Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, Muzej grada Skoplja i Kulturno-informativni centar Republike Sjeverne Makedonije pozivaju Vas na promociju knjige U potrazi za fotografima Arsovskima i premijerni razgled istoimene izložbe u utorak, 21. listopada 2025. u 12 sati u KIC-u RS Makedonije u Hebrangovoj ulici 4, Zagreb
O PROJEKTU ARSOVSKI – FOTOGRAFI
Projekt je rezultat suradnje Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba i Muzeja grada Skoplja.
Fotografsko – umjetnička obitelj Arsovski svojom djelatnošću predstavlja važnu poveznicu između Hrvatske i Makedonije. Najpoznatiji član obitelji jedan je od pionira hrvatskog grafičkog dizajna Mihajlo Arsovski. Manje je poznato da on potječe iz makedonske fotografske obitelji, koja je kroz dvije generacije imala fotografski atelijer u centru Skoplja.
Fotografiju ustupio MUO – Elektrofot_portret mlade žene (Nada)_ 1935.
Prvi poznati član obitelji (ovisno o političkim prilikama u Makedoniji članovi obitelji potpisivali su se kao Pop-Arsov, zatim Pop-Arsić, Arsić i Arsević) bio je Vasil Pop-Arsov, fotograf i učitelj, koji je već početkom 20. stoljeća u centru Skoplja otvorio fotografski atelijer. Naslijedili su ga 1926. godine sinovi Konstantin (Kosta) i Vladimir, koji su najprije djelovali pod imenom Braća Arsić, a početkom 1930-ih otvorili drugi atelijer, pod nazivom Elektrofot. Nakon Drugog svjetskog rata Konstantin se s obitelji seli u Zagreb, u kojem otvara fotografsku radnju istog imena koju vodi do 1957. godine, dok Vladimir odlazi u Pariz.
Kroz istraživanja arhiva, muzeja i privatnih ostavština rekonstruirana je povijest obitelji i njihova značajna uloga u razvoju profesionalne i amaterske fotografije na makedonskom prostoru. Fotografije Arsovskih odlikuju se iznimnom tehničkom kvalitetom i dokumentarnom vrijednošću. Njihov opus obuhvaća više tematskih cjelina: urbane prizore starog Skoplja, kršćanske spomenike u okolici grada, tradicijske običaje, poljoprivredne poslove, žetvu i seoske sabore. Također svjedoči o modnim, društvenim i kulturnim obilježjima međuratnog Skoplja te istodobno čuvaju kolektivnu memoriju grada i države te njihovih stanovnika. Prilikom istraživanja, osim osnovne priče o fotografskoj djelatnosti jednog profesionalnog fotografskog studija u Skoplju između dva svjetska rata, za vrijeme Drugog svjetskog rata, te nakon njega u Zagrebu, pokazala se i usporedna priča o turbulentnom političkom vremenu, snalaženju profesionalnih fotografa s obzirom na društvene, ekonomske i političke okolnosti, kao i prilike u kulturi te posebice profesionalnoj i amaterskoj fotografiji u Makedoniji.
Najveći broj fotografija u obiteljskom je vlasništvu, dio se čuva u Muzeju grada Skoplja, dok se nekoliko fotografija nalazi u Makedonskom centru za fotografiju.
Istraživanjem opusa fotografa iz obitelji Arsovski čije je stvaralaštvo do danas bilo gotovo u potpunosti nepoznato nadopunjen je važan segment povijesti makedonske i hrvatske fotografije.
IZLOŽBA Arsovski – fotografi
Izložba je realizirana kao zajednički projekt između MUO, MGS i KIC-a RS Makedonije u sklopu programa obilježavanja 145. godišnjice MUO.
ARSOVSKI – FOTOGRAFI
Kulturno-informativni centar Republike Sjeverne Makedonije,
Hebrangova 4, 10000 Zagreb
21.10. – 10. 11. 2025.
