posljednji film i razgovor 18. izdanja
FILMSKE MUTACIJE:
FESTIVAL NEVIDLJIVOG FILMA
TOČKA OMEGA – UNUTARNJI EGZIL SLIKE
29. siječnja 2025. ART-KINO RIJEKA
19:00 RAZGOVOR: Alexander Horwath, Regina Schlagnitweit, Berthold Rebhandl, Tanja Vrvilo
20:00 HENRY FONDA ZA PREDSJEDNIKA (Alexander Horwath, 2024.)
+
30. siječnja 2025. MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ZAGREB
20:00 RAZGOVOR + FILM
RAZGOVOR: Alexander Horwath, Regina Schlagnitweit, Berthold Rebhandl, Tanja Vrvilo
HENRY FONDA ZA PREDSJEDNIKA (Alexander Horwath, 2024.)
Fotografiju ustupio TMDB
ART KINO CROATIA – RIJEKA
29.01.2025.
19:00 RAZGOVOR: Alexander Horwath, Regina Schlagnitweit, Berthold Rebhandl, Tanja Vrvilo
20:00 PREMIJERA: HENRY FONDA ZA PREDSJEDNIKA, Alexander Horwath, 2024.
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ZAGREB – GORGONA
30.01.2025.
20:00 RAZOVOR + PREMIJERA
RAZGOVOR: Alexander Horwath, Regina Schlagnitweit, Berthold Rebhandl, Tanja Vrvilo
HENRY FONDA ZA PREDSJEDNIKA, Alexander Horwath, 2024.
Alexander Horwath HENRY FONDA ZA PREDSJEDNIKA | HENRY FONDA FOR PRESIDENT
2024. DCP zvuk, boja + c/b, 185 min.
Redatelj, pisac: Alexander Horwath | Snimatelj, montažer, dizajner zbuka: Michael Palm | Umjetnička suradnica, istraživačica, koordinatorica lokacija: Regina Schlagnitweit | Producenti: Ralph Wieser, Irene Höfer, Andreas Schroth | Produkcija: Mischief Films, Medea Film Factory, ZDF/Arte
Pozivamo vas na zatvaranje osamnaestog izdanja Filmskih mutacija 29. siječnja u riječkom Art-kinu i 30. siječnja 2025. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu s hrvatskom premijerom ekspanzivnog filma eseja Alexandera Horwatha – Henry Fonda za predsjednika u otkrivanju kinematografske Amerikane očima, tijelom i glasom, “kožom i kosom” Henryja Fonde, Fonde koji utjelovljuje FILM. Prvi je to Horwathov film u užem smislu, monumentalna kompozicija filma detalja, političke komedije, arhivističke strasti i inteligencije filmskog stroja. Politika glumca i politika američkog krajolika na kinematografskim su cestama i makadamima, goli u sedlu. Horwath s Fondom razvija protuslovlja ove vrlo osobne formativne afere koja počinje s roditeljima u pariškim kinima i prolazi filmsko-povijesnu eru europskog naseljavanja i američkog sna s Fondinim avatarima, na putovanju od sela Fonda, New Yorka, preko Srednjeg zapada do Pacifika, od 1651. do 1980-ih i predsjednikovanja drugog filmskog glumca. Potrebno je stoljeće filma, žanrova i zvijezda, kultnih redatelja i ugašenih filmskih studija, filmskih i živih lokacija, izgubljenih snova i pronađenih kina da se zamisli nevidljiva republika – Sjedinjene Države Fonda. No ipak, ovo je Horwathova priča, duh godardovskih pripovijesti filma putuje s Fondom i nama. S autorom Alexanderom Horwathom i umjetničkom suradnicom, filmskom kustosicom Reginom Schlagnitweit razgovarat će filmolog Berthold Rebhandl i Tanja Vrvilo.
