Oblik i opseg
Na zemljopisnoj karti Kopenhagena središnji Kanal čini blago zakrivljenu dijagonalu. Na desnoj strani preteže zeleno i plavo prirodnih i vodenih površina, s umetnutim kvadratima zračne luke (Kastrup) i satelitskog modernog Oeresteda te legende linija javnog prijevoza.
Kopenhagen, Duž Kanala – Foto Ada Jukić
Na dnu počinje dijelovima Islands Bryggea, DR Byena (s poznatim koncertnim prostorom) i trokutom Amagera, komadićem gigantskog prirodnog parka koji se proteže od Dragora do gotovo središta Kopenhagena, s urbanom komponentom do plaže otvorenog mora.
Od Langebro mosta udesno razvija se nazupčena struktura Christianshavna, s Christianijom, slobodnim bohemskim gradom, i ostacima utvrda, također omeđenih vodom. Uočljiva je Opera, poravnata s osi Amalienborga i Mramorne crkve na drugoj obali.
Kontura Kanala
Kanal nastavlja prema sjeveru, a Karta ne doseže Orient kai, do kojeg vozi gradska brodska linija (harbour bus), uz poetske uvjete za razgledanje grada. Cijeli taj put, uz brod, bus, vlak i cestu, možemo proći, i najugodnije je proći biciklom. Sigurnom, neprekinutom, jednosmjernom stazom kroz grad, dovoljno širokom za obilazak i pretjecanje (i vlastitom signalizacijom!). Ili alternativom kroz prirodu, paralelom uz more, livadama i šumom, po putevima usječenim u grmlja ruža, kupina, bazge i divljih jabuka, uz odmorišta i opcije izlaska u ‘civilizaciju’.
Duž Kalvebod Bryggea prolazimo (mi vozimo bicikl) kraj trgovačkog centra (Fisketorvet, s multipleksom Cinemaxxa), preko puta izgrađena je nova, bijela IKEA s parkom na krovu koji dotiče nebodere ‘Kaktusa’. Nastavljamo kraj hotela i poslovnih zgrada, šetališta, kupališta do Langebroa i BLOX-a (Danski centar arhitekture), pa kroz ‘Crni dijamant’ kraljevske knjižnice i mostove do Male sirene. Možemo i dalje, do Nordhavn metroa i luke u koju ulaze kruzeri.
Nazivi uzdužnih smjernica upućuju na to da se uz obalu pravilo pivo (brygge), čuvala stoka (kalve) i trgovalo ribom (fiske). Za ugasle gospodarske djelatnosti pronađene su nove funkcije. U bivšem ‘distriktu’ za preradu mesa sad je centar zabave u kojem se do kasnih sati može piti i bučiti, a tprostori u kojima su bila lučka postrojenja nisu zagušena gradnjom, pa se uz vodu nižu šetnice i igrališta. Na samom Kanalu s jedne i druge strane postavljene su platforme kupališta i igrališta, čime se područje dodira s morem i aktivnosti na vodi doslovce umnožilo.
Školjka središta
Simetrično u odnosu na Kanal, drugu oblu plavu krivulju čine velika jezera, tri po imenu (Sankt Jorgens, Pebblinge i Sortedams), a ritmizirana mostovima čine pet u nizu. Između vodenih oblina jezera i Kanala, školjka je središta grada, s vijećnicom (Radhus), glavnim kolodvorom, pješačkom zonom, Andersenovim bulevarom, Kongens Nytorvom, Nyhavnom, Charlottenborgom (središnjim prostorom u kojem se odvija glasoviti festival dokumentarnih filmova CPH: DOX).
U gustom gradskom tkivu ističu se zelene plohe parkova Tivolija, Botaničkog vrta, Orestedparken i Rosenberga te Kasteletom koji sažima povijesnu obrambenu i rekreativnu ulogu. Uzgred, u Botaničkom vrtu je, prema riječima vodiča, najviša točka Kopenhagena (možda pedesetak metara nadmorske visine!?), ali strmi nasip na koji sam se penjala kod Slusena činio mi se viši 🙂 . A na biciklističkom putu kroz ‘divljinu’ Amager Faelleda, u koju sezonski dolijeću jata gusaka, a u ograđenim prostorima uz minimalnu ljudsku intervenciju žive ovce, impresivna škotska goveda i stada konja (sve smo vidjeli i zabilježili kamerom), tri su uzvisine (Tre Hoje) uz koje se planinarskim zadovoljstvom može penjati.
Posebnu cjelinu unutar centra grada čini otok (Castle Island označen na turističkoj karti), izdvojen Frederiksholmen kanalom na kojem je palača Christiansborg i Thorvaldsenov muzej, u koji je svake srijede slobodan ulaz, pa smo ga dobro upoznali 🙂 . Bili smo i u drugim muzejima, ali naglasak nije bio na obilasku znamenitosti, već percepciji živoga grada i odnosa u njemu.
Širina centra
U eliptičnom potezu od jezera, nižu se na Karti ‘prema gore’ kvartovi Vesterbro, Norrebro pa Osterbro na vrhu, to jest sjeveru. Prepoznatljivi termini strana svijeta dovode do duhovitog zaključka da se ‘sjeverno’ nalazi ‘iznad’ zapadnog, a iznad ‘sjevera’ je ‘istok’. Sažimanje oznaka strana svijeta, kao i umnoženi prefiksi starog (gammel) i ‘novog’ (ny) odražavaju dinamiku širenja grada u kojem su se pomjerala uporišta orijentacije, a replike unutar manjih jedinica (kvartova), uz kombinacije s oznakama ulica (gade, vej) i drugih urbanih sastavnica (vold, torv, strand…) mogu zbuniti došljake. Ili ih zabaviti, dok ne nauče. Tako smo ostavljali bicikl u Vestervoldgade kod Nacionalnog muzeja, čiji je glavni ulaz u Ny Vestergade, a obližnja ulica koja izlazi iz Radhuspladsa zove se Vestergade!
Ali sve se može riješiti uz pomoć tehnologije, bez koje se inače ne može u Kopenhagenu. Karte se ne mogu kupiti u vlaku ni busu, već mobitelom ili na automatima, ulaznice se rezerviraju on line, a plaćanje gotovinom rijetko je i katkada neprihvatljivo (pri kraju rada nekih dućana). Bilo je ipak prilika u kojima sam se morala kome obratiti i, uz najmanje polovicu sugovornika koji su kao i ja bili posjetitelji Kopenhagena (što govori o njegovom ne samo turističkom potencijalu, jer mnogi tu rade ili studiraju), svi su se odazvali pozivu, zaustavili se i doista potrudili odgovoriti. Toliko o ‘nezainteresiranosti’ užurbanog gradskog sjevernjaka 🙂 .
Nastavit će se.
Ada Jukić
Zagreb, 24. veljače 2025.
