Drama “Draga Jelena Sergejevna” ima osobitu i gotovo paradoksalnu povijest. Krajem 1970-ih naručena je izravno od sovjetskih vlasti kao didaktičko upozorenje o “problematičnoj mladeži”. No čim je napisana, postalo je jasno da je Razumovska stvorila opasan tekst koji je prokazivao duboku moralnu trulež sustava, raspad autoriteta i generaciju koja više ne vjeruje ni u što osim u vlastiti oportunizam. Zbog toga je drama odmah bila zabranjena. Godinama je preživljavala polutajno, izvođena u marginalnim kazalištima i umjetničkim krugovima, sve dok perestrojka nije otvorila vrata slobodnom postavljanju na scenama u Rusiji, pa onda i diljem cijelog svijeta. U Puli je 1999. imala svoju hrvatsku praizvedbu baš sa članovima Dramskog studija INK u režiji Roberta Raponje.
Drama “Draga Jelena Sergejevna” uvijek se vraća u trenucima kada društva prolaze kroz bolne metamorfoze. Tako je bilo uoči raspada SSSR-a, tako je bilo u tranzicijskim zemljama 1990- ih, a tako je i danas kada se čini da se temelji obrazovanja, odgovornosti i povjerenja pred našim očima rapidno urušavaju. U hrvatskom kontekstu, gdje se obrazovanje sustavno zanemaruje umjesto autoriteta učitelja, nastavnika, profesora, odgajatelja koji uči i vodi, danas imamo figure koje se brane, opravdavaju i bore za elementarno dostojanstvo.
Fotografiju ustupio INK Pula
Sama radnja drame počinje gotovo bezazleno: četiri maturanta dolaze profesorici matematike na rođendan, nose cvijeće, osmijeh, uljudnost. No taj privid traje kratko. Tog su dana pisali posljednji ispit koji im otvara put prema državnoj maturi i nisu ga dobro napisali. Iza rođendanske čestitke krije se plan. U njezinom školskom ormariću zaključani su ispiti, a u njezinu džepu ili stanu negdje ključ koji im treba. Kada ga zatraže, profesorica odbija. U tom trenutku cijeli se svijet okreće i započinje okršaj između slabosti i sile, između integriteta i straha, između žene koja još vjeruje u smisao obrazovanja i mladosti koja želi rezultat pod svaku cijenu.
No jednako važan dio ove priče su upravo ti mladi. Mladi koji više ne poznaju autoritet, ali savršeno poznaju mehaniku moći. Mladi koji ne izmišljaju nasilje već ga reproduciraju. Jer zašto bismo očekivali da nova generacija razvije drugačiji moralni kompas od onoga koji svakodnevno vidi u javnom prostoru? Ako odrasli u ovoj zemlji napreduju prijetnjama, ucjenama i ponižavanjem, ako se uspjeh mjeri snagom, a ne znanjem onda je ponašanje učenika u ovoj drami samo logična posljedica. Nasilje koje provode nad Jelenom Sergejevnom nije devijacija; to je refleks. To je model koji su naučili promatrajući svijet odraslih koji nagrađuje agresiju, a kažnjava empatiju.
I tako odrasta generacija uronjena u kult vanjštine, dojma i instant uspjeha. U takvom sustavu moć je jedina valuta, a novac jedini bog. Mladi iz ove drame nisu karikatura, nego precizan odraz kulturnog okvira u kojem živimo: okvira koji od njih traži nepogrešivost, hladnoću i glad za statusom. A u društvu koje štiti imidž, a ne čovjeka, uvijek postoje oni koji postaju potrošni. Netko je višak. Netko strada. Netko nestane bešumno, kao posljedica tuđe ambicije i vlastitog straha.
AUTORSKI TIM
Autorica teksta: Ljudmila Razumovska
Redatelj: Luka Mihovilović
Scenografkinja/Kostimografkinja: Aleksandra Ana Buković
Oblikovatelj svjetla: Dario Družeta
IZVOĐAČI
Marijana Peršić
Iris Peršić
Lara Abramović
Marina Bašić
Noel Smailbašić
Premijera
18.12.2025.
ČET / GIOV
18:00 sati
Trajanje: 90 min
Uzrast / Età: 15+
[izvor informacije Istarsko narodno kazalište]
