PAG – Premijera dramsko-plesne predstave „RADOVAN I LJUDMILA“ održati će se 11. lipnja 2023. u Kulturnom centru “Gozdenica” s početkom u 20.00 sati.
Autorica i koreografkinja predstave je Tatjana Rupcich, a dramaturgiju potpisuju poznata imena hrvatskog glumišta Doris Šarić Kukuljica i Maro Martinović, koji su ujedno i dio izvedbenog ansambla. Ovaj dramsko-plesni projekt inspiriran djelom i likom kolanjskog pučkog pjesnika, pisca, paškog težaka i pastira, Berta Krešimira Balabanića.
Fotografiju ustupio Plesni studio Svjetlost u pokretu
Svečana premijera dramsko – plesne predstave održati će se u sklopu dva projekta – programa Grada Novalje “Antonja 2023” te programa “Novaljsko kulturno ljeto”
Projekt je ranije predstavljen novaljskoj publici insertom „Oj Novaljo biseru otoka“ na Svečanoj akademiji povodom obilježavanja 30 godina utemeljenja jedinice lokalne samouprave kao najava premijerne izvedbe.
Naizmjeničnom igrom: dramaturške ekspresije koreografskog rukopisa te scenografske koloristike i monokromije, jasno se oslikavaju emotivna stanja i odvaja realno i imaginarno, prošlo i sadašnje. Postiže se dinamika i živost u ruhu moderne vizure trenutnog vremena.
Motivi novaljskog i otočkog života prikazani kroz pučku pašku poetiku u ovoj predstavi postaju suvremeno tkivo s ciljem očuvanja kulturne baštine te njenog predstavljanja široj publici, pogotovo mlađim naraštajima. Pjesnik stihom u desetercu pripovijeda o ljubavi između kraljevića Radovana i pastirice Ljudmile i tragičnom izumiranju hrvatske kraljevske loze te ističe mogućnost da se na otoku Pagu nalazi grob mladog kraljevića. Simboličkim prikazom velike ljubavi dvoje ljudi različitih staleža oslikava ljubav i želju hrvatskog plemstva i puka za vlastitom slobodnom domovinom. Prvi spjev od 1064 stiha dovršio je 7. srpnja 1975., a drugi od 265 strofa 13. prosinca 1978. godine. – Tatjana Rupcich
Autorica i koreografkinja: Tatjana Rupcich
Dramaturgija: Doris Šarić Kukuljica, Maro Martinović
Produkcija: Plesni studio Svjetlost u pokretu
Izvodi: Doris Šarić Kukuljica, Maro Martinović, Lara Frgačić, Kristina Legin, Nina Torma, Endi Schrotter, Adrijana Mamula
Kostimografija: Milena Jurmić
Scenografija: Darja Mrđen (slikarski opusi),Tatjana Rupcich (fotografija)
Grafičko oblikovanje i dizajn: Jadranka Brečak Rogić
Audio i video montaža: Davor Rogić
Oblikovanje svjetla: Zdenko Trandler
Fotografija: Dejan Barić
PR: Kristina Krtanjek
Glazba: Nakanat Plus – Lado Electro / Hrvoje Crnić Boxer i Boris Harfman;
Klapa Ćakulone / glagoljaški napjev iz Novalje na Pagu;
Božidar Domagoj Burić, Srđan Sekulović Skansi, Stjepan Burić „ Zvonimir i Jelena“
Glazbeni kolaž: Marcin Patrzałek; Yenic Dizzla; Calm Whale; David Lang;
Harry Lightfoot; Adrien Mondot; Nobuyuki Hanabusa
Tragična ljubav dvoje mladih – kraljevića Radovana, sina kralja Dmitra Zvonimira i pastirice Ljudmile, u suvremenom, interdisciplinarnom iščitavanju prolazi proces interferencije tradicije i retradicionalizacije, kroz očaravajući nakanat kazivača-težaka Berta Balabanića, zapjevanog na paši i u vinogradu, poziva nas u utješiteljsko naručje anime mundi, kojem s čitavom prirodom i bićima u njoj, odvajkada i pripadamo.
Od renesansnih pastorala, ekloga ili bukolika s Vetranovićevim, Nalješkovićevim i vilama Džora i Marina Držića, preko onih alegorijskih Zoranića i Barakovića do praslavenskom kozmogonijom i teogonijom inspiriranih zatočnica i oblakinja Ivane Brlić Mažuranić, i paški pučki poeta Berto Balabanić svoj spjev konstruira