Univerzalni muzej Joanneum – Wilhelm Thöny ‘Im Sog der Moderne’/’U vrtlogu moderne’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]

U ‘Neue Galerie Graz’, dijelu Muzejske četvrti Joanneuma, postavljena je retrospektiva opusa austrijskog slikara Wilhelma Thönyja, pod nazivom ‘Im Sog der Moderne’/’U vrtlogu moderne’. Izložba obuhvaća tristotinjak radova i predstavlja dosad najopsežniju prezentaciju autora. Koncept izložbe tematizira njegova, stilski različita i prepoznatljiva, stvaralačka razdoblja i odnos prema moderni.

Wilhelm Thöny (1888. – 1949.) jedan je od najznačajnijih austrijskih umjetnika prve polovice 20. stoljeća. Rođen je u Grazu, a studij Akademije likovnih umjetnosti pohađao je u Münchenu. Nakon vojne službe kao pukovnijski slikar u Prvom svjetskom ratu proveo je nekoliko godina u Švicarskoj, gdje se prvi puta počeo intenzivnije baviti temom krajolika i gdje je radio kao ilustrator za njemačke izdavače, a kasnije i za umjetničke časopise. Po povratku u Graz 1923. godine, s Alfredom Wickenburgom, Axlom Leskoschekom, Fritzom Silberbauerom i drugima osniva gradačku secesiju. Radovi ove faze nastaju u stilu umjerenog ekspresionizma i pod određenim utjecajem Edvarda Muncha. Početkom tridesetih godina seli u Pariz, u kojem slika portrete i pejzaže. Sačuvana su njegova pisma i eseji u kojima opisuje bavljenje umjetnosti, njezinom povijesti i suvremenim tendencijama. Kada je nacionalsocijalizam i u Francuskoj počeo biti sve veća prijetnja, slikar se sa svojom suprugom, njemačkom Židovkom američkog porijekla, preselio u New York, gdje slika prizore grada velikog formata.

 

Kustosi Günther Holler-Schuster i Christa Steinle u suradnji s Angelom Fink koncipirali su izložbu odabirom djela koja svojim karakteristikama predstavljaju pregled cjelokupnog umjetničkog rada Wilhelma Thönyja, koji obuhvaća razdoblje od četrdeset godina stvaralaštva. Kao osnova za istraživanje poslučio im je veliki fond dokumenata, pisama, recenzija i fotografskog materijala iz arhiva Wilhelma Thönyja u ‘Neue Galerie Graz’. Arhiv je, uz desetak slika, osnovan 1967. godine darom slikareve udovice Thee Thöny i sukcesivno se povećava kupnjom novih umjetničkih djela koja se najvećim djelom nalaze u privatnim zbirkama, nekima se ne zna lokacija, a mnoga njegova djela uništena su požarom u New Yorku.

Izložba je konceptualno i vizualno podijeljena na tri dijela. Prostorije s tekstovima u narančastoj boji obilježavaju prvu fazu umjetnikovog stvaranja, za vrijeme koje je boravio u Grazu i slikao tamne i mračne krajolike najčešće impasto namazima boje – atmosfera mjesta u kojem su se stanovnici sklonili pred oluju ili prazan grad nakon oluje. U ovom razdoblju života bio je oženjen za svoju prvu ženu s kojom je dobio kćer. Uz krajolike i vizure Graza, koji nisu nužno u potpunosti identični predlošku, slika i impresije društva u kojima naglašava atmosferu, te radi po narudžbi. Zanimljiv ciklus njegovih radova odnosi se na prikaz i portrete Beethovena, kojim je slikar bio fasciniran i sam glazbeno obrazovan.

Žute prostorije obuhvaćaju njegovu fazu života u Parizu i Azurnoj obali. Prisutni su portreti Napoleona, prevladavaju mali formati. Oženjen je drugom ženom. Pred kraj ove faze slika krajolike akvarelom, lazurnim i nježnim, poluprozirnim namazom boje.

 

Ljubičasta boja izložbenog prostora označava njegovu posljednju fazu (u ovom razdoblju treći je puta oženjen), u kojoj dominiraju motivi New Yorka. Slike ovog razdoblja najpoznatija su i najprepoznatljivija Thönyjeva djela. Karakteristični prikazi bijelih pravokutnika prepunih crnih kvadratića asociraju na nebodere New Yorka. Kaos oblika, linija i boja, koji prevladava slikom, daje dojam vreve i velegradskog života. Dojmljivo je kako impasto namazima boje stvara dojam akvarelnog izgleda. Pred kraj svoga djelovanja, okreće se prikazima naivne umjenosti; portrete slika po narudžbi za lokale, kavane, kazališta i dr.

Uz slikareva djela, na izložbi su reproducirani njegovi portreti (u prirodi, sa suprugom) te izložene bilješke i pisma.

Katalog izložbe, koji obuhvaća 528 stranica, objavljen je u izdavačkoj kući Kerber Verlag iz Bielefelda. Uz uvodnu riječ Christiansa Buchmanna, člana pokrajinske vlade, i predgovore Gerharda Fabischa, Georga Buchera i Petera Pakescha, ova publikacija sadrži i priloge Angelice Bäumer, Gudrun Danzer, Angele Fink, Manfreda Flüggea, Anne Habanove, Wernera Hofmanna, Günthera Holler-Schustera i drugih. Katalog sadrži brojne fotografije i popis slika.

Zagreb, 10 6 2013 Vendi Jukić Buča