Posljednji film osamnaestog izdanja Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma prvi je film Alexandera Horwatha, jednog od najutjecajnijih filmskih povjesničara, arhivista i kustosa, direktora festivala Viennale (od 2002. do 2007.), dugogodišnjeg direktora Austrijskog filmskog muzeja u Beču – varijante Kubelkina koncepta Invisible Cinema i njegovih filmsko-teorijskih programa (od 2003. do 2017.) te urednik i autor brojnih eseja filmološke biblioteke Filmmuseum Synema Publikationem. Bio je filmski kustos izložbe suvremene umjetnosti u Kasselu documenta 12. Predaje na Odsjeku za film i nove medije Akademie der Künste u Berlinu i autor je niza filmološih istraživanja, eseja, knjiga te urednik filmskih antologija. Suosnivač je i stalni suradnik Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma, festivala utemeljenog na esejističkoj korespondenciji Movie Mutations: Pisma neke djece / nekoj djeci 1960-ih s autorima Alexanderom Horwathom, Nicole Brenez, Raymondom Bellourom, Kentom Jonesom, Adrianom Martinom, Jonathanom Rosenbaumom.
O ovom impresivnom esejističko-filmskom radu, povratnoj sprezi Horwathove filmološke, arhivske, kustorske prakse – godardovski: možda je to ista strast drugim sredstvima – razgovoramo s autorom, njegovom umjetničkom suradnicom u ekstenzivnom, višegodišnjem arhivskom istraživanju Reginom Schlagnitweit i filmologom Bertholdom Rebhandlom, autorom niza knjiga o filmu i televiziji, urednikom časopisa Cargo za film i srodne umjetnosti, filmskim esejistom daneyjevskog pisma.
Kao filmski kritičar i kustos surađuje s brojnim festivalima, kritike i eseje objavljuje za mnoge časopise i druge publikacije, a kontinuirano u časopisu Cargo: cargo-film.de i na web stranici: bro198.net, autor je knjiga Orson Welles, genije u labirintu (2005.), Jean-Luc Godard. Permanentni revolucionar (2020.).
Ipak, ovaj skok u filmski rad veliki je izazov. To sam odlučio jer mi je filmski pristup bio jedini logičan za svladavanje materijala koji se akumulirao preda mnom. Lekcija iz dosadašnjih aktivnosti: Svaka tema koju “usvojimo” gura prema određenom obliku realizacije. Unekoliko, svaka konstelacija pitanja već sadrži oblik mogućeg odgovora. Zato sam, u bliskoj suradnji s Michaelom Palmom i Reginom Schlagnitweit, odlučio odgovoriti u obliku filma. On nalikuje dvostrukom heliksu: dvije glavne niti neprestano se isprepleću u međusobno uzlaznom, spiralnom pokretu – biografija kompozita zvana “Henry Fonda” i “biografija” Sjedinjenih Američkih Država. Film višestruko eksponira mnogostruke tematske sfere i predstavljačke formate: fikcijske naracije i povijesne činjenice; individualne životne puteve i društveno-politička promišljanja; trenutke iz američke povijesti i njezina popkulturnog detritusa – kao i akutna pitanja o demokraciji. A zahvaljujući Fondinu glasu, koji dopire do nas kroz njegov dugi intervju s Lawrenceom Grobelom ljeti 1981., on je i drugi “pripovjedač” filma.
