Brojni posjetitelji uveličali svečano otvorenje izložbe Vojin Bakić: Princip nade u Gradskom muzeju Bjelovar
U Gradskom muzeju Bjelovar sinoć je povodom 110. obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća svečano otvorena izložba Vojin Bakić: Princip nade. Na otvorenju su se okupili brojni posjetitelji i uzvanici, a o izložbi su govorili ravnateljica Gradskog muzeja Bjelovar Marijana Dragičević, kustosica Hana Ćurak, autorice izložbenog postava i nasljednice Bakićeva opusa Ana Martina i Vjera Bakić, gradonačelnik Grada Bjelovara Dario Hrebak, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za kulturu Zdravko Zima te predstavnica Ministarstva kulture i medija Nevena Tudor Perković.
Foto Ada Jukić
Izložba ostaje otvorena do 18. travnja 2026. godine, a može se razgledati u radno vrijeme Gradskog muzeja Bjelovar, od utorka do subote od 9 do 19 sati. Muzej je zatvoren nedjeljom, ponedjeljkom i blagdanima.
Ravnateljica Muzeja, Marijana Dragičević, istaknula je da izložba ne govori samo o prošlosti, nego i o odluci da Bjelovar bude grad koji prepoznaje vrijednost umjetnosti, ne zazire od kompleksnosti i razumije da su i nada i umjetnost uvijek čin svjesnog izbora. Hana Ćurak je kustoski koncept izložbe osmislila u dijalogu s kolektivom WHW, osobito kroz uključivanje suvremenih umjetničkih pozicija u postav, a na otvorenju je podsjetila da je Vojin Bakić jedna od ključnih figura modernizma, ali i autor čije je monumentalno nasljeđe u javnom prostoru sustavno devastirano, naglasivši da antifašističke ideje u njegovu radu ne opstaju kao nostalgija, nego kao trajne koordinate usmjerene protiv etnički motiviranog nasilja. Ana Martina i Vjera Bakić, nasljednice Bakićevog opusa i autorice izložbenog postava, kustoski koncept su interpretirale i prostorno razradile. U svojim govorima istaknule su da se nada u Bakićevu stvaralaštvu razumije kao aktivni princip sublimiran u trajno umjetničko traganje za idealnom formom pobjede nad fašizmom, te da izložba ne nudi jedinstveni narativ, nego otvara prostor u kojem se značenja iznova uspostavljaju kroz skulpture, crteže, arhivsku građu i dijalog s radovima suvremenih umjetnika Davida Maljkovića, Sare Salamon i Miloša Trakilovića, koji su pozvani na sudjelovanje na izložbi. Gradonačelnik Dario Hrebak najavio je nastavak suradnje s obitelji Bakić nakon što je Grad Bjelovar otkupio umjetnikovu rodnu kuću u užem središtu grada, naglasivši da se Bakićev opus želi njegovati u širem kontekstu bjelovarske umjetničke scene koju čine i Edo Murtić, Nasta Rojc, Branko Vlahović i Ivo Friščić. U suradnji s Gradskim muzejom Bjelovar, na Kući Bakić u neposrednoj blizini izložbe postavljene su i odabrane fotografije velikih formata autora Toše Dabca. Posebni savjetnik predsjednika Republike za kulturu, Zdravko Zima, istaknuo je da se izložbom vraća civilizacijski i moralni dug velikom umjetniku, a Nevena Tudor Perković kazala je da Ministarstvo izložbu prepoznaje kao primjer odgovornog i cjelovitog odnosa prema kulturnoj baštini, koji obuhvaća ne samo istraživanje i izlaganje, nego i stvaranje temeljnih uvjeta za njezino čuvanje i prezentaciju.
O izložbi:
Izložba Vojin Bakić: Princip nade prvo je opsežno predstavljanje života i stvaralaštva jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća u njegovu rodnom gradu nakon više od šezdeset godina. Trajno usmjeren na istraživanje volumena, prostora i materijala, Bakićev se opus od figuracije kasnih 1950-ih razvija prema radikalno apstraktnim formama u kojima se susreću geometrija i svjetlo. Tijekom Drugog svjetskog rata doživio je tešku obiteljsku tragediju, ustaše su mu ubile četvoricu braće, nakon čega cijeloga života radi na spomenicima pobjede nad fašizmom. Njegova su braća, nakon uhićenja, bila zatočena u podrumu zgrade u kojoj se danas nalazi Gradski muzej Bjelovar.
