Tema 27. Muzičkog biennala Zagreb, EU: INSIDE / OUTSIDE možda se najbolje ocrtava kroz dva ciklusa unutar festivala – prijepodnevni i poslijepodnevni. Osim što se cjelokupni festivalski program može promatrati kroz INSIDE ili OUTSIDE, ova dva ciklusa su profilirana specifično.
- Muzički biennale Zagreb 2013
Poslijepodnevni ciklus radnog naslova
1 do 7 = 28 (EU: INSIDE) zamišljen je kao niz od 7 koncerata. Ideja ciklusa je započeti sa solističkim recitalom nakon kojeg slijede duo, trio, kvartet, kvintet, sekstet i na kraju septet. Zbrajanjem izvođača svih koncerata, dolazimo do broja 28. Cilj ovoga ciklusa je u prvih šest koncerata predstaviti 27 skladbi iz 27 zemalja članica Europske unije. Sastavi od solističkog recitala do seksteta predstavljaju glazbu iz EU, dok će posljednji koncert donijeti sedam novih septeta, koji će trajati po sedam minuta, a napisat će ih sedmero hrvatskih autora, Srećko Bradić, Dalibor Bukvić, Sanja Drakulić, Vjekoslav Nježić, Berislav Šipuš, Zlatko Tanodi i Mladen Tarbuk.
Zašto matematika?
Republika Hrvatska se u 2013. godini pridružuje Europskoj uniji i postaje njezina 28. članica.Stoga je ideja ciklusa INSIDE predstaviti 27 dosadašnjih članica, a zatim i hrvatske autore koji predstavljaju buduću članicu. Konačni zbroj: 28. Također je važno napomenuti kako će cjelokupni ciklus biti realiziran uz pomoć renomiranih hrvatskih izvođača.
Prijepodnevni ciklus (EU:OUTSIDE) zamišljen je kao suprotnost poslijepodnevnome i donosi glazbu autora izvan Europske unije i Hrvatske, dakle iz cijeloga svijeta. Ideja je stvoriti ciklus koji će donijeti balans u odnosu na poslijepodnevni niz koncerata u kojem se izvodi glazba iz EU. Taj zadatak je povjeren mladim umjetnicima, tj. učenicima i studentima glazbe. U suradnji s HR Projektom i Grupom za Novu glazbu Glazbenog učilišta Elly Bašić, u prostorima Studentskog centra održat će se četiri koncerta. Studenti su kroz HR Projekt prošli dvije razine audicije i na koncertima će biti predstavljeni najbolji interpreti programa što su ga sami predložili. Cilj ovoga projekta je potaknuti mlade na istraživanje i prezentiranje obilja nove glazbene literature iz cijelog svijeta.
Na istom tragu (EU: INSIDE / OUTSIDE), pa i dalje razgovarali smo s Berislavom Šipušem koji je bio producent Muzičkog biennala Zagreb 1987. i 1989. godine, a funkciju umjetničkog ravnatelja MBZ-a obnašao je od 1997. do 2011. godine.
Kako je nastao prvi koncept 27. Muzičkog biennala Zagreb?
Prvi koncept, koji se razvio dok sam još bio umjetnički ravnatelj MBZ-a, bio je taj da se na biennalu koji se održava u godini ulaska Hrvatske u Europsku uniju, izvedu isključivo djela iz 27 zemalja članica Europske unije, što je logistički iznimno teško napraviti i ograničava vas na mnogo razina. Polako su se počeli pojavljivati neki programi koji su izvan granica Europske unije, koji su koncept preusmjerili prema polarnom odnosu izvan-unutar, što ga je novo umjetničko vodstvo MBZ-a kanaliziralo u dva kontrastna ciklusa, jutarnji (OUTSIDE) i popodnevni (INSIDE). Na taj način dobili su dobar kontrast koji prati cijeli program festivala.
Hrvatska će u srpnju postati članicom Europske unije. No, što je sa suvremenim hrvatskim glazbenim stvaralaštvom? Jesmo li u tom pogledu već postali dijelom europske zajednice?
Odavno. Hrvatska suvremena glazba dio je te heterogene glazbene scene već od 50-ih, 60-ih. Skladatelji kao što su Milko Kelemen, Ivo Malec, zatim Stanko Horvat, Igor Kuljerić, Dubravko Detoni, Anđelko Klobučar, a kasnije Davorin Kempf, Frano Parać, Marko Ruždjak, sve su to bile i jesu važne umjetničke osobnosti koje su imale kvalitetno obrazovanje u sredinama iz kojih su potekli, a zatim su se usavršavali u inozemstvu, te se razvijali svatko u svom smjeru i prema vlastitim afinitetima. Ali hrvatska suvremena glazba može biti prisutna na europskoj glazbenoj pozornici samo uz nekoliko čimbenika: izvođačkih snaga koje imaju međunarodnu karijeru i reputaciju, pa tako i mogućnost da na javnoj europskoj i svjetskoj sceni eksponiraju sebe, a tako i hrvatsku glazbu, te distribucije nosača zvuka i tiskanih materijala – nota.
Vi ste dio „hrvatske reprezentacije“ koja će zatvoriti ciklus INSIDE EU uz sedam praizvedbi septeta sedmorice hrvatskih skladatelja srednje generacije u trajanju od sedam minuta po djelu. Imate li već neke planove za to djelo, pišete li, u kojem smjeru razmišljate?
Počeo sam razmišljati. To je već puno (smijeh). Moguć je, recimo, ovakav pristup: ako imam na raspolaganju sedam instrumenata i sedam minuta, bilo bi zanimljivo da svaki od sedam instrumenata svira sam oko 50 sekundi, a preostali dio vremena od tih „zadanih“ sedam minuta sviraju svi zajedno, cijeli ansambl. Dobro je što je riječ o sedam vrlo različitih autora, i svatko od nas bi vam mogao ispričati isti osnovni koncept skladbe koji sam vam ja rekao, a da rezultati provedbe tog koncepta budu potpuno drugačiji! Svi smo dobili svojevrsni zadatak i okvir: broj instrumenata, broj minuta (na sreću, ne i broj nota), i svatko od nas će ga „riješiti“ na sebi svojstven način. U svakom slučaju, intrigantno je što pri skladanju tog septeta mogu razmišljati i solistički i o ansamblu. Ideju imam, i septet će sigurno biti na tragu mojih karakterističnih poteza. Bit će zanimljivo vidjeti što će mi „izrasti“ u glavi.
[izvor informacije Muzički biennale Zagreb]
