Fotografiju ustupila Fraktura
Djevojka u raljama risa
Novi nastavak senzacionalnog serijala Millennium
Lisbeth Salander vratila se jača i bolja nego ikad! Borba za resurse bogate pokrajine na sjeveru Švedske traje i dalje. Igre moći tajnovitih ulagača i korumpiranih političara ne staju, i uskoro će Gaskass dobiti novi rudnik iako to znači potpuno uništenje lokalne prirode. Lasta, nećakinja Lisbeth Salander, na praksi je u gradskim novinama i s prijateljicom novinarkom bori se kao ekološka aktivistica. Kada njezinu prijateljicu pronađu ubijenu, a most koji povezuje pokrajinu dignut je u zrak, Lasta shvaća da su dirnule u osinje gnijezdo. U hladnom Stockholmu Mikael Blomkvist počinje sumnjati da ga netko prati. Ubrzo nestane i dugogodišnji Lisbethin prijatelj, neuhvatljivi haker Plague. Kada se preplašena tinejdžerica Lasta iznenada pojavi pred Lisbethinim vratima tražeći pomoć, shvaćaju da se moraju ponovno uputiti na sjever. Je li moguće da se okrutna tajna zločinačka organizacija vratila još opasnija? Djevojka u raljama risa osmi je nastavak legendarnoga Millenniuma, koji u taj senzacionalni serijal unosi novu dimenziju napetosti i dubine. Karin Smirnoff udahnjuje novi život ovom epskom djelu vodeći nas kroz najmračnije izazove suvremenog svijeta – pohlepu, buđenje fašizma i brutalnu eksploataciju koja ne mari ni za ljude ni za okoliš. Mogu li Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist stati nakraj zastrašujućem zlu koje se probudilo na sjeveru?
Čežnja ježa
Prva knjiga u serijalu mudrih i dirljivih priča o ljudskim emocijama
Međunarodni bestseler prodan u više od milijun primjeraka! Svi smo ponekad usamljeni. Čeznemo za drugima. Trebamo li tada pozvati naše prijatelje? Pokušati steći nova poznanstva? Prvi korak najteže je napraviti, a jež, povučen, stidljiv i plašljiv, s bodljama koje plaše mnoge, razumije to bolje od ikoga. U Čežnji ježa nizozemski klasik, svjetski poznati autor i liječnik Toon Tellegen, pripovijeda kroz likove ježa i drugih životinja priče o nama samima – ljudima čiji su osjećaji često složeniji nego što pokazujemo. Samoća i usamljenost boljka su današnjeg vremena, i u toj nemoći često, baš poput ježa, ne znamo kako pomoći sami sebi. Put prema samoprihvaćanju nerijetko je pun sumnji i strahova. S mudrošću, humorom i lakoćom, Tellegen nas podsjeća da u svakoj poteškoći postoji prostor za rast, i da je najvažnije u životu biti iskren s vlastitim osjećajima. Čežnja ježa savršen je vodič za shvaćanje kako je snaga često u tome da se usudimo biti ranjivi.Pronicljiva metafora samotnog ježa Toona Tellegena nježna je i topla priča koja u složene teme ljudske samoće i usamljenosti ulazi s humorom i razumijevanjem, ona je podsjetnik na njegovanje našeg unutarnjeg glasa, poziv da se ohrabrimo prihvatiti i poslušati sebe, biti ono što zaista jesmo.
Mjesečar
Kepleri su se vratili napetiji nego ikad: Novi roman o Jooni Linni nećete moći ispustiti iz ruku
Noćna mora iz koje se nećete moći probuditi!
Dok zimska idila obavija Stockholm, usred noći oglašava se alarm u kampu Bredäng. Policajci ondje zatječu prizor iz noćne more: krvave zidove, raskomadano tijelo i potpuno dezorijentiranog mladića, Huga Sanda, koji spava s odsječenom rukom kao jastukom pod glavom. Hugo Sand sin je slavnog pisca koji se bori s neobičnim oblikom somnambulizma. Ne sjeća ničega što je doživio mjesečareći. Je li počinitelj ili samo svjedok brutalnog ubojstva?
