Muzej suvremene umjetnosti najavljuje izložbu Umjetnost otpora u sklopu istoimenog međunarodnog projekta The Arts of Resistance (TAoR) koja će biti otvorena od 8. svibnja do 21. lipnja 2025. Izložba predstavlja rezultate višemjesečnog istraživanja i su-kreativnog procesa koji propituje poveznice između povijesnih, kulturnih, društvenih, političkih i fizičkih ekologija otpora fašizmu. Projekt The Arts of Resistance, kojeg su pokrenuli umjetnici Ruth Anderwald + Leonhard Grond iz udruge HASENHERZ, okuplja mlade umjetnike, istraživače i stručnjake kako bi kroz su-kreativni pristup istražili povijesne kontekste otpora te ih reinterpretirali kroz suvremenu umjetnost. Temeljeći se na tekstu Umberta Eca We Are European (2019), projekt razmatra Europu kao eksperiment mira, identiteta i otpora fašizmu u prošlosti i danas.
Fotografiju ustupio culture-of-resistance
Izložba će prikazati umjetničke radove nastale kao rezultat u okviru projekta, uključujući rezultate međunarodnih radionica i istraživačkih susreta održanih na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču, umjetničku intervenciju u javnom prostoru u Braunschweigu, kao i promišljanja mladih umjetnika o otporu kroz umjetničku praksu. Cilj izložbe je potaknuti kritičko promišljanje i dijalog o povijesnim i suvremenim oblicima otpora, te otvoriti prostor za nove interpretacije kroz umjetnost. Novonastali radovi će biti predstavljeni u korelaciji s radovima iz fundusa MSU-a koji su vezani za temu otpora i antifašizma, u sklopu ciklusa izložbi „Okidači“, stvarajući tako nove odnose i tumačenja izloženih umjetničkih radova i koncepata koje tematiziraju.
Na razmeđu međunarodnog rada mladih, trenutnih istraživanja umjetnosti i političkog obrazovanja, TAoR projekt također postavlja za cilj propitivanja umjetničkih djela i kulturnih proizvoda na temelju lokalnih primjera kao mogućih načina pružanja otpora. Kako bi izgradili paneuropsko razumijevanje fašizma i umjetnički utemeljenih načina njegovom otporu, a uz podršku međunarodno priznatih umjetnika, mladi su istražili i su-kreirali umjetnička djela kao izraz otpora fašizaciji.
Autori_ce:
selma banich, Klub mladih MSU (Nina Ćorić, Celina Damjanović, Emma Matijević, Mirta Mesić, Antonija Mužar, Bohdan Myshkov, Stella Poljak, Dorian Štih)
Ruth Anderwald + Leonhard Grond, Theresia Heichinger, Aneta Luberda, Elena Rabkina, Lena Scharnreitner, Carola von Herder, Miriam Weichmann
Skulptura i radionice u školama u Braunschweigu osmišljene su i realizirane u sklopu studija medijacije umjetnosti na Institutu za likovnu umjetnost, Umjetničko sveučilište u Braunschweigu, pod vodstvom prof. Martina Krenna, u suradnji s RAHM architekten iz Beča. Studenti_ce koji_e su sudjelovali_e su: Maria Ammann, Henadzi Arkhipau, Paul-Can Atlama, Dana Crasser, Natascha Faber, Xiaoming Huang, Fiona Jassmann, Nelly Khabipova, Laetitia Lentz, Hye-Hyun Kim, Merve Gisou Rosenthal i Daphne Schüttkemper. Partner u suradnji u Braunschweigu: VHS Braunschweig. Stručna podrška i umrežavanje sa školama: Anna-Sophie Schröder.
Kustosica: Ana Škegro
Voditelj projekta TAoR:
Association HASENHERZ or the Pleasures of the Moving Image and Word (Udruženje HASENHERZ ili Čari slike i riječi u pokretu), Beč
Partneri projekta TAoR:
Sveučilište primijenjenih umjetnosti u Beču
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu
Umjetničko sveučilište u Braunschweigu
Mrežna stranica projekta: https://culture-of-
Financirano iz fonda Kreativna Europa | Kultura i kreativnost – Europska Unija.