AUTORICE IZLOŽBE
dr. sc. Iva Prosoli
, mr. sc. Tatjana Gjorgjiovska,
Olivera Džartovska Tačevska,
mr. sc. Slavica Hristova
KUSTOSICE IZLOŽBE
dr. sc. Iva Prosoli
Petra Galović
VIZUALNI IDENTITET IZLOŽBE I GRAFIČKA PRIPREMA
Dejan Kršić
ISPRINT I OPREMA FOTOGRAFIJA
Fini print
KNJIGA U potrazi za fotografima Arsovskima znanstvena monografija
O knjizi:
NAKLADNIK: Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
AUTORICE
dr. sc Iva Prosoli,
mr. sc Tatjana Gjorgjiovska,
Olivera Džartovska Tačevska, mr. sc.Slavica Hristova
UREDNICA dr. sc. Iva Prosoli
PREDGOVOR Dejan Kršić
POGOVOR Robert Jankuloski
RECENZENTI
dr. sc Hrvoje Gržina,
dr. sc. Ljupčo s. Risteski
DIZAJN
Dejan Kršić
Knjiga je dvojezično (hrvatsko-makedonsko izdanje) nastala kao rezultat suradnje Muzeja za umjetnost i obrt i Zagreba i Muzeja grada Skoplja.
SADRŽAJ:
Dejan Kršić: Predgovor: Slučajevi fotografa iz obitelji Arsovski
Iva Prosoli: U potrazi za fotografima Arsovskima
Tatjana Gjorgjiovska: Prirodni i urbani pejzaži u stvaralaštvu braće Arsovski
Olivera Džartovska Tačevska: Aspekti romantičnog nacionalizma u fotografijama fotografskog atelijera Elektrofot
Slavica Hristova: Muzejske arhivske fotografije iz Zbirke originalnih fotografija Muzeja grada Skoplja, koje su snimili fotografi Arsovski
Robert Jankuloski: Pogovor
IZ KNJIGE
Povod za istraživanje fotografske obitelji Arsovski bio je poziv Dejana Kršića od prije gotovo tri godine, koji je priređujući nedavno objavljenu monografiju o Mihajlu Arsovskom na uvid dobio fotografije iz obiteljske ostavštine. Prema obiteljskoj predaji one potječu od oca i djeda već spomenutog pionira grafičkog dizajna u Hrvatskoj, koji su u Skoplju do kraja Drugog svjetskog rata, a zatim u Zagrebu od 1947. godine držali fotografsku radnju naziva Elektrofot. U tom trenu, to su bile jedine poznate činjenice, uz podatak da je Mihajlov otac, Kosta, krajem 1950-ih iz Zagreba odselio u Njemačku, te je imao (vjerojatno) starijeg brata. Većina sačuvanih fotografija prikazuje arhitekturu, spomenike Makedonije, makedonske narodne nošnje i generalno snimke etnografske tematike te studijske snimke. Sve su izuzetno visoke kvalitete i odaju rad vrhunskih profesionalnih fotografa, čije djelovanje ranije nije bilo obrađeno u povijesti ni hrvatske niti makedonske fotografije. Također nisu bili poznati podaci o točnom razdoblju njihova djelovanja, osnivanju, rasponu djelatnosti, kao ni o suradnicima, naručiteljima, niti eventualnim izložbama na kojima su sudjelovali.
Iz teksta Ive Prosoli
O AUTORICAMA:
IVA PROSOLI (Zagreb, 1980.) diplomirala je povijest umjetnosti i germanistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2018. godine i doktorirala. Zaposlena je u Muzeju za umjetnost i obrt kao voditeljica Zbirke novije fotografije te predaje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
SLAVICA HRISTOVA (Skoplje, 1965.) diplomirala je geografiju, smjer etnologija, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta „Sv. Ćiril i Metod“ u Skoplju, gdje je 2006. godine i magistrirala na Institutu za etnologiju i antropologiju. Zaposlena je u Muzeju grada Skoplja kao kustosica savjetnica u Zbirci narodnih nošnji, Zbirci kućanskih predmeta od gline, keramike, porculana, stakla i drugih materijala te Zbirci originalnih fotografija s etnološkim sadržajem i drugih predmeta.
TATJANA GJORGJIOVSKA (Skoplje, 1970.) Skoplje, 1970.) diplomirala je etnologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta „Sv. Ćiril i Metodij“ u Skoplju, a 2006. godine magistrirala je na Institutu za etnologiju i antropologiju pri istom sveučilištu. Zaposlena je u Muzeju grada Skoplja kao kustosica savjetnica u Zbirci gradske odjeće i nakita i Zbirci kućanskih predmeta od metala.
OLIVERA DŽARTOVSKA TAČEVSKA (Skoplje, 1980.) diplomirala je na Institutu za etnologiju i antropologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta „Ćiril i Metoda“ u Skoplju 2007. godine. Od 2008. godine zaposlena je u Muzeju grada Skoplja kao kustosica u Zbirci narodnih običaja i vjerovanja, Zbirci narodnog gospodarstvo i Zbirci tekstilnog namještaja.
[izvor informacije Muzej za umjetnost i obrt]
