Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Hrvatski filmski savez, uz suorganizaciju Instituta Tomislav Gotovac, predstavljaju retrospektivnu izložbu posvećenu Genre Film Festivalu (GEFF-u), prvom festivalu eksperimentalnog filma u bivšoj Jugoslaviji i istočnoeuropskom prostoru te jednom od ključnih mjesta formiranja strukturalnog filma, konceptualne umjetnosti i širih avangardnih tendencija 1960-ih. GEFF je okupljao autore i intelektualce iz različitih područja – filma, vizualnih umjetnosti, filozofije, kritike, znanosti i dizajna. U njegovim su žirijima, programima i raspravama sudjelovali vodeći umjetnici i intelektualci toga razdoblja, među njima: Dušan Makavejev, Vatroslav Mimica, Aleksandar Saša Petrović, Danilo Pejović, Radoslav Putar, Aleksander Bassin, Josip Vaništa, Vjenceslav Richter i mnogi drugi.
Fotografiju ustupio MDC – Neobavezni pogled na svijet br. 4, Mišo Budisavljević, 1970.
Otvoren 19. prosinca 1963. godine simboličnim činom anonimnog dječaka koji je presjekao vrpcu ispred Studentskog centra, GEFF je nastao kao izraz otpora konvencionalnoj kinematografiji i kao platforma afirmacije „antifilma“ – pristupa filmu koji se razvijao među zagrebačkim kinoamaterima, intelektualcima i umjetnicima okupljenima oko Mihovila Pansinija. Tijekom svojih izdanja festival je prerastao u interdisciplinarni prostor istraživanja i eksperimenta, mjesto susreta umjetnosti, znanosti i života.
Od 1963. do 1970. održana su četiri izdanja festivala, sa stilski i tematski odvažnim programima: Antifilm i nove tendencije u filmu (1963.), Istraživanje filma i istraživanje pomoću filma (1965.), Kibernetika i estetika (1967.) te posljednji održani ciklus Seksualnost kao mogući put u novi humanizam (pripreman 1969., realiziran 1970.). Iako peto izdanje festivala, planirano pod temom Nepoznate ljudske energije i neidentificirana osjetila, nije održano, GEFF je ostavio snažan i dugotrajan trag u povijesti eksperimentalnog filma, performativnih praksi i konceptualne umjetnosti.
GEFF je okupljao autore i intelektualce iz različitih područja – filma, vizualnih umjetnosti, filozofije, kritike, znanosti i dizajna. U njegovim su žirijima, programima i raspravama sudjelovali vodeći umjetnici i intelektualci toga razdoblja, među njima: Dušan Makavejev, Vatroslav Mimica, Aleksandar Saša Petrović, Danilo Pejović, Radoslav Putar, Aleksander Bassin, Josip Vaništa, Vjenceslav Richter i mnogi drugi. Popratni program festivala obuhvaćao je prošireni film, performanse, koncerte, kazališne i plesne predstave, predavanja iz prirodnih i tehničkih znanosti, pa čak i javne demonstracije sportaša i manekena – potvrđujući GEFF kao otvoreni sustav znanja, stvaralačke prakse i društvenog eksperimenta.
Izložba nastoji ponovno otvoriti GEFF kao mjesto dijaloga i istraživanja. Publici će biti predstavljeni originalni geffovski filmovi, kao i bogata arhivska dokumentacija: fotografije, časopisi, pisma, scenariji, plakati, novine, bilteni, transkripti razgovora i drugi materijali koji svjedoče o slojevitoj povijesti festivala. Građa je prikupljena iz zbirki Muzeja suvremene umjetnosti, Hrvatskog filmskog saveza, Instituta Tomislav Gotovac, Zagreb filma, Akademskog filmskog centra i Jugoslavenske kinoteke u Beogradu, Slovenske kinoteke i Moderne galerije u Ljubljani, Kino kluba Split te iz privatnih arhiva.
Uz izložbeni postav organiziran je popratni diskurzivni program: projekcije, predavanja, tribine i razgovori koji će okupljati sudionike originalnih geffovskih događanja, kustose, istraživače i predstavnike međunarodnih institucija koji danas prepoznaju GEFF kao nezaobilaznu referencu u povijesti eksperimentalnog filma i umjetničkih inovacija 20. stoljeća.
Autorsku koncepciju izložbe potpisuju Diana Nenadić i Darko Šimičić, a otvorenje će se održati 11. prosinca u 19 sati uz performans umjetnice Katalin Ladik u dvorani Gorgona u 1930.
Katalin Ladik pojavila se na umjetničkoj sceni svog rodnog grada Novoga Sada krajem šezdesetih godina 20. stoljeća. Njena umjetnička praksa izrazito je multimedijalna, raspon njezina stvaralaštva obuhvaća foničnu i vizualnu poeziju, vizualne umjetnosti, glumu, happening, zvučne eksperimente i mail art. U javnim nastupima umjetnica je radikalno rušila moralističke barijere. Izjavila je: „Moje tijelo postalo je instrument, a pjesma živo biće koje ponekad ugrize slušatelja ili gledatelja.“ Upravo tim riječima moguće je opisati njezin danas povijesni pjesnički performans „Šamanska poema“ izveden u travnju 1970. na festivalu GEFF 69. Na toj se izvedbi umjetnica usmjerila prema dalekoj tradiciji šamanske figure iscjeliteljice s mističnim moćima. Istodobno, koristila je lokalnu folklornu tradiciju. U takvom spoju, ona izvodi vlastite poetske tekstove, sučeljava različite jezike i kao jedina glumica u središtu je svoga poetsko-ritualnog teatra.
Na otvorenju izložbe GEFF 63 – 69 u Muzeju suvremene umjetnosti Katalin Ladik izvest će u dvorani Gorgona multimedijalni performans „Strano tijelo / Foreign Substance“ u kojem će putem videoprojekcije i nastupa uživo komunicirati i komentirati samu sebe iz sedamdesetih godina 20. stoljeća.
U iznimnoj i kontinuiranoj umjetničkoj karijeri i praksi, Katalin Ladik afirmirala se kao referentna figura neoavangarde u srednjoj i istočnoj Europi, što je potvrđeno sudjelovanjem na međunarodnim izložbama poput Documente 14, retrospektivnim izložbama u Novom Sadu, Münchenu, Aachenu i Stockholmu te brojnim knjigama posvećenim njezinu opusu. Za svoja umjetnička dostignuća 2016. dobila je nagradu LennonOno Grant for Peace. Živi u Budimpešti, djeluje diljem svijeta.
Izložba traje od 11. 12. 2025. do 15. 2. 2026.
GEFF 63 – 69
MSU, Black box, 1. kat
Otvorenje izložbe u 19 sati
Performans Katalin Ladik „Strano tijelo“ u 19.30 / Dvorana Gorgona
[izvor informacije Muzej suvremene umjetnosti]
