Film u Programu
U ‘Kinoteci’ je u okviru tematskog programa ‘Bugonia: Fusnote’ (LINK 1 i LINK 2) prikazan film Akire Kurosawe ‘High & Low’ (Između neba i pakla / Tengoku to jigoku,1963., 143 minute). U Programu inspiriranom filmom ‘Bugonia’ Yorgosa Lanthimosa, do sada su, uz Kurosawu, prikazani ‘Patty Hearst’ (1988.) Paula Schradera, ‘Stradanje Ivane Orleanske’ (1928.) Carla Theodora Dreyera, ‘Stakleni kavez’ (Agusti Villaronga, 1986.) te Friedkinovi ‘Kukci’ (2006.).
Foto Robert Jukić
Popis svih naslova koje obuhvaća Program naveden je na plakatu (vidi sliku) i tiskanoj publikaciji Kino KINOTEKA 12/25-1/26 s uvodom Maria Kozine. Izbor pokazuje autorsku kompetenciju i kreativnost u povezivanju filmova takvog stilskog, žanrovskog i vremenskog raspona u osjetljivom području ljudskih i društvenih krajnosti. Od psiholoških trilera, kriminalističkih i povijesnih drama, do SF-a i crne komedije, osebujna filmska kompozicija ‘fusnotne Bugonije’ strukturirana je u četiri cjeline, što pokazuje dodatni analitički i atribucijski angažman. ‘Neprijateljsko uvjeravanje’ obuhvaća spomenutih prvih pet naslova, ‘U vlastitom mjehuriću’ su ‘Kukci’, ‘Misery’ i ‘Očnjak’*, a ostali filmovi raspoređeni su pod ‘poglavljima’ ‘Bitka za bitkom’ i ‘Elegija za kraj svijeta’.
‘Između neba i pakla’
Zlatna Sredina
Pred Kinotekom* se prije projekcije Kurosawinog filma skupila pretežito mlada publika, što potvrđuje interes za kultnog velikana japanske kinematografije, a tome je možda pridonio subotnji termin.
‘Između neba i pakla’ film je u zreloj sredini Kurosawina opusa, dvadeset godina od njegovog prvog naslova (Sanshiro Sugata/Judo Saga, 1943.) i trideset godina prije posljednjeg. Snimljen poslije slavnih ’Sedam samuraja’ (1954.) i ‘Rašomona’ (1950.), još u okviru niza u kojem je Kurosawa snimao film svake ili svake druge godine, nakon čega slijede duži razmaci. Dakle, ni prvi niti najpoznatiji vrlo dobar film, suvremene japanske tematike i univerzalnih dimenzija, aktualan pola stoljeća od nastanka i dvije i pol tisuće godina od grčkih tragedija koje su govorile o istim dvojbama principijelnih ljudi i pragmatičnih zlikovaca. Bez kultnog statusa, ’High & Low’ pokazuje potencijale kvalitetnog filma između najviših i visokih razina (isključujući ‘Low’), kao realne osnove kvalitetnog kinorepertoara.
Film je snimljen prema romanu ‘King’s Ransom’ Eda McBaina uz znatne scenarističke intervencije i produkcijski angažman TOHO kompanije. Učinjeni su perfekcionistički zahvati na lokacijama snimanja kako bi se postigla uvjerljivost, a najsloženiju scenu moglo se snimiti samo jedanput, što je unijelo napetost u sam proces nastanka filma.
Drama i Potraga
Prvi sadržajni krug filma zahtjevne dužine odvija se pretežito u interijeru, s ograničenim brojem osoba i rekvizita, klasičnog dramskog formata, koncentrirana na tragički nepremostiv sukob stavova likova. Toshiro Mifune tumači poštenog poslovnog čovjeka zasluženo uspješne karijere. Gospodin Gondo odbija sudjelovati u promjeni poslovne politike koju zagovara grupa dioničara kojom bi se povećao prihod tvrtke. Tako se povodom odluke o proizvodnji cipela razvija sukob kao između Antigone i Kreonta o najvišim pitanjima morala i autoriteta. Nepokolebljivi Gondo ne samo da ne pristaje sudjelovati u nečasnom planu, već ima plan kako mu se oduprijeti, izlažući pri tome samoga sebe i obitelj riziku bankrota. Autokratski donesenu, ali argumentiranu odluku prenosi svojoj osjetljivoj ženi i dugogodišnjem tajniku i kreće u realizaciju projekta preuzimanja većinskog utjecaja na tvrtku. Upravo tada dogodi se obrat, i s obzirom na to da ćete, nadam se, naći načina pogledati film, neću nastaviti opisom sadržaja. Ipak, po naslovu knjige jasno je da se radi o otmici i otkupnini.
