HERAKLIT MRAČNI U HRVATSKOM ŠKOLSTVU
Nikica Simić: Heraklit Mračni u hrvatskom školstvu, Rijeka 2015.
Izdavač: Hrvatsko književno društvo Zadar, Biblioteka Književno pero; Za izdavača: Nikola Šimić Tonin; Urednici: Roman Simić Bodrožić, Mima Simić, Žaklina Kutija, prof.; Recezenti: dr. se. Slavica Šimić Šašić, docent, dr. se. Krešimir Krolo, viši asistent; dr. se. Igor Radeka, redovni profesor.
- Heraklit Mračni u hrvatskom školstvu
Nikica Simić
Hrvatsko književno društvo, treće književno društvo u RH, po broju članova, izdavačkoj djelatnosti, ostvarenim projektima, književno-znanstvenim manifestacijama, pjesničkim maratonima, pjesničko-književnim smotrama, i iznad tog mjesta, utočište je vizionarima, slobodnomislećim autorima, ni jednoga jedinoga trenutka nije dvojilo stati ili ne iza ove vrijedne i značajne knjige: Heraklit Mračni u hrvatskome školstvu (Heraklit je život proveo u rodnom Efezu, živeći povučeno, razočaran u demokratsko državno uređenje).
Stati iza čovjeka koji je čitav svoj život posvetio školstvu, sportu, i nadasve i prije sveg učenicima. Koliko je samo znanstvenika, doktora znanosti iškolovao ovaj vrstan profesor, pisac udžbenika, vizionar u pravome smislu te riječi.
Ne tako davno, revolucionarne:Lekcije iz Finske, uzdrmale su svijet. Poruka daje drugačiji (i bolji!) svijet obrazovanja moguć još uvijek zvoni u ušima onih koji žele čuti, i djelovati.
Nikica Simić jedan je od profesora koji su takvom djelovanju posvetili čitav život; više od četiri desetljeća promišlja strategije unapređenja hrvatskog školstva – kao profesor, kao mentor, kao ravnatelj i – možda najvažnije – kao roditelj. Ova je knjiga istodobno osobna ispovijest i povijest obrazovnih reformi – a prvo lice jednine knjizi daje hrabrost, snagu i autentičnost rijetko viđenu u pisanju o ovim temama.
Kroz upečatljive anegdote, široke iskustvene uvide, ali i disekciju službenih dokumenata, Simić pokazuje kako su odnosi između djece i roditelja, djece i škole, škole i roditelja, škole i društva u kojem živimo – neraskidivo povezani.
U tom je smislu ova knjiga esencijalno štivo za sve društvene aktere: profesore, roditelje, djecu, kreatore sustava; sve one kojima je do toga društva stalo. I naposljetku, uz analizu brodoloma hrvatskih obrazovnih reformi, uz britku i konstruktivnu kritiku sustava, Simić se ipak uvijek vraća temelju svoje filozofije, a to je ljubav – ljubav prema djeci, prema profesorskom pozivu i prema društvu kao takvome, jer bez ljubavi nema istinske revolucije.
Knjiga je namijenjena obrazovnim vlastima, roditeljima, učenicima, studentima. Nastojala se skrenuti pozornost čitatelja na loše stvari u obrazovnom sustavu. Napisana je u dva djela, u prvom se daje zanimljiv pristupobrazovnim pitanjima, djetinjstvu autora, osobnim iskustvima.
Djelo je pisano dinamično, autor putuje iz sadašnjosti u prošlost, govori iz različitih perspektiva, sebe kao učenika, roditelja, profesora, ravnatelja.
Djeca su nit vodilja.
– Moja priča krenula je davno, kad sam bio jako ljut. Ispred sebe sam imao obrazovnu strategija od 2005. do 2010., nacionalni kurikulum. Počeo sam za svoju dušu komentirati i potekla je ideja o priči o školstvu. Nit vodilja cijelog djela bila su djeca, ona su bila dominatna u mom životu, i moja, i ja kao dijete, i moji učenici, o početku nastajanja knjige kazao je Simić.
“Hraklit Mračni u hrvatskom školstvu” nastalo je iz nemoći, bijesa.