Projekt su podržali Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH, Savezno ministarstvo Republike Austrije za umjetnost, kulturu, javnu službu i sport, te Austrijski kulturni forum.
TRIBINA UMJETNOST OTPORA
9. 5. 2025. od 10 do 14 sati / Školica
U petak, 9. svibnja od 10 do 14 sati u dvorani Školica MSU-a održat će se tribina Umjetnost otpora organizirana u sklopu istoimenog projekta i izložbe predstavljene u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu od 8. svibnja do 21. lipnja 2025. Projekt The Arts of Resistance (TAoR) ili na hrvatskome Umjetnost otpora, kojega su pokrenuli Ruth Anderwald + Leonhard Grond iz umjetničke organizacije HASENHERZ, želi otkriti poveznice između povijesnih, kulturnih, društvenih, političkih i fizičkih otpora fašizmu putem su-kreativnog pristupa. Takav pristup obuhvaća istraživanje povijesti, umjetničke radionice i razgovore sa stručnjacima te međunarodnu razmjenu mladih na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču, izložbu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, umjetnost u javnom prostoru predstavljenu u suradnji sa školama i Umjetničkim sveučilištem u Braunschweigu pod vodstvom prof. Martina Krenna, te publikaciju.
Temeljeći se na tekstu Umberta Eca We Are European (2019), projekt propituje Europu kao eksperiment mira, europskog identiteta i otpora fašizmu u prošlosti i danas. Na razmeđu međunarodnog rada mladih, trenutnih istraživanja umjetnosti i političkog obrazovanja, TAoR postavlja cilj propitivanja umjetničkih djela i kulturnih proizvoda na temelju lokalnih primjera kao mogućih načina pružanja otpora. Kako bi izgradili paneuropsko razumijevanje fašizma i umjetnički utemeljenih načina njegovu otporu, a uz podršku međunarodno priznatih umjetnika, mladi su istražili i su-kreirali umjetnička djela kao izraz otpora fašizmu. U srži projekta je kritičko propitivanje povijesnih djela i uspoređivanje njihovih konteksta, značenja i učinaka na sadašnjost.
Program:
10.00 pozdravni govor Vesna Meštrić, ravnateljica MSU-a
10.05 Ana Škegro: predstavljanje projekta Umjetnost otpora
10.20 predstavljanje radova nastalih u su-kreativnom procesu projekta Umjetnost otpora
11.00 Josip Jagić: Kartografija otpora
11.15 Sanja Horvatinčić: Tragovi otpora: materijalna kultura Narodnooslobodilačke borbe
11.30 pauza za kavu
12.00 Vana Gović, Damir Gamulin Gamba i Antun Sevšek: Memorijalni centar „Lipa pamti“
12.30 Nika Petković: Slana – radikalni krajobraz
12.45 završna diskusija
13.00 posjet izložbi Umjetnost otpora
Program se održava na engleskom jeziku.
BIOGRAFIJE
Damir Gamulin (Zagreb, 1974.) je dizajner i istraživač sa sjedištem u Zagrebu koji se bavi međuodnosima tehnologije, disciplina i razmjera, obuhvaćajući grafički, urednički, prostorni i interaktivni dizajn. Njegovi projekti karakteristično uključuju integrirane metode razvoja sadržaja, uređivanja i interpretacije, šireći dizajnersku praksu u nove kontekste. Gamulin je sudjelovao na Triennale di Milano (2022.) i Taipeškom bijenalu (2020.), te je bio umjetnički direktor Hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu (2006.), uz brojne regionalne izložbe. Suosnivač je studija OO (organizirano oblikovanje), dizajnerske i istraživačke prakse, i višestruko je nagrađivan za interdisciplinarni rad koji povezuje kustoske strategije i dizajn kroz različite medije.