Dileme koje pritišću principijelnog čovjeka kontinuiraju u serpentini stupnjeva. Poslije jedne teške odluke, treba donijeti sljedeću, u kojoj se prethodno donesena stavlja na kušnju.
Nakon što se, u spomenutoj zahtjevnoj sceni predaje otkupnine (ostvarenoj u eksterijeru) zatvori prvi sadržajni krug napetosti, razvija se drugi, u kojem policija prati trag otmičara, a broj likova, lokacija i odnosa se umnožava. U tom kontekstu odvijaju se i dva isječka (scena i sekvenca) filma na koja bih imala primjedbu. Scena u kojoj Gondo razgledava izlog s cipelama i dođe u dodir s otmičarom ima svoju simboličnu ulogu i poruku, ali je malo vjerojatna, pa kolidira s nastojanjima na uvjerljivosti. Druga je preduga mučna slika narkomanskog podzemlja kao pakla, u koji dolazi otmičar, s drastičnim detaljima patnje ovisnika. Iako je svojim (zombi) horor potencijalom možda najzaslužnija da se film nađe u Programu (uz morbidni finalni nastup otmičara), usporava radnju i postavlja se kao cilj sam sebi, pa bi bila bolja da je kraća.
Za razliku od ove, sekvenca raspojasanog bara kao mjesta primopredaje droge, svojom dinamikom i napetošću opravdava trajanje.
Podjela likova
Gospodin Gondo (Mifune) epski je junak. Individualac snažan koliko skupina pokvarenjaka s druge strane. Ne popušta pred pritiscima i ne pokazuje pod kakvim je pritiskom (to otkrivaju detalji, njegove ruke i kretnje). U jednoj sceni, kratkoj kao skici kamerom, opušta se pod snažnim mlazom tuša, prije nego ga prekine telefonski poziv. Tvrd, ali nije stijena. On ne odustaje od svojih ciljeva, ali je u stanju od njih odustati. Takvi su ljudi u svim vremenima rijetki, pa nije čudo da su junaci, već da junacima postaju i oni koji im nisu slični.
Na drugoj strani su beskrupulozni članovi uprave, pokvarenjaci koje prepoznajemo iz književnog i filmskog opusa, s televizije i vlastitog stubišta. Ni njih nema puno, ali su tako jaki, da s junačkom suprotnošću održavaju dijalektičnu ravnotežu. Ali i oni su ‘kišne gliste’, u odnosu na ekstremno zlo, na iracionalnu okrutnost koja se stvara u nekom genetskom i društvenom loncu u kojem se razvijaju monstrumi ljudskog castinga, koji su, među ostalim, prezentirani u tematskom programu Bugonije.
Između krajnosti ‘neba i pakla’ slabići pozivaju se na humane vrijednosti za koje se nemaju snage boriti (Gondova supruga i vozač) ili opravdavaju svoje kompromise životnim determinizmom. Gondov tajnik, koristan u rutinskim okolnostima, ali oslabljen egocentrizmom (mogao bi bio bolji nego što jeste, a nije ni najgori kakav bi mogao biti), čini se blizu ljudskoj dimenziji u kojoj i sami živimo.
Zanimljivu kategoriju na pozitivnoj strani u filmu predstavlja policijska ekipa. Stručnjaci za otmice u početku ne djeluju impresivno, dogode im se previdi, a u jednoj od ključnih akcija (u vlaku) jedan od policajaca zadrijema. Ali kasnije dolazi do izražaja njihova timska sinergija uz individualizirane doprinose kojima se postižu i duhoviti efekti.
Između Istoka i Zapada
U japanskom filmu iz šezdesetih netko će prepoznati vedru Schubertovu ‘Pastrvu’, a u uzavrelom lučkom baru gomila pleše uz ritmičnu jazz podlogu. Neku dionicu trilera umiruje Elvisov hit u instrumentalnoj verziji.
Supruga protagonista pojavljuje se u tradicijskom kimonu, ali tijekom filma njezina vitka figura dođe do izražaja u ljetnoj haljinici pariške elegancije.
Vila na akropolskom vrhu u kojoj industrijalac živi, doslovce na ‘vrhu’ koju s ‘dna’ gleda sirotinja, mogla bi biti vila s azurne obale ili Pantovčaka, a namještaj čine fotelje u japanski minimalističkom uređenju.
Priča o proizvodnji, profitu, poslovnim strategijama i dioničarima, globalna je kapitalistička priča.
Sve ukazuje na intenciju internacionalne integracije filma, što je realizirano na američkom tržištu i europskom festivalskom programu.
Zaključna Fusnota
** Filmske fusnote ‘Kinoteke’ ne treba preskočiti.
Ada Jukić
U Zagrebu, 17.12.2025.
* detalji u izvorima ‘Kinoteke’
Kino Kinoteka, Kordunska 1, 10000 Zagreb, www.kinokinoteka.hr
