Zagrebačka Galerija Događanja 2016. godine bilježi svoju 35. godišnjicu rada. Osnovana početkom 1980-ih godina, uvijek je bila vezana uz aktualnu scenu i vrijeme, te svojevrsni pokretač novih ideja. Tih ranih osamdesetih godina postala je jedan od najvibrantnijih i najposjećivanijih galerijskih prostora u gradu.
- Događanja za naslovnicu Nada Orel ; Ustupio KNAP
Izložbama u svibnju i lipnju prisjetiti ćemo se nekih prošlih vremena i umjetnika koji su djelovali kroz Galeriju te obilježiti 35. godina djelovanja.
11. do 25. svibnja 2016. / KRATKI POGLED U SLIKARSTVO i KIPARSTVO
Peruško Bogdanić: skulptura
Boris Demur: Spirala 1-4, tempera / papir
Dalibor Jelavić: Iz ciklusa Cornu Copiae, 2016, akril / platno, 120x100cm
Željko Jerman: Puno – Prazno, 2002., instalacija: razvijač / fotopapir,
Dora Kovačević: Iz ciklusa Kalendar; VIII mjesec, 2008., drvo, 151×123 cm
Marcela Munger: Veronikin rubac, 2015., kombinirana tehnika / platno 65×85 cm
Raskrižje III., 2010.-2014., kombinirana tehnika / platno, 65×85 cm
Ivica Šiško: akril / platno
Antun Boris Švaljek: Misija, akril / platno, 120×100 cm
Bojana Švertasek: Tri oblika, kamenjača, 1988.
Video: Korana Gjalski Filipović: Skulpture u javnom prostoru; Milena Lah: Ruka; 1987.;
Ivan Lesiak: Mladenci, 1988.; Nada Orel, Urbani trodimenzionalni strip, 1984. i park Malog
princa u Vidrićevoj, 1985.; Svan Vujičić (Riedl) Balerina, 1987.
11. svibnja do 15. lipnja 2016. / IZLOŽBA PLAKATA
Znak Centra (sa zvjezdicama u krug davno prije Europske unije!) i znak Galerije Događanja dizajnirao je Dragutin Dado Kovačević. Od 1981. do 1989. oblikovao je i plakate za brojna događanja.
Plakate su dizajnirali i Mladen Stilinović, Srećko Cvek, Igor Kordej, Nenad Martić, Krešimir Bauer, Greiner& Kropilak, Željko Jerman…
1. do 15. lipnja 2016. / MULTIMEDIJA / FOTOGRAFIJA / STRIP / DIZAJN / VIDEO
Bachrach- Krištofić, fotografije iz ciklusa Out of Question, 1983.
Branimir Butković, fotografije iz ciklusa Lica, 1981.-1997.
Boris Cvjetanović, fotografije iz ciklusa BBB.
Helena Klakočar, table iz stripa Ljetna tetovaža 1-10, 2003./4.
Igor Kordej, Skroz uživo Riviera, plakat
Antun Maračić, fotografija iz ciklusa Sigurno, legalno, diskretno, profesionalno, 2012./2013.
Nenad Martić, fotografije iz ciklusa Crveni balon, 2016.
Luka Mjeda, portret Andrije Zelmanovića,
Šime Strikoman, video zapisi o Milenijskoj fotografiji
Autorska čestitka 1983.-1989.
3. lipnja u 20 sati / OKRUGLI STOL – ŽIVOT U UMJETNOSTI I UMJETNOST U ŽIVOTU – ALTERNATIVE
u suradnji s Društvom povjesničara umjetnosti, predsjednik Zvonko Maković
I za kraj nešto kao moguća PREPORUKA. Pitanje je za ovaj okrugli stol i izvan njega, može li se danas drugim načinima i na još višoj razini oživjeti, nastaviti, razviti, i realizirati projekt kakav je bio, primjerice, VEZENA SLIKA? Povezati umjetnike, proizvođače konca (goblena), vezilje, uzdignuti to na međunarodnu razinu…. i …
Galerija je osim izložbi pokrenula razne akcija i događanja, ostvarila suradnje s radnim organizacijama te izradila nekoliko socioloških istraživanja, a sve s ciljem približavanja kulture i suvremene umjetnosti običnim građanima i radnicima.
Galerija Događanja danas je mjesto koje okuplja autore mlađe i srednje generacije, koji svojim radom i idejama pripadaju suvremenom likovnom stvaralaštvu. Izložbama Nevena Bilića, Petre Grozaj, Nine Kurtele, Ines Krasić, Gorana Škofića i Igora Rufa kroz cijelu 2016. obilježiti ćemo 35 godina postojanja i pokazati svoje suvremeno lice i duh galerije danas.