Priča se počela razvijati u raznim smjerovima, a autor ističe kako se, ako se želi nešto postići mora ući u um djeteta i skrenuti ga tamo gdje ono može, a ne mora ići.
– Nisam želio ljudima soliti pamet. Morao sam tražiti mudrosti na koje sam ja reagirao, nisam ništa izmislio. Heraklit nije mračan, on je čovjek koji govori ono što je vidio. Ako želimo nešto postići moramo puno raditi. Fascinantan je element moći. S te pozicije sam pokušao moć elaborirati, nisam dokučio bit, ali je navodno primarna ljudska potreba. Imam osjećaj da bahatost koju vidimo na svakom mjestu proizlazi iz nekog čudnog osvješćivanja moći koja dolazi iz politike. Morao sam tim ljudima reći, znamo tko ste, vi upravljate našim životima, ali morate mi reći što radite. Stvaramo neku klimu, reforme, za koga?, pita se Simić.
– Djecu ćemo obrazovati, za koga? Djeca bježe odavde, viču da ne vole školu, da idu! Četrdeset posto mladih je bez posla, od toga polovica visokoobrazovanih, moram ljudima to reći. Govorilo se o ovome na puno načina, ali ako napravimo malo cirkusa, pa će valjda imati odjeka, kaže Simić.
Simić oštro kritizira vlasti u obrazovanju koje reforme provode, kako ističe, licemjerno.
– Ovo što nam predstoji, po mojoj procjeni, bit će gadno za Hrvatsku, ostat ćemo bez djece. Ako ih i odškolujemo. Ne možeš pisati obrazovnu strategiju bez gospodarske, bez obzira o kojem je ministru riječ. U redu, odškolovati ćemo djecu, a gdje ćemo ih zaposliti, pita Simić.
Beletrističko i stručno
Igor Radeka, sveučilišni profesor naglašava kako je ovo djelo neobična kombinacija beletrističkog i stručnog.
– Sustav obrazovanja u nekim je djelovima dobar, ali u pojedinim zastario i traži ozbiljne strukturne promjene. Na njih čekamo već 20 godina, ali nikako da se dogode. Kolega Simić u tom je djelu govorio prije svega s pozicije nastavnika, profesionalca. Govorio je o svom životu, svojoj djeci i mladim ljudima koje je prije svega odgajao, potom i obrazovao, rekao je Radeka.
Dominatna je njegova pomoć u odgoju i obrazovanju učenicima. Problemi u sustavu školstva između učenika i nastavnika. Vidi se kako je krenuo u ovo iz potrebe da mijenja taj odnos, a ne da upravlja mladim ljudima.
– Knjiga je zanimljiva jer pokazuje, vrlo rijetko prisutno u javnosti, zanimljiv odnos prema odgoju i obrazovanju, kritički. U drugom djelu raspravlja o reformama koje nismo imali u školstvu u posljednjih 25 godina. Složen je to segment o kojem ovisi i razvoj modernih društava, smatra Radeka.
Djelo je pisano jednostavnim jezikom, namijenjeno širokoj publici, tematizira aktualne probleme u hrvatskom obrazovnom i odgojnom sustavu.
_________________________________
Nikica Simić, prof. savjetnik
Rođen u Benkovcu 20. listopada 1952.
Osnovnu školu «Velimir Škorpik» završio u Zadru.
Gimnaziju «Vladimir Nazor» završio u Zadru.
Diplomirao teorijsku fiziku na PMF u Zagrebu.
Pedagošku grupu predmeta položio na zadarskom FF
Više od 30 godina rada u srednjim školama Zadarske županije.
