NMS – Izložba i katalog ‘Podobe Balkana’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]

U Narodnom muzeju Slovenije otvorena je izložba ‘Podobe Balkana – Identiteta in spomin v dolgem 19. stoletju’/’Slike Balkana – Identitet i sjećanje u dugom 19. stoljeću’. Izložba je, nazvana prema knjizi Marie Todorove ‘Imaging the Balkans’, realizirana kao zajednički projekt nacionalnih povijesnih muzeja pod okriljem UNESCO-a. Namjera je projekta prikazati nastanak i razvoj suvremenih naroda u jugoistočnoj Europi tokom 19. stoljeća u okviru UNESCO-ve globalne inicijative ‘Kultura: Most k razvoju’. Ovaj cilj istaknula je direktorica Narodnog muzeja Slovenije uvodnim riječima Kataloga:

(…) Toda prav tisto malo, kar ostane, je svetinja vsakega naroda: kultura, ki je ne srečujemo le skrbno shranjene v muzejih, galerijah in knjižnicah, ampak je nevidna, a žlahtna spremljevalka našega vsakdana. Projekt Imaging the Balkans, Podobe Balkana je povezal muzeje iz dvanajstih držav in nam dal možnost, da vsak s svojim muzejskim gradivom, enakovredno in prepleteno, osvetlimo nemirni čas polovice 19. stoletja na tem prostoru. Da tako pokažemo na svoje posebnosti in se povežemo v skupnost za 21. stoletje.’

(…) Ono malo što ostane je svetinja svake nacije: kultura, koju ne susrećemo samo pažljivo pohranjenu u muzejima, galerijama i knjižnicama, nego je nevidljiv, plemeniti pratitelj u našim svakodnevnim životima. Projekt Imaging Balkan, Slike Balkana udružio je muzeje dvanaest država i dao nam priliku da svaki svojom ​​muzejskom građom, jednakovrijedno i isprepleteno, označi nemirno vrijeme polovice 19. stoljeća u ovoj regiji. Da na taj način pokažemo svoje posebnosti i povežemo se u zajednicu 21. stoljeća’.

mag. Barbara Ravnik

Prijevod: VJB.

 

Prikaz se temelji na grupnim procesima, svojstvima i povijesnim povezivanjima s drugim dijelom Europe, na temelju izključujuće i konfliktne paralelne nacionalne povijesti.

Uz izložbu je tiskan i katalog s tekstovima koji prate izložbene cjeline.

Politički, društveni i kulturni aspekt koji je pratio ove procese ilustriraju izlošci i vizualno gradivo te filmovi predstavljeni na izložbi, koncipiranoj u nekoliko tematskih cjelina. Atrij Narodnog muzeja Slovenije, prostor izložbe, podijeljen je velikim samostojećim pregradama iste boje kojom su cjeline označene u Katalogu. Na svim stranama ovih pregrada postavljeni su izlošci samostojno ili u staklenim vitrinama te brojne video projekcije. Dodatno su posjetiteljima dostupni katalozi muzeja koji su surađivali na projektu izložbe.

Razstava začenja s kavarno, ki združuje skupne spomine in osebne zgodbe.

Izložba započinje kavanom, koja objedinjuje zajedničke uspomene i osobne priče.

Kultura pitja kave/kultura pijenja kave razvila se u 19. stoljeću među vladajućom elitom te proširila na rastuću srednju klasu. Povezana je uz promjene koje su nastale pod utjecajem osmanskog i austro-ugarskog utjecaja. Kavarna/Kavana – cjelina je prezentirana fotografijama običaja ispijanja kave, izloženim priborom za njeno pripravljanje i konzumaciju, tipičnim namještajem kavane te priborom za uživanje duhanskih proizvoda, koji su se najčešće upotrebljavali tokom ispijanja kave. Cjelina je podijeljena na dijelove Vzhod/Istok i Zahod/Zapad.

Cjelina Življenje u starem svijetu/Život u starom svijetu ilustrira običaje ‘starog svijeta’ koji su se održali u jugozapadnoj Europi, nakon što se od vremena kasnog 18. st. pojavljuju promjene u svjetlu prosvjetiteljskih ideja i industrijske tehnologije. Izložene su fotografije vezane u institucije i percepciju vlade, ta kao suprotnost, fotografije i slike običaja i načina obiteljskog života te duhovnih vođa u karakterističnim nošnjama. Zanimljiv je izložak jatagana Giorgakisa Olympiosa [Jatagan je bio u 18. i 19. st. omiljeno oružje na Balkanu te je postao jedan od simbola romantičnog prikaza Orijenta. Giorgakis je bio razbojnik koji je 1821. godine poginuo u borbi za grčku neovisnost.]

Razvoj trgovine, tehnologije i suvremenih prijevoznih i komunikacijskih sredstava omogućili su pritok novih ideja, bolje mogućnosti povezivanja, trgovine, rast gospodarskog razvoja. Istok je preuzeo sistem zapadnog bankarstva, tiskanje novca i dr. te su započela ulaganja u javni rad i suvremenu opremu. Ulagalo se u gradnju transportne infrastrukture, a pojavili su se i novi umjetnički mediji – denimo fotografija, filmovi i drugi načini dokumentiranja – tehnologije koje su pomagale oblikovati stvarnost. Cjelina Potovanje i komunikacije/Putovanje i komunikacije obuhvaća dijelove Gospodarska izmenjava/Gospodarska razmjena (izloženi su patenti, certifikati za trgovinu, fotografije proizvodnje, diplome, primjerci novčanica, odluke o osnivanju tvornica) te Nove povezave/Nove veze (slike otvorenja prometnica, fotografije porinuća brodova, pristaništa, željezničkih postaja, maketa lokomotive, voznih redova, prvog auta u Banjaluki i dr.).