Branka Hlavnjak:
OBLJETNIČKE SAMOHVALE, KOJEŠTARIJE I PONEKA PREPORUKA
Prvo da riješimo pitanje kumstva. Tko je Galeriji Događanja nadjenuo to pametno ali i obvezujuće ime? Na sastanku s Vesnom Kauzlarić direktoricom koja je odlazila u mirovinu, Adom Lakoš Knežević koja je postajala ravnateljica (koja me je animirala da prijeđem iz mog prvijenca, drage trogodišnje Galerije Prozori knjižnice Silvije Strahimir Kranjčević, koja se nalazi niže uz Ivanićgradsku iza ugla u Zapoljskoj, k njima u Centar) i Nadom Orel, razgovarale smo (o mom prelasku) i o tome da je Centar imao zanimljivih izložbi, ali u bezimenoj galeriji. E, pa s iskustvom osnivanja galerije Prozori rekla sam da bez imena, galerija praktično ne postoji! To pravilo važi za sve. I tada je Nada Orel zadojena multimedijalnim alternativama, hepeninzima i sličnim (tada se još nije uvriježila riječ performans) predložila ime Događanja. Nada Orel je dakle kuma.
Drugo, zašto je program Centra za kulturu Peščenica u suradnji sa svojom Galerijom Događanja imao osim izložbi mladih, kipara, slikara, multimedijalaca, istupe u javni prostor, postavljao inovativne oglasne stupove-kišobrane, skulpture, uplitao se u istraživanja o dizajnu u proizvodnji, izboravao za čistoću ulica, za murale protiv divljih grafita, za stvaranje novih likovnih i parkovnih vrijednosti, za unapređenje opreme na radu i osuvremenjenu opremu dječjih igrališta, za biciklističke staze i za cvijeće na Peščenici koja ga nije do tada imala na svojim zelenim površinama i tome slično? Prije svega zato što je Ada Lakoš Knežević bila po struci sociolog, znala je dati dovoljno samostalnosti svojim stručnim suradnicama za likovnu djelatnost (Vedrani Kršinić i meni) i osnažiti svaki javni istup sociološkim ispitivanjima. Njezin je prvi savjetnik i sufler bio Fedor Kritovac, doktor sociologije; drugi je bio parkovni stručnjak Dragutin Kiš, treći, Vladimir Robotić i Jasenka Mihelčić, produkt dizajneri, potom, Mila Kumbatović i Milena Lah i spomenuta Nada Orel, kiparice i svakako još niz drugih. Ali prva dvojica bili su najčešće prisutni. Treće, kako je Centar sa svojom Galerijom Događanja dobio svu potrebnu financijsku potporu (uz politički loše ocijene!)? Zahvaljujući jednoj izuzetnoj osobi u Općini koja je imala utjecaja i na druge predane ljude, a to je bila arhitektica Stanka Mihelić Polić. Male komunalne akcije bile su ključ ove plodne suradnje.
Treće, zašto su Galerija Događanja i Centar postali i ostali omiljeno mjesto dolazaka mladih? Zato što su u Centru vježbale rock-grupe, postojala je knjižnica Sferakona, tada se gutao SF roman, organizirane su alternativne metode podizanja samopouzdanja poput dr. Grudenovog Autogenog treninga, djelovao je Teatar G, gostovalo je Kazalište lutaka, naravno ima i čitav niz drugih aktivnosti koje ne pripadaju likovnom području. Galerija je uz izložbe mladih autora često pružala priliku i za koncerte mladih rock, pop grupa i tragača za novom tehno-glazbom. Potom je došlo kazalište Knapp i čitava generacija nove mladosti. Tu se svira jazz, organizira Kvartoteka, Dani otvorenih vrata… Sinergija likovno-glazbeno-tekstualna je podrazumijevajuća. Anja Planinčić je aktualna voditeljica, uskače Kristina, još radi Ksenija… Događanja gostuju i u Njemačkoj, u 35 godina izdogađalo se puno kvalitetnih programa i projekata. A instituciju, njezinu kvalitetu, znamo to dobro, čine ljudi.