Izložba polazi od tog iskustva gubitka i od pitanja kako se iz njega, bez patetike i naknadne utjehe, može misliti odgovornost prema budućnosti. U tom se smislu Bakićeva umjetnost dovodi u dijalog s filozofijom nade Ernsta Blocha i njegovim djelom Princip nade, nastalim u egzilu iz nacističke Njemačke. Bakićev se opus pritom razotkriva kroz tri ključna procijepa: prvi se odnosi na arhivsko nasilje i fizičko brisanje, vidljivo u devastaciji spomeničke plastike u Kamenskoj, Gudovcu, Bjelovaru, Čazmi i drugdje tijekom vala nacionalizma 1990-ih; drugi na neutralizaciju i esteticizaciju modernizma, koja opus svodi na formalni jezik, odvajajući ga od društvenih odnosa i povijesnog iskustva iz kojih je izrastao; treći pak zahvaća sam subjekt – osobu Vojina Bakića, duhovitog i nenametljivog umjetnika, obilježenog obiteljskim gubicima i spremnošću na radikalni estetski rizik.
Naglašavajući važnost subjektivnosti i procesa, izbor i postav skulptura koje potpisuju arhitektice Ana Martina i Vjera Bakić, umjetnikove unuke i nasljednice njegova opusa, ne funkcioniraju kao puki reprezentativni ili didaktični presjek umjetničkih ciklusa. U dijalogu s kustoskim čitanjem, izložbeni se postav gradi i kao suptilno osobno i društveno obilježeno ispisivanje načela nade u materijalu, prostoru i fragmentarnom pamćenju.
Tri suvremene umjetničke pozicije, Davida Maljkovića, Sare Salamon i Miloša Trakilovića, u izložbi preuzimaju temeljne napetosti Bakićeva opusa i prevode ih u iskustva koja pripadaju našoj digitalnoj sadašnjosti.
Kupnjom rodne kuće Vojina Bakića 2025. godine, Grad Bjelovar otvorio je mogućnost trajne prisutnosti njegova rada u budućem prostoru u neposrednoj blizini Gradskog muzeja Bjelovar.
O umjetniku:
Vojin Bakić (Bjelovar, 1915 – Zagreb, 1992) jedan je od najznačajnijih međunarodno priznatih hrvatskih kipara 20. stoljeća. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Frane Kršinića i specijalizirao kod Ivana Meštrovića. Razvija prepoznatljiv rukopis koji od figuracije vodi prema radikalno apstraktnim plohama koje razgrađuju volumen i stupaju u aktivan odnos s prostorom i svjetlom, posebice vidljivim u ciklusima poput Razlistanih i Svjetlonosnih formi. Autor je niza monumentalnih spomenika u Kamenskoj, Dotrščini, Valjevu, na Petrovoj gori i u Kragujevcu. Od pedesetih godina sudjeluje na važnim međunarodnim izložbama poput Venecijanskog bijenala, Documente u Kasselu i EXPO 58 u Bruxellesu. Njegovo djelo, obilježeno poslijeratnim devastacijama i promjenama političkih režima, sada je jedno od ključnih poglavlja modernističke skulpture i regionalne baštine sjećanja.
Vojin Bakić: Princip nade
Gradski muzej Bjelovar
29. siječnja – 18. travnja 2026.
Gradski muzej Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 1
Radno vrijeme: utorak – subota: 9 – 19 sati; nedjeljom, ponedjeljkom i praznicima zatvoreno
Izložba nastaje u organizaciji i uz podršku Gradskog muzeja Bjelovar.
Postav izložbe potpisuju Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, uz kustoski koncept Hane Ćurak ostvaren u dijalogu s kustoskim kolektivom WHW. Vizualni identitet oblikuju Lana Cavar, Lana Grahek i Narcisa Vukojević, a izložbenu koordinaciju vodi Marijana Dragičević. U realizaciji izložbe sudjeluju brojni djelatnici i djelatnice iz područja kulture.
Izložba se realizira u partnerstvu Grada Bjelovara i Gradskog muzeja Bjelovar, uz podršku Gliptoteke HAZU, Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Počasni pokrovitelji izložbe su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske. Partneri izložbe: BCS, Ceste, d. d., DS gradnja, JANAF, d. d., Logička matrica, Euroherc osiguranje d. d., Intra Lighting, Termoplin, Veselčić, Zaklada Adris, Rotor, Protecta Horvat, Provectus Capital Partners i Vetti group d.o.o. Medijski partneri: Bjelovar.info, Novosti, Vida TV, Kulturpunkt, H-Alter
[izvor informacije Antidrama]