Kada se dogodi još jedno slično ubojstvo dok je Hugo u pritvoru, detektiv Joona Linna obrati se svom prijatelju, stručnjaku za hipnozu, Eriku Mariji Barku. Instinkt mu govori da ubojstva neće stati i da ključ leži u mladiću koji ne zna što se dogodilo te krvave noći. Joona i Erik moraju uroniti u sjećanja mladog Huga kako bi otkrili istinu i Joona kreće u opasan lov za ubojicom koji je uvijek nekoliko koraka ispred njega. U igri mačke i miša gdje se stvarnost i noćne more isprepleću svaki korak može biti posljednji. Može li Joona Linna uhvatiti još jednog serijskog ubojicu?
Deseti nastavak svjetske senzacije, bestseler-serijala o inspektoru Jooni Linni, nepredvidiv je i suludo brz, krvav i šokantan. Uzbudljiv do posljednje stranice, Mjesečar potvrđuje majstorski talent Keplera za stvaranje najnapetijih zločinačkih priča.
Najprodavaniji roman u Švedskoj 2024.
Dječak
Dirljiva, duboko humana priča o ljubavi, gubitku i sjećanjima
Autor gostuje na Festivalu svjetske književnosti!
Teško da bismo ikad povjerovali da je moguće tragediju pretvoriti u melodiju jezika, a upravo je to Fernando Aramburu u romanu Dječak učinio. Što pisac može s istinitom pričom o pedesetero djece u dobi od šest-sedam godina koja u jednoj sekundi poginu u eksploziji plina u školi? Može se tiho, na prstima ušuljati u jednu obitelj koja je u toj tragediji izgubila svog dječaka i s puno pijeteta i književnog majstorstva opisati njihov gubitak i pokušaje da žive nakon što je sve stalo. Tu majku, tog djeda i tog oca nećemo zaboraviti. Njihova je bol opisana bez imalo patetike, s posebnom vrstom suosjećanja koja istovremeno dokumentira ljubav i očaj, beznađe i snagu, ali i mnogo toga posve ljudskog, poput nastavka života tamo gdje se čini da ga više ne može biti. Čak i sâm pisac povremeno mora zastati da bi ispisao odlomke u kojima njegov tekst “razgovara” s osobom koja ga piše kako bi preispitao humanost svojih rečenica prema protagonistima. No mi nećemo zastajati čitajući ga. Bit ćemo prikovani uz to treperenje života u smrti, uz neočekivane putanje sudbine, uz snagu literarne elegije zbog koje je Dječak Fernanda Aramburua u pravom smislu riječi nezaboravan roman.
Gmazje gnijezdo
Drugi roman iz serijala Niz nesretnih događaja
Dragi čitatelju, draga čitateljice,
ako ste posegnuli za ovom knjigom u nadi da vas čeka jednostavna i vedra pripovijest, bojim se da je to bio posve pogrešan izbor. Priča se možda isprva učini vedrom, dok djeca Baudelaire još provode vrijeme u društvu nekih zanimljivih gmazova i prpošnog ujaka, ali ne dajte se zavarati. Ako išta znate o nesretnoj djeci Baudelaire, jasno vam je da će čak i ugodni događaji odvesti onim istim putem jada. Zapravo, na ovim stranicama koje upravo držite u rukama troje djece snašli su prometna nesreća, užasan smrad, smrtonosna zmija, nož duge oštrice, teška mesingana svjetiljka za čitanje, a i opet se pojavio netko za koga su se nadali da se nikad više neće pojaviti.
Ja sam dužan bilježiti sve te tragične događaje, ali vi slobodno vratite ovu knjigu na policu i potražite lakše štivo.
S dužnim poštovanjem,
Lemony Snicket
Cijena koju plaćamo
Nezaobilazno štivo za sve koji žele razumjeti složenu dinamiku izraelsko-palestinskog sukoba
Više od stoljeća sukoba.
Što to čini ljudskoj duši, duhu nacije?
I okupiranima i okupatoru?