Nov družbeni red in vzpon srednjega razreda/Novi društveni red i uspon srednje klase cjelina je koja se odnosi na bogaćenje srednje klase uvjetovano razvojem gospodarstva. Ovu klasu činili su pretežno trgovci i ulagatelji u trgovinu, industrijalizaciju i obrtništvo novih proizvoda. Najistaknutili pripadnici postajali su izvor novih političnih sila, koje su zagovarale vlast naroda. Izlošci obuhvaćaju fotografije i portrete, fotografske albume i dr. u svrhu predstavljanja sebe i vlastitih aktivnosti (Samopredstavitev/Samopredstavljanje, Nova raba časa in prostora/Novo korištenje vremena i prostora, Potovanje in prosti čas/Putovanje i slobodno vrijeme). Izložen je i stereoskop izrađen u Francuskoj krajem 19. st.

 Tokom prošlosti vjerske su ustanove bile glavni izvor obrazovanja, a u 19. st. učenje i širenje znanja dobivaju veliki zamah. Ljudi koji su visoko obrazovanje stekli u inozemstvu pomogli su standardizaciju jezika i na taj ga način omogućili dostupnim širem sloju stanovništva te su se škole počele otvarati i u najudaljenijim krajevima. Cjelina Ustvarjanje in širjenje znanja/Stvaranje i širenje znanja, podijeljena na dijelove Učenje in kulturno vodstvo/Učenje i kulturno vodstvo, Religija za narod i Formalno izobraževanje/Formalno obrazovanje ilustrirana je fotografijama, portretima, dokumentima te izloženim riječnicima, patentima i časopisima.

Zemljovidi su u 19. stoljeću postali moguće oružje propagande za postavljanje granica u regiji. Pod zasebnom cjelini Zemljevidi/Zemljovidi izložene su brojne karte, zemljopisno-povijesne knjige, diplomatski dokumenti te slike (Berlinski kongres, Anton von Werner, 1881.). Cjelina obuhvaća dijelove Kaj je narod/Što je narod i Prelomni trenutek: Berlinska mirovna pogodba/Prijelomni trenutak: Berlinski mirovni sporazum.

Tokom 19. stoljeća mitske osobnosti i povijesni likovi iz ranije prošlosti ponovno su interpretirani s obzirom na ciljeve država u razvoju. Na taj je način povijest imala važnu ulogu pri oblikovanju narodnog identiteta, mobiliziranju ljudi i određivanju ciljeva zajedničkih svakom narodu. Cjelina Izrabljanje zgodovine, ustvarjanje junakov/Eksploatacije povijesti, stvaranje junaka podijeljena je na dijelove Poustvarjena preteklost/Oživljena prošlost, Ustvarjanje novih ikon/Stvaranje novih ikona te Širitelji emancipacije. Izloženi su brojni portreti i kipovi junaka i vladaoca, umjetnika, povijesni dokumenti, te kopija krune izrađene za krunidbu kralja Karla I. Rumunjskog iz 1881. godine.

U cjelini Javna praznovanja/Javne proslave ilustrira se namjera jačeg povezivanja zajednice. Obuhvaća obljetnice, jubileje, parade, izložbe te sportske, kulturne i trgovačke priredbe i sl. Ove proslave povezane su s određenim simboličnim značenjem, spontanim ili politički iniciranim. Obuhvaća dijelove Tradicija, preoblikovana v narodno zavest/Tradicija preoblikovana u narodnu svijest, Narodni spomini/Narodna sjećanja te Šport in narod/Sport i narod. Izlošci obuhvaćaju uniforme, medalje, plakati određenih aktivnosti, fotografije događaja. Kao posebnost ističem zastavu za vjenčanja iz sela Galičnik kod Debra (Makedonija), koje su, prema običaju, organizirali na dan sv. Petra (12. lipnja).

Cjelina Podoba naroda/Slika naroda ilustrira vezanje narodnih skupina na pojedinačne kultne osobe i simbole koji su simbolizirali narod i/ili njegove povijesne i mitološke temelje, a obuhvaća zastave, himne, portrete junaka, opise događaja, povijesne i suvremene spomenike. Cjelina sadrži dijelove Simbolna podoba/Simbolička slika i Resničnost, spremenjena v simbol/ Istina, izmijenjena u simbol. Izložene su slike i fotografije obnova, skupština, revolucionara, ustanaka, narodni simboli i prikazi nošnje na dječjim lutkama.

U katalogu posljednja cjelina, na izložbi konstantno prisutna u vidu glazbene podloge, posvećena je pjesmi – ‘Čigava pesem je to?‘/’Čija je to pjesma?’ nazvanom prema dokumentarnom filmu Adele Peeve iz 2003. godine, uključenom u izložbu. Želi se ukazati na brojne sličnosti koje pripadaju narodima ovog područja. Zajednički običaji, tradicija i težnje narode jače povezuju, nego razdvajaju.

Zahvaljujem Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom katalogu i razgledu izložbe.