(Alexander Horwath)
Kao filmska zvijezda koja se pojavila sredinom 1930-ih, Fonda je igrao Abea Lincolna, Toma Joada, Wyatta Earpa i iskrenog pomorskog časnika, gospodina Robertsa. Igrao je “zaboravljenog čovjeka” u izvornom “Bonnie i Clyde” filmu, Samo jednom se živi (1937.). Bio je protagonist u Krivo optuženom (1956.), Najboljem čovjeku (1964) i 12 gnjevnih ljudi (1957.); potonji je i producirao. Na platnu se za demokraciju borio u Španjolskom građanskom ratu, a u stvarnosti u Drugom svjetskom ratu. Bio je oličenje demokracije New Deala, hladnoratovskog liberalizma i – zahvaljujući svojoj neposlušnoj djeci – generacijskog jaza 1960-ih. Je li također bio, kao što to više ljudi kaže u eruditskom i zabavnom trosatnom meta-biografskom filmu Alexa Horwatha, Henry Fonda za predsjednika, “suštinski Amerikanac”? HFZP, koji su prigrlili filmofili na festivalima od Berlina do Buenos Airesa, više se zalaže za Fondinu presudnu važnost u američkom imaginariju – onomu što je Norman Mailer nazivao snovitim životom nacije. Za Fondinu se glumu kaža da je “unutarnja”, no u intervjuima kojima je protkan HFZP, on u potpunosti poriče svaku introspekciju. Premda dočarava dubinu, Fonda inzistira na praznini: “Osjećam da nemam dobar odgovor ni na što.” Emocionalno distanciran čak i od sebe sama, on lakonski sugerira da je gluma bijeg od sebe. Gomilajući metaforu na metaforu, Horwath zadovoljstvo nalazi u saznanju da se Fondin posljednji vestern zove Moje ime je Nitko (1973.).
(J. Hoberman)
Za 18. izdanje Filmskih mutacija primijenili smo strukturu esejističkog programa duljeg trajanja, programskog filma eseja. Prošireni filmsko-izložbeni program radili smo serijski, za nekoliko blokova koji se upotpunjuju, pod radnim naslovom TOČKA OMEGA. U žarištu je esejistička moć zaustavljene slike, prekinutog filma, prvih i posljednih slika, kratkih filmskih opusa, radikalnih politika krajolika, osiromašenih gdje u svakom kadru ima vatre, ukratko, suočavanje sa “stanovitom samoćom i stanovitim unutarnjim egzilom”, kako kaže Víctor Erice za svoj rad filma. Preuzimamo Ericeov uvid za mutacijsko suočavanje s unutarnjem egzilom slika.
Projekt o politikama filmskog kustostva pod naslovom Filmske mutacije: festival nevidljivog filma pokrenula je 2007. godine Tanja Vrvilo s autorima propulzivne korespondencije Alexanderom Horwathom, Nicole Brenez, Raymondom Bellourom, Jonathanom Rosenbaumom, Adrianom Martinom i Kentom Jonesom, objavljenih u časopisu Trafic 1996., s namjerom stvaranja lokalnog prostora za istraživanje odnosa i kretanja među inovativnim filmskim praksama unutar širokog područja manjinske, manje vidljive povijesti filma.
Zahvaljujemo svim autorima, producentima i distributerima na filmskim i digitalnim kopijama.
Program se odvija u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu, Art-kinom Croatia u Rijeci i Kulturno informativnim centrom KIC u Zagrebu.
Projekte umjetničke organizacije Film-protufilm podržali su Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture i medija RH, Ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Zaklada Kultura nova.