Izraelski romanopisac David Grossman, dobitnik uglednih svjetskih književnih nagrada i priznanja, proveo je desetljeća boreći se za mir u Izraelu i Palestini. No nakon 7. listopada 2023., dana koji je obilježio najveći gubitak židovskih života u ovom stoljeću, povukao se u sebe kako bi beskompromisno zarezao u duboku emocionalnu i moralnu krizu koja je pogodila izraelsko društvo. Kako se ovaj masakr mogao dogoditi? Zašto je Netanyahuova vlada, zapetljana u mrežu skandala, propustila zaštititi svoje građane? I jesu li 7. listopada i rat koji je uslijedio odnijeli posljednju nadu u rješenje s dvije države? Nezaobilazno štivo za sve koji žele razumjeti složenu dinamiku izraelsko-palestinskog sukoba, Cijena koju plaćamo knjiga je koja svojom pronicljivom analizom i emotivnim pristupom pokazuje kako desetljeća sukoba utječu na obje zajednice, pružajući dubok uvid u psihološke i društvene posljedice dugotrajnog konflikta. Čitav je niz važnih pitanja postavljenih u ovoj važnoj i hrabroj, nikad aktualnijoj knjizi vodećeg izraelskog pisca i intelektualca: tko ćemo postati, mi Izraelci i mi Palestinci? Kakvi ćemo ljudi biti nakon što smo proživjeli ono što smo proživjeli i što je točka od koje možemo ponovno krenuti nakon uništenja i poništenja toliko toga u što smo vjerovali? Naposljetku, Grossman dolazi i do najvažnijeg pitanja od kojega strepimo: hoće li ikada biti trajnog mira u regiji?
Bijela dama
Odvažan i dalekovidan roman o pretpovijesti rata u Ukrajini
Autor gostuje na Festivalu svjetske književnosti!
Studentica Žana vraća se u rodno mjesto na istoku Ukrajine kako bi se brinula o majci na samrtnoj postelji. Marijana je bila voditeljica rudničke praonice koja je svojom tajanstvenom posvećenošću držala svakovrsnu prljavštinu podalje od mještana. Ponad svega, bila je neimenovana čuvarica zloglasnog zapečaćenog okna 3/4, misteriozno sprečavajući da se probudi zlo zakopano i okamenjeno u njemu. A budilo se ono kroz povijest mnogo puta… Tog srpnja 2014. nagovještaj velike pošasti rata došao je ne samo u vidu Marijanine bolesti već i izravno s neba – dijelovi ljudskih tijela zajedno s krhotinama malezijskog Boeinga zasuli su rubove naselja. Dok ruski “dobrovoljci”, službe i njihove postrojbe za koje ruska vlada tvrdi da “nisu tu” haraju ovom ukletom regijom, okamenjeni zbor žrtava nacističkih i sovjetskih režima iz rudničkih jama dobiva vlastiti glas i pokušava ispričati svoju priču ne bi li poslao upozorenje – zlo će se vratiti, i vraćat će se iznova i iznova sve dok zločini ostanu nekažnjeni. Sergej Lebedev, ruski pisac poznat po svom beskompromisnom traganju za istinom o povijesnom zlu koje zatamnjuje obzore sadašnjosti i budućnosti, u slojevitom i dramatičnom romanu Bijela dama s iznimnom literarnom uvjerljivošću povlači os koja iz rudničkih dubina prolazi kroz zločine prijašnjih stoljeća i izbija na površinu našega, na istom mjestu, u ukrajinskom Donbasu, s istim ili malo drugačijim protagonistima – u licu ruskog totalitarizma.
Toni
Toni je lik kojeg ćemo obožavati prezirati
Kad bismo književne likove mogli izvući iz teksta da im se osobno obratimo, Toniju Stojanovu, glavnom junaku romana Toni Rumene Bužarovske, rado bismo to učinili da mu kažemo sve što ga ide. I ne bi mu bilo nimalo ugodno. Ne bi bilo čudno ni da mu opalimo koji šamar, a da smo u srednjem vijeku, kozmička bi pravda bila zadovoljena tek kad bismo ga zavaljali u katran pa u perje i onda takvog poslali da paradira glavnom ulicom kao opomena svim drugim beskičmenjacima koji hodaju svijetom.
Jer Toni to zaslužuje. On je jedan od onih muškaraca koji misle da se svijet vrti oko njih i da su svi drugi tek statisti koji opslužuju čudo njihova postojanja. Od svih talenata za koje je uvjeren da ih posjeduje, jedini mu je pouzdan onaj da uništava živote svojih bližnjih – osobito živote žena koje su imale peh da ga vole. Čak i kad neke od njih ta ljubav doslovce košta života, opet je on onaj dežurni patnik kojemu je najteže i oko kojega se svi moraju ustrčati da mu pomognu.
Iako s njim u stvarnom životu ne bismo htjeli imati nikakva posla, kao književnog junaka obožavat ćemo ga. Točnije – obožavat ćemo ga prezirati, zahvaljujući načinu na koji je Rumena Bužarovska dala humoristični smisao njegovu jadnom postojanju. Zbog njezina spisateljskog umijeća i roman Toni i junak Toni istovremeno su gorko tragični i beskrajno komični, baš kao i mnogi nepredvidivi “romani” što ih ispiše život.
