanu ‘Gromova djeca’ Snježana Banović ispisuje široko zasnovanu kroniku jedne kazališne škole i svijeta koji se desetljećima stvarao iza njezinih zatvorenih vrata.
Kad ih čitatelj odškrine, vidi ljude koji žive i čine teatar, ali postaje jasna i cijena koju pojedinci plaćaju kada umjetničku instituciju počnu određivati ideologija, hijerarhije i sitničavi osobni sukobi. Od osnutka ustanove 1952. do njezina zatvaranja 1993. portir Ivica Sladek s praga zgrade prati dolaske nadarenih studenata, spletke profesora te uspon i slom cijele jedne epohe.
Začetnik i osnivač je legendarni pedagog Miroslav Grom, čiji se poveći ego nađe u sukobu s profinjenim redateljem Eugenom Vilenikom, a likovi studenata različitih generacija dočaravaju Školu koja istodobno stvara i ranjava.
Ispunjen živopisnim likovima, kazališnim anegdotama, dočaravanjem svih vrsta zlostavljanja te gorkim humorom, ovaj roman govori o odanosti umjetnosti i cijeni koju nerijetko plaćaju oni koji je stvaraju.
Philipp Blom – Podčinjavanje Zemlje – Što povezuje Gilgameša, biblijsku zapovijed o podčinjavanju zemlje, kolonijalizam, industrijske strojeve i današnju klimatsku krizu? U svojoj novoj knjizi ‘Podčinjavanje Zemlje’ Philipp Blom prati dugu povijest ljudske želje da ovlada svijetom koji ga okružuje.
Kroz mitove, filozofiju, religiju, umjetnost i znanost autor pokazuje kako je predodžba o čovjeku kao gospodaru prirode stoljećima oblikovala odnos prema životinjama, tijelu, radu, drugim narodima i samome planetu.
Riječ je o moćnoj intelektualnoj pripovijesti koja u središte suvremenih pitanja postavlja jedno temeljno: možemo li zamisliti odnos prema Zemlji koji se ne temelji na osvajanju, iscrpljivanju i kontroli?
Saou Ichikawa – Grbavica – Japanska autorica Saou Ichikawa za svoj je prvijenac ‘Grbavica’ 2023. osvojila nagradu Akutagawa, najvažnije japansko književno priznanje, nakon što je iste godine dobila i nagradu Bungakukai za pisce debitante. Ichikawa, koja i sama živi s kongenitalnom miopatijom, piše roman koji iskustvo invaliditeta ne odvaja od svakodnevice, humora, ljutnje, seksualnosti i potrebe za slobodom.
Glavna junakinja Shaka Izawa živi u grupnom domu, priključena na respirator i električna invalidska kolica. Piše erotske tekstove za internetske portale, studira na daljinu i nastoji sačuvati vlastitu samostalnost u svijetu oblikovanom rasporedom njege, medicinskim uređajima i tuđim pretpostavkama o tome što bi njezin život trebao biti.
Ichikawa Shaki ne pridaje ulogu uzorne žrtve ni simbola ustrajnosti. Ona je obrazovana, privilegirana, cinična, seksualna i katkad namjerno neugodna. Njezine želje otvaraju pitanja dostupnosti kulture, skrbi, intimnosti i iskustava koja se drugima podrazumijevaju, dok precizan, duhovit i sirov jezik odbija svaku pojednostavljenu sliku dostojanstva i slobode.
Grbavica je roman o tijelu koje preživljava pod vlastitim uvjetima, o žudnji koja ne traži dopuštenje i o pravu da se bude ranjiv, proturječan i potpuno ljudski.
[izvor informacije Fraktura]
Zagreb, 25.08.2026.