Produkcija: Umjetnička organizacija Film-protufilm
Koproducenti i partneri: Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, Kulturno informativni centar KIC, Art-kino Croatia, Harun Farocki Institut
Umjetnička direktorica: Tanja Vrvilo
Kustoski tim: Antje Ehmann, Go Hirasawa, Mark Peranson, Tanja Vrvilo
Programska suradnja: Vesna Meštrić, Miranda Herceg, Ivan Salečić, Jasna Mihalić – Muzej suvremene umjetnost Zagreb, Hrvoje Hribar, Andrea Grgić, Feđa Gavrilović (KIC), Slobodanka Mišković, Ana Šegrt, Miodrag Vučinić, Marta Ban, Andrea Vranić, Marta Ban (Art-kino), Branka Benčić (Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka), Matija Debeljuh (Apoteka – prostor za suvremenu umjetnost)
Stručna suradnja: Hrvoje Hribar, Sandra Sterle, Dan Oki, Sandra Križić Roban, Nenad Roban, Damir Bartol Indoš, Maja Vrvilo, Lada Martinac Kralj, Tamara Bregeš (arhiv Hrvatskog radija), Deša Jović (arhiv HRT)
Autori FM XVIII: Albert Serra, Alexander Horwath, Víctor Erice, Wang Bing, Irena Vrkljan, Harun Farocki, Nagisa Oshima, Masao Adachi, Katsu Kanai
Razgovori: Tomislav Brlek, Víctor Erice, Cristina García Martínez, Mark Peranson, Albert Serra, Antje Ehmann, Bert Rebhandl, Alexander Horwath, Regina Schlagnitweit, Diana Nenadić, Marija Ott Franolić, Marko Pogačar, Tanja Vrvilo
Tekstovi, bilješke, prijevodi: Irena Vrkljan, Harun Farocki, Antje Ehmann, Alexander Horwath, Jim Hoberman, Volker Pantenburg, Marina Schumann, Albert Serra, Mark Peranson, Go Hirasawa, Masao Adachi, Nagisa Oshima, Katsu Kanai, Bartol Babić Vukmir, Lawrence Garcia, Marko Pogačar, Marija Ott Franolić, Diana Nenadić, Dragan Rubeša, Tanja Vrvilo
Koncept, dizajn, razvoj web stranice: Gaetano Liberti
Dizajn programskih publikacija: Damir Gamulin, Gaetano Liberti
Dizajn i grafičko oblikovanje izložbe FILM NIJE NA PRODAJU, plakata i programskih publikacija: Damir Gamulin
Tehnički koordinator programa i projekcija Filmskih mutacija: Igor Šubat
Prijevod filmova i titlanje: Marko Godeč – Ministarstvo titlova, Vanda Gajšak Đokić – Dobbin, MFC d.o.o.
Tehnička podrška i projekcionisti: Igor Šubat, Marijan Bošnir, Vatroslav Živković, Nenad Kubat, Mirna Rodić, Aleksandar Milošević (MSU), Miodrag Vučinić, Ana Šegrt, Romano Perić, Ana Jurčić (Art-kino), Jasna Givens, Vedran Grladinović, Val Mačukatin (izložbeni postav, projekcije, vodstva, razgovori KIC)
Foto i video dokumentacija: Nina Đurđević, Ratko Mavar, Dino Topolnjak
Tisak kataloga i promidžbenih materijala: Ars kopija d.o.o., Kolding print d.o.o.
Gostovanje Split-Zagreb: Umjetnička akademija u Splitu, Jakov Labrović (Soba 100)
Prijevoz: Ulix d.o.o., Vadium d.o.o. (DHL), Belson nostalgija, Šarlog d.o.o., Panda Wheels
Hvala: Pedro Costa, Nicole Brenez, Brad Stevens, Go Hirasawa, James Benning, Boško Picula, Nikica Gilić; Volker Pantenburg – Harun Farocki Institut; Anke Hahn – Deutsche Kinemathek – Museum für Film und Fernsehen, Kaspar Aebi, Mathias Zeiske, Natalie Keppler, Laura Muñoz-Alonso – DAAD – Deutscher Akademischer Austauschdienst; Albert Serra, Montse Triola – Andergraun Films, Mark Peranson, Jean-Christophe Simon, Rūta Švedkauskaitė – Films Boutique, Seid Ružić, Igor Stanković, Milena Debeljković, Milica Gavrilović, Marija Lazović, Luka Zec – MCF d.o.o.; Masao Adachi Screening Committee, Katsu Kanai – Kanai Katsu Production, Oshima Productions Ltd.; Alexandra Cavaglia, Sandra Palou, Joan Villier – Film Factory; Marion Schirrmacher – Mischief Films, Florian Kecht, Emilie Dauptain – Austrian Films; Tomislav Mikuljan (Veleposlanstvo Japana u Republici Hrvatskoj); Simon Petri-Lukács.
[izvor informacije Filmske mutacije]