– 22. 09. 1976. – 12. 07. 1977. Gimnazija, Zadar
– 25. 10. 1976. – 31. 08. 1977. Škola za medicinske sestre primaljskog smjera, Zadar
– 04. 10. 1977. – 31. 08. 1978. Škola za medicinske sestre primaljskog smjera, Zadar
– 20. 03. 1980. – 30. 06. 1980. COUO «Juraj Baraković», Zadar
– 17. 03. 1982. – 30. 06. 1982. Školski centar za obrazovanje stručnih kadrova , Obrovac
– 23. 09. 1982. – 12. 04. 1983. COUO «Juraj Baraković», Zadar
– 24. 01. 1983. – 30. 06. 1983. Tehnički školski centar za odgoj i usmjereno obrazovanje, Zadar
– 13. 04. 1983. – 31. 08 1983. COUO «Juraj Baraković», Zadar
– 01. 09. 1983. – 31. 08. 1986. COUO «Juraj Baraković», Zadar
– 01. 1986. – 31. 08. 1993. MIOC, Zadar
– 01. 1993. – 10. 09 2001. Gimnazija Franje Petrića, Zadar
– 01. 10. 1999. – danas, Zadarska privatna gimnazija
Sudionik većine stručnih seminara iz fizike u tom periodu
– Voditelj stručnog vijeća iz fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije
– Voditelj stručnog vijeća iz fizike za srednje škole Zadarske županije
– Voditelj stručnog vijeća gimnazijskih ravnatelja za Zadarsku i Šibensko-kninsku županiju (2001/2. – 2003/4.)
– Voditelj stručnog vijeća gimnazijskih ravnatelja Zadarske županije (2004/5. – ostavka)
Rad s učenicima:
Košarka:
– voditelj košarkaške sekcije, višestruki županijski prvak, treći u državi
Tribine:
– organizator tribina u školi («Razgovori ugodni…») na koje su pozivani istaknuti predstavnici zadarskog javnog života (sport: P. Giergia, A. Komazec; kultura: I. Zelić, politika: I. Maštruko)
Koncerti:
– organizator predstavljanja učeničkih postignuća u glazbi
Kviz znanja:
– animacija i priprema učenika za srednjoškolski kviz «Gaudeamus» (dva puta u finalu)
Debate:
– voditelj debatnog kluba (finale na državnoj smotri)
Fizika:
– voditelj stručnog vijeća fizike za Zadarsku županiju,
– jedan od inicijatora i organizatora regionalnih susreta iz fizike,
– inicijator osnivanja i suosnivač Zadarskog fizikalnog društva, u jednom mandatu i predsjednik,
– organizator dva državna susreta i natjecanja iz fizike (u Zadru),
– pripreme za natjecanja (desetak državnih prvaka i sudionika međunarodnih smotri; jedan diplomirao Yale (Miran Božičević), jedan magistrirao na MIT (Slaven Šljivar), jedan doktorirao u NY (Goran Gašparović), s još dvojicom (Krešimir Profaca, Nikola Žeželj) uspješno rade u SAD, dvojica (bivši) bliski suradnici akademika Paara (dr. Nenad Pavin, dr. Vladimir Krstić), jedna (Branka Tokić) magistrirala kod dr. Šunjića, dvojica su na FER-u (dr. Zvonimir Vanjak, dr. Boris Vrdoljak), jedan na strojarskom fakultetu u Rijeci (dr. Mladen Perinić), braća Leo i Ivan Bosnić, briljantni informatičari, dipl. ing fizike: Sebastian Skračić, Andrej Agoli, Dalibor Šimunić. Ivan Malić, Aleksandar Lojpur, dipl. ing. elektrotehnike … i mnogi drugi – trenutačno bez viših znanstvenih titula u Hrvatskoj i svijetu.
– projekt «Osvajanje prve olimpijske medalje za Hrvatsku» (osvojena bronca – Antonio Majdandžić, sada u USA na postdoku)
– Marinko Jablan (najbolji mladi znanstvenik RH, 2008.), upravo drugi put na poziv Soljačića na MIT-u, doktorirao.
– Učenici ZPG: Anđelo Martinović (doktorira u Belgiji), Grginović (doktorira u Poljskoj), Toni Blaslov (magistrirao u USA)
Matematika:
– priprema za natjecanje (Andrej Agoli, državni prvak, član olimpijske ekipe za Olimpijadu u Moskvi na kojoj Hrvatska, nažalost, nije sudjelovala)
Astronomija:
– dugogodišnji član (jednom i predsjednik) AADZ
– organizator i predavač na seminarima AADZ
Posebno opredjeljenje:
– rad s darovitom djecom i stvaranje uvjeta za realizaciju njihovih potencijala
– organizator javne tribne na temu darovitosti (privrednici, psiholozi, nastavnici)
– inicijator i organizator državnih natjecanja (2) iz fizike u Zadru
– jedan od pokretača i organizatora (tijekom Domovinskog rata) Regionalnih natjecanja mladih fizičara u Dalmaciji
– rad na (prvom) pravilniku o stimuliranju/stipendiranju darovitih učenika/studenata u Zadru i bivšoj Jugoslaviji.