Četvrto, ono samohvalno: Galerija Događanja kada se gleda iz današnje perspektive surađivala je s umjetnicima koji su već tada bili etablirani, ili su to postali kroz vrijeme. Upravo je vrijeme potvrdilo da su u program Galerije bili uključeni mladi ljudi čija su imena postala respektabilna, pa i nezaobilazna u suvremenoj povijesti umjetnosti. S druge strane projektom Autorska čestitka koji je inicirala Marina Baričević, a razradio i realizirao Dragutin Dado Kovačević, željela se popularizirati i demokratizirati likovna umjetnost. Projekt je trajao od 1983. do 1989. godine, a na njega su se odazvali svi pozvani umjetnici: od Miroslava Šuteja do Željka Hegedušića, od Kamila Tompe do Ivana Antolčića, Lovrenčića, Nikole Reisera, Borisa Dogana, Nataše Cetinić, Minje Bosanca do Tomislava Gotovca, i tako njih po dvadesetak svake godine, sama ugledna imena. A kada je bilo riječ o istraživanjima vrijednosti, smisla i značenja suvenira, dizajner čuvenih plakata današnji akademik Boris Bućan, bio je dragovoljni suradnik, uz brojne druge autore koje je fotoportretirao Branimir Butković za skromnu monografiju Galerije Događanja čije je tiskanje mudro 1998. odobrio tiskanje mudro 1998. odobrio današnji ravnatelj Kulturnog centra Peščenica Tomislav Štriga.
O POVIJESTI GALERIJE
„Galerija događanja“ Centra kulture na Peščenici osnovana je početkom 1980-ih godina. Svoj vrtoglavi uspon doživjela je u razdoblju kada su u njoj izlagali eminentni umjetnici kao: Kožarić, Stilinović, Delimar, Kumbatović, Gliha i mnogi, mnogi drugi koji su u to vrijeme bili pokretači novih formi izražavanja na suvremenoj likovnoj sceni. Njihov je doprinos hrvatskoj kulturi danas dobro poznat i dragocjen.
Galerija je osim izložbi bila pokretač raznih akcija poput «Urbane kozmetike», «Djelovanja u prostoru» i «Radnici o radničkom stvaralaštvu» iz 1984. g., mnogih likovnih intervencija u javnim prostorima. Pokretač je inicijative postavljanja javnih skulptura na području Peščenice («Mali princ» i «Trodimenzionalni strip» Nade Orel, «Mladenci» Ivana Lesjaka, «Ruka» Milene Lah, «Krilo materino» Mile Kumbatović…) Galerija je ostvarila suradnje s tvornicama Chromos, Dukat, Unija, Autokozmetika idr., te uključila umjetnike u te suradnje iz kojih su nastala mnoga dragocjena likovna rješenja. Galerija se bavila i socio-kulturološkim istraživačkim radom.
Kroz taj bogat period galeriju su vodile Branka Hlevnjak i Vedrana Kršinić. „Galerija događanja“ svojim sa aktivnostima utvrdila kao važan punkt likovnih zbivanja tog vremena, te stekla kultni status.
Tijekom turbulentnog vremena devedesetih godina rad galerije se gotovo ugasio.
2000-tih ponovo se pokreće galerijska djelatnost Centra kulture.
2009. godine započeta je programska reforma „Galerije događanja“ te se kontinuiranim izložbama galerija vrača svojim počecima, kada je bila centar suvremenih likovnih zbivanja.
Od tada do danas održano je 60 izložbi. Neki od najznačajnijih umjetnika koji su u tom periodu izlagali su: Ana Horvat dobitnica prve nagrade T-HTnagrada@msu.hr za suvremenu umjetnost 2009 godine, Igor Kordej i Goran Sudžuka strip autori izuzetno cijenjeni u Francuskoj i Americi za svoj rad primili su mnoga međunarodna priznanja i nagrade, Siniša Labrović multimedijalni umjetnika višestruko nagrađivan za svoj društveno angažirani rad, dobitnik treće otkupne nagrade na prvom T-HTnagrada@msu.hr natječaju 2007. godine te predstavnik Hrvatske na XI Biennalu u Istambulu 2009. g., Kata Mijatović multi medijalna umjetnica predstavnica Hrvatske na Biennalu u Veneciji 2013. g. zatim Ivan Marušić Klif, Tomislav Brajnović…, te mnogi mladi umjetnici, vrlo aktivni sudionici likovne scene poput Martine Grlić, Maje Marković, Jasminke Končić, Lea Vukelića, Borisa Sekulića, Zlatka Horvat, Ivane Vulić, Ane Sladetić, Mirana Šabića…
Galerija događanja danas je mjesto koje okuplja autore mlađe i srednje generacije, koji svojim radom i idejama pripadaju suvremenom likovnom stvaralaštvu.
Osim izložbi galerija organizira radionice u suradnji s umjetnicima ta radi na edukaciji djece i mladih kako bi stvarali i odgajali novu likovnu publiku.
[izvor informacije KNAP]