Jošuino drvo
Osobna knjiga proznih zapisa u kojoj se prožimaju povijest Jeruzalema i promišljanja o vlastitoj povijesti
Dolazak u Jeruzalem – sveti grad triju vjera, grad duboko podijeljen, više puta razaran, grad u kojem koegzistiraju razni narodi, grad koji stenje pod bremenom povijesti, mitova, religija, ali koji i danas vibrantno živi – prilika je da se upitamo nad sobom, postojanjem, smislom života. I kada je krenuo na još jedan maraton, Nebojša Lujanović nije ni slutio kamo će ga odvesti i u kojem će smjeru otići njegova potraga. Jošuino drvo vrlo je osobna knjiga proznih zapisa u kojoj Lujanović potaknut svetim gradom i njegovom poviješću istražuje i vlastitu povijest – obiteljsku, ali i zemlje svojih predaka, jednako podijeljene, fascinantne i propaćene. Putujući Svetom Zemljom od Galileje do Nazareta, te hodajući Jeruzalemom, Nebojša stapa vrijeme, događaje i prostore – one davne otprije više od dvije tisuće godina do ovih nedavnih, kako u zemlji izraelskoj tako i u Bosni. Jošuino drvo duboko je kontemplativna knjiga u kojoj se stapaju filozofija i religija s književnošću, u kojoj opće i osobno postaju jedno. Jošuino drvo Nebojše Lujanovića ima duboke korijene i razgranatu krošnju, raste i čita se sporo, vodi do spoznaja ne samo o Jeruzalemu već još i više o pravoj prirodi čovjeka, a to nije malo postignuće.
Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941. – 1945.
Cjeloviti prikaz svih strana Hrvatske i njezinih stanovnika u najvećem sukobu u svjetskoj povijesti
Knjigom Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941. – 1945. profesor Ivo Goldstein ispunio je prazninu koja postoji od završetka toga rata. Drugi svjetski rat u Hrvatskoj bio je najduži i najrazorniji u nacionalnoj povijesti. Odnio je najviše života i donio najviše razaranja. U međuvremenu je o tom ratu napisano mnoštvo pojedinačnih stručnih i znanstvenih rasprava i priličan broj vrlo dobrih, čak izvrsnih knjiga. No ni u jednoj se nije pokušalo cjelovito prikazati tu četverogodišnju kalvariju. Dugogodišnjim istraživanjem u arhivima i bibliotekama te s osloncem na već postojeću literaturu Ivo Goldstein u ovoj knjizi prvi pokušava odgovoriti na taj izazov: u višedimenzionalnom kontekstu prikazuje Hrvatsku i njezine stanovnike u tom najvećem sukobu u svjetskoj povijesti. Bavi se predratnim ustaškim i komunističkim pokretom, potom partizanima i ustašama, unutarnjopolitičkom i vanjskopolitičkom situacijom, analizira vojne aktivnosti i političke događaje tijekom rata, opisuje ekonomski kolaps NDH. Govori i o odnosu stanovništva prema zaraćenim stranama, ne samo o onima koji su se aktivno angažirali ili podržavali jednu od tih strana nego i o onima koji su bili neutralni, ili relativno neutralni. Naposljetku je Goldsteinu u središtu pozornosti borba hrvatskih partizana, njihovi rast, snaga, posrtanja, uspjesi i na kraju pobjeda, koju će poslijeratna osveta i represija zasjeniti, ali, promatrano u širem povijesnom kontekstu, neće dovesti u pitanje njihovu moralnu superiornost. Bez hrvatskih i jugoslavenskih partizana ne bi bilo ni moderne Hrvatske i utoliko Goldsteinova Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941. – 1945. podsjeća hrvatsko društvo i državu na njihova stvarna ishodišta i povijesni legitimitet na koji mogu biti ponosni.
Hotel Zagorje
Suvremeni klasik hrvatske književnosti u novom izdanju
Kada se prvi put pojavio u knjižarama, prvijenac Ivane Bodrožić Hotel Zagorje bio je književna senzacija, a to je i danas, petnaest godina poslije, nakon niza romana, pripovjedaka i pjesničkih zbirki koje je objavila. Hotel Zagorje najavio je i na velika vrata na našu, ali i svjetsku scenu doveo spisateljicu koja je i tada kao i danas beskompromisno, a stilski vrhunski, progovarala o bolnim i marginaliziranim temama.