Vana Gović Marković diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju 2006. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Muzejska je savjetnica u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka gdje radi kao voditeljica Memorijalnog centra „Lipa pamti“. U svom se radi bavi temama teške baštine, povezujući kulturu sjećanja sa suvremenom umjetnošću i participativnim praksama. Od 2018. do 2021. godine vodila je EU projekt Muzej budućnosti u sklopu kojeg je, po prvi put u Hrvatskoj, uspješno implementirano sudioničko upravljanje muzejom. Autorica je većeg broja izložbi, publikacija i stručnih članaka.
Sanja Horvatinčić (Zagreb, 1987.) znanstvena je suradnica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Njezina istraživanja usmjerena su na produkciju spomenika i kulturu sjećanja u socijalističkoj Jugoslaviji, kao i na politiku baštine i memorije u postsocijalističkom kontekstu. Sudjelovala je u istraživačkim projektima koji se bave poviješću jugoslavenske kulturne politike i Pokretom nesvrstanih, kritičkim studijama memorije i baštine te digitalnom poviješću umjetnosti. Od 2019. godine vodi interdisciplinarni projekt baštine Baština odozdo | Drežnica: Sjećanja i tragovi 1941.–1945. Trenutno vodi projekt Digitalna mreža, prostorna i (kon)tekstualna analiza umjetničkih pojava i baštine 20. stoljeća. Autorica je brojnih znanstvenih publikacija.
Josip Jagić (Zagreb, 1987.) završio je opću gimnaziju dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu, diplomirao modernu i suvremenu povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2015. Bavio se istraživanjem struktura partizanskog otpora u Jugoslaviji tijekom Drugog svjetskog rata, na temu kojih objavljuje tekstove i knjige. Od 2019. godine radi u fondaciji Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe kao projektni menadžer i politički analitičar.
Nika Petković (Rijeka, 1992.) završila je preddiplomski i diplomski studij filmologije na Filozofskom fakultetu u Bologni, u Italiji, a od 2023. doktorandica je studija književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2015. do 2018. surađivala je s Bolonjskom kinotekom, s festivalom klasičnog i restauriranog filma Il Cinema Ritrovato te s arhivom amaterskih i eksperimentalnih filmova Home Movies, kao istraživačica arhivske građe na različitim filmskim projektima. Od 2021. godine također surađuje s festivalom dokumentarnog filma ZagrebDox kao filmska selektorica i voditeljica razgovora s autorima, a od 2024. godine zaposlena je u udruzi za audiovizualna istraživanja 25 FPS, kao koordinatorica udruge i selektorica filmskih programa. Osim filmske umjetnosti njeno područje interesa posebno je fokusirano na fotografiju. Izlagala je na nekoliko grupnih i samostalnih izložbi (Persona, 2019.; Slana – radikalni krajobraz, 2021.; Tok, 2023.).
Antun Sevšek je arhitekt, istraživač i aktivist koji se bavi razvojem strategija urbanističkog planiranja i njihovim disrupcijama u doticaju s društvenom i materijalnom stvarnosti grada. Dugogodišnji je član Platforme 9,81, nevladine organizacije za istraživanja, edukaciju i aktivizam na polju arhitekture i urbanizma, a od 2014. aktivan je u udrugama Pravo na grad i Operacija grad u kojima se bavi praćenjem i analizom prostorno-planskih dokumenata, politikama upravljanja gradom i razvojem inovativnih institucionalnih modela. Kontinuirano surađuje s Damirom Gamulinom u istraživanju i oblikovanju kroz različite medije i vrste zadataka s posebnim naglaskom na javne prostore i prostore za kulturu, prvenstveno na projektima sustava označavanja, produkt dizajna, postava izložbi te arhitekture. Kroz tu suradnju dobitnik je nagrade Neven Šegvić 2015. za knjigu i izložbu ”Prostori su-djelovanja”, Velike nagrade 52. zagrebačkog salona za projekt Memorijalne zbirke Lipa pamti 2016., te nagrade 22. Salona arhitekture Novi Sad u kategoriji Enterijer i nagrade Bernardo Bernardi za postav izložbe Ako tebe zaboravim… – Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945. / zadnje odredište Auschwitz 2020.
[izvor informacije Muzej suvremene umjetnosti]