Darivao krv (30)
Ravnatelj i osnivač Zadarske privatne gimnazije s pravom javnosti i Privatne osnovne škole «Nova».
Objavljeni radovi:
1. Prijevod zbirke zadataka iz fizike, s ruskog – «Zadaci moskovskih olimpijada»
2. Izdavač knjižice «Hrvatski grafiti»
3. jedan od pokretača i urednik časopisa iz fizike za osnovne i srednje škole «Svijet fizike»
4. Stručni članci u Matematičko fizičkom listu i Svijetu fizike
5. Urednik popratnih Biltena državnih natjecanja iz fizike održanih u Zadru
6. Koautor 4 objavljena, aktualna udžbenika iz fizike – inačica B (Profil International d.o.o.)
7. Recenzent udžbenika iz fizike: Fizika 7 i Fizika 8. (prema HNOS-u)
8. Autor udžbenika Fizika 1 – inačica A (Profil International d.o.o)
9. Koautor udžbenika Fizika 2 – inačica A (Profil International d.o.o.)
Sport:
– u mladosti trenirao atletiku (juniorski prvak Hrvatske u bacanju koplja i član juniorske reprezentacije Hrvatske)
– igrao ligu malog nogometa
– bio član uprave atletskog kluba
– aktivni atletski sudac
– bio član šahovskog kluba «Goran» iz Bibinja
– sudionik veteranskih atletskih mitinga (višestruki državni veteranski prvak: koplje, skok u dalj; 100 m, štafeta 4X100 m)
– jedan od osnivača i organizatora «Malog maratona Nin-Zadar»
– sudionik dvoransko svjetskog prvenstva za veterane u Linzu 2006. (petoboj)
– sudionik Balkanskih veteranskih igara (Novi Sad – 100 m 4. mjesto, Plovdiv – koplje – 4. mjesto, Bar – 100 m 3. mjesto, Domžale – 100 m – 4. mjesto, Zagreb dalj – 2. mjesto)
Obitelj:
sin Roman Simić Bodrožić (1972),
– dvostruki dobitnik II. Goranove nagrade za mlade pjesnike,
– diplomirao komparativnu književnost i španjolski,
– dvije objavljene knjige (pjesme i kratka proza),
– objavljena knjiga kratkih priča («Mjesto gdje ćemo provesti noć»)
– sudionik FAK okupljanja,
– urednik Antologije europske kratke priče
– urednik Quoruma, književnog časopisa
– objavljivena druga knjiga kratkih priča «U što se zaljubljujemo» (nagrada JL)
– objavljena treća knjiga kratkih priča «Nahrani me».
Ivana Simić Bodrožić (1985)
– Romanova supruga, apsolventica kroatistike
– dobitnica I. Goranove nagrade za mlade pjesnike
– objavljen roman «Hotel Zagorje»
Klara (2006), Donat (2009) – unuci
kćer Anamarija (Mima) Simić (1976)
– diplomirala komparativnu književnosti i engleski jezik (FF Zg)
– magistrirala «ženske studije» u Budimpešti
– niz objavljenih priča u književnim časopisima
– tri godine u inozemstvu (baby sitter – London, Dublin, studijska godina u SAD)
– dvije godine ženskih studija u ZG, magistrirala u Budimpešti
– objavljena knjiga kratkih priča «Avanture Glorie Scott»
– član društva filmskih kritičara
– najbolji filmski kritičar (2008)
– objavljena knjiga filmskih kritika «Otporna na Hollywood»
Politika:
Početkom devedesetih kao dopredsjednik sindikata predvodio dva štrajka profesora.
Za Domovinskoga rata ostao u Zadru, u RH, ne pomišljajući ni jednoga trena svrstati se na neku drugu stranu.
Nikola Šimić Tonin