Hotel Zagorje ispripovijedan je iz perspektive djevojčice koja odrasta u izbjeglištvu. S majkom i bratom te mnogim drugim izbjeglicama, mahom iz Vukovara, živi u nekadašnjoj političkoj školi žudno iščekujući vijesti o nestalom ocu s jedne strane i rješavanje stambenog pitanja s druge strane. No to je odrastanje kao i svako drugo prožeto ispitivanjem granica, prvim pijanstvima, odlaskom u školu, a poslije u đački dom i veliki grad, bivanjem drugotnim, traženjem identiteta te velikim iskoracima iz svojih svjetova i predrasuda. Potresan roman Hotel Zagorje Ivane Bodrožić i danas nas, u vremenima nestabilnosti i ratova, podsjeća koliko smo krhki, a opet snažni, koje su granice empatije i kako lako oni koje smo sažalijevali postaju smetnja. Moćan je to roman koji govori o obitelji i prijateljstvu, licemjerju politike, snazi pojedinca da se nosi s nedaćama, ali nadasve o odrastanju, koje i u najtežim uvjetima može biti sretno i nesretno istovremeno. Hotel Zagorje Ivane Bodrožić suvremeni je klasik hrvatske književnosti, roman koji o našem ratu progovara iz perspektive onih na kojima se sve i slomilo.
Blockbuster
Novo izdanje žestokog antiratnog romana koji je stekao tisuće poklonika među čitateljima
Postoje knjige koje se pojave u pravo vrijeme i na pravom mjestu, a Blockbuster Zorana Žmirića jedna je od onih za koje je uvijek pravo vrijeme i mjesto. Otkad je 2009. godine prvi put objavljen, ovaj roman nikad nije prestao biti živ i aktualan. Od Italije i Ukrajine do Poljske i Egipta čitali su ga, komentirali, kupovali, posuđivali, poklanjali, prevodili, planirali ekranizaciju. Naslov mu je sve bolje pristajao – jer ono što je blockbuster na filmu, Žmirićev Blockbuster postajao je u književnosti. Antiratni roman o ratu, o mladićima koji su ravno iz kvartovske videoteke dospjeli u minsko polje bojišta, u borbu za goli život i zdrav razum, dirnuo je u svetinju rata, prokazao njegov besmisao i time stekao tisuće poklonika među čitateljima koji se teško mire s tim da se, bilo gdje u svijetu, poseže za oružjem u ime ciljeva “viših” od ljudskog života. Blockbuster je roman žestoka tempa i akcije, iznimne pripovjedačke energije, brutalne ratničke istine, dirljive emocije zajedništva i solidarnosti, te filmske vokacije – ne samo kao potencijalni hit na velikom platnu nego i zbog kinematografskih referenci koje junacima održavaju labavu vezu s mirnodopskim životom koji će, nadaju se, ponovno živjeti nakon rata. No mi znamo – a znamo jer je Žmirić pisac kojemu je istina svetinja – da oni koji prežive više nikada neće biti isti.
Razgovori s prijateljima
Novo izdanje prvog romana Sally Rooney
Frances je trezvena, mračno pronicljiva mlada žena koja studira u Dublinu i ima snažnu, maglovitu želju postati spisateljica. Njezina je prijateljica prelijepa Bobbi, beskrajno opsjednuta samom sobom. Jedne večeri, na pjesničkoj večeri u gradu, njih dvije upoznaju slavnu petnaestak godina stariju fotografkinju i dok ih ona postupno uvlači u svoj svijet, Frances nevoljko shvaća da su je se dojmili njezina profinjena kuća i njezin zgodni suprug Nick. No premda se Francesin i Nickov flert isprva doima zabavno, s vremenom počinje ustupati mjesto čudnoj, a potom i bolnoj intimnosti. Napisan s briljantnom preciznošću, protkan pametnim humorom, roman Razgovori s prijateljima odiše sviješću o zadovoljstvima i opasnostima koje nosi mladost te o granicama ženskog prijateljstva koje je teško uredno povući. Sally Rooney ovim je romanom postala globalna zvijezda. Razgovori s prijateljima po mnogočemu imaju kultni status među čitateljicama i čitateljima, jer oni su manifest ne samo jedne generacije već i jednog vremena.
[izvor informacije Fraktura]
