Willem Frederik Hermans
Damoklova mračna komora
Biblioteka: Europom u 30 knjiga
Urednica: Sandra Ukalović
Prevoditelj: Radovan Lučić
Godina izdanja: 2015.
Format: 13,5×20
Broj stranica: 372
ISBN 978-953-304-743-0 (meki uvez)
ISBN 978-953-304-744-7 (tvrdi uvez)
Cijena
MU: 129, 00 kn
TU: 179, 00 kn
- Naslovnica knjige ‘Damoklova mračna komora’
„Damoklova mračna komora“ nizozemskog klasika W. F. Hermansa jedan je od najboljih i najintrigantnijih romana o Drugom svjetskom ratu i autorovo prvo djelo prevedeno na hrvatski jezik. Smještena u okupiranu Nizozemsku, ovo je priča o trgovcu Henriju Osewoudtu, čovjeku “koji ne čini ništa, ne želi ništa, sve je prepustio slučaju”. Sve dok misteriozni Dorbeck ne uđe u njegovu radnju i ne dodijeli mu zadatke protiv Nijemaca, koji s vremenom uključuju i ubojstva. Dorbeck nevjerojatno sliči Osewoudtu, ali je i njegova suprotnost: tamnokos i prodoran za razliku od ćosavog i povučenog Henrija. Na kraju rata Saveznici uhite Osewoudta, a on ne može dokazati da je radio za pokret otpora ni da Dorbeck postoji. Je li Osewoudt heroj, izdajica ili psihopat vođen zabludama?
Priča o Osewoudtovim sudbonosnim lutanjima kroz „sadistički svemir“ (naslov Hermansove zbirke eseja) višeznačna je i ponekad na granici realnog, a opet, egzaktna i uvjerljiva: mreže ulica i tramvaja, opisi interijera, ozračje u Nizozemskoj u doba rata… U njoj nema suvišnih riječi; rečenice su jezgrovite, stil jednostavan. To je hladan i mračan, zabavan, groteskan, zamršen i pomaknut roman. Sve istodobno. On je i furiozan ratni triler i literarno remek-djelo, nepredvidljivo i izazovno, koje nas suočava s pitanjima što je smisleno, što moralno, što dobro, a što zlo. Iz romana iščitavamo: naši svjetovi i interpretacije života stalno se sudaraju, a konačni odgovori samo su dvosjekli Damoklov mač.
Willem Frederik Hermans (1921. – 1995.) jedan je od najvećih nizozemskih pisaca. Pisao je romane, pripovijetke, eseje, poeziju i drame. Doktorirao je fizikalnu geografiju koju je i predavao na Sveučilištu u Groningenu do 1973., kada već kao etablirani pisac seli u Pariz.
U svojim djelima kritizirao je boljke i licemjerje društva, a polemičan ton njegovih tekstova doveo ga je i do sudskog procesa 1952. g. Cjelokupan Hermansov opus reflektira njegov specifičan, pesimističan pogled na svijet i filozofiju „kreativnog nihilizma“.
Nakon II. svjetskog rata, koji igra važnu ulogu u Hermansovu životu i radu, objavljuje romane ‘Conserve’ („Limenka“) i ‘De tranen der acacia’s’ („Bagremove suze“). Temi rata vraća se u romanu ‘Damoklova mračna komora’ (1958.) kojim je osvojio čitateljsku publiku. Uz ovaj klasik, vrhuncem njegova književnog rada smatra se roman ‘Nooit meer slapen’ („Više nema sna“, 1966.) o neuspjeloj ekspediciji mladoga geologa u Laponiji.
Godine 1972. odbio je primiti nagradu P. C. Hooft za životno dostignuće u književnom radu, a 1977. dodijeljena mu je prestižna Nagrada za nizozemsku književnost.
O prevoditelju:
Radovan Lučić rođen je 1963. u Zagrebu. Kao dvadesetdvogodišnji mladić napušta domovinu te odlazi okušati sreću u Nizozemskoj. Godine 1995. magistrirao je slavistiku na Sveučilištu u Amsterdamu. Uz redovite prevodilačke aktivnosti bavi se primijenjenom lingvistikom, ponajprije leksikografijom. Autor je Hrvatsko-nizozemskog rječnika (Pegasus, Amsterdam, 2013.; Dominović, Zagreb, 2014.). Preveo je djela nizozemskih autora Willema Frederika Hermansa, Ceesa Nootebooma, Annie M. G. Schmidt, Geerta Maka, Douwea Draaisme, Guida Snela, Rozalie Hirs i drugih. Radi kao docent hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Amsterdamu. Uz brojne prijevode, objavljuje radove s područja leksikografije i standardologije. U slobodno vrijeme svira bubnjeve u amsterdamskom alternativnom rock-dvojcu Gone Bald.
[izvor informacije V.B.Z.]
