Univerzalni muzej Joanneum – ‘Pilze. Netzwerker der Natur’ + ‘Erneuerbare Energien und Recycling’, ‘Kohlebergwerk’ [Vendi Jukić Buča]

Prije više od 30 godina Ehepaar Lilo i Klaus Wechsler započeli su eksperimentirati s različitim materijalima u svrhu očuvanja i konzervacije gljiva. Ipak, u odnosu na oblik, boju, očuvanost i dugovječnost gljiva, nisu postignuti zadovoljavajući rezultati.

Klaus Wechsler otrkiva novu metodu:  započeo je svježe gljive odlijevati epoksi smolom.

Ovu jedinstvenu proceduru danas su usavršili biološki preparatori, a za izradu pojedinih izložaka potrebno je između 10 i 100 sati rada.

U okviru prve posebne izložbe Prirodoslovnog muzeja prikazani su modeli gljiva, koji se ovom prilikom prvi puta mogu vidjeti u Austriji.

Obuhvaćeno je oko 1300 replika gljiva, a više od polovica prikazanih vrsta mogu se pronaći na području Graza.

15 vitrina omogućuju pogled na sedam različitih staništa rekonstruiranih od prirodnih materijala (drvo, mahovina, lišće i sl.) kako bi se što autentičnije predočio prirodni okoliš određene vrste gljiva. Opisi staništa i okoliša navedeni su na tekstualnim panoima uz svaku vitrinu. Postavljena su povećala kako bi se mogli vidjeti i sasvim mali izlošci te interaktivni zasloni na dodir s dodatnim podacima. Izložom je naglašena i važna uloga te utjecaj određene vrste gljiva i organizama na širi biljni i životinjski ekosistem.

Modeli prikazani ovom izložbom bazirani su na originalnim nalazima članova Arbeitskreis-a. Svaki primjerak je označen mjestom i datumom nalaza. Detaljna dokumentacija čuva se u privatnim herbarijima.

Prikazani modeli predstavljaju direktan dokument o pojavljivanju nekih vrsta gljiva u određenom staništu, a mogu poslužiti i kao dokaz o prethodnom stanju ukoliko kasnije dođe do promjene stanja tih staništa.

Uz izložbu o gljivama u Muzeju je postavljena izložba posvećena temi obnovljivih izvora energije (hidroelektrane, solarna energija i energija vjetra) te recikliranja. Posjetitelji izložbe mogu sami,  pomoću izloženih mehanizama, proizvoditi energiju te spoznati procese recikliranja otpada, poput biomase.

Rekonstruiran je rudnik ugljena koji potječe iz sredine 1930tih godina. U tjeskoban rudnik prilazi se stepenicama koje se spuštaju ispod razine postava. Na ovaj način htjelo se dati uvid u prošlost teškog rada u rudnicima.

Zagreb, 11. 6. 2013.

Vendi Jukić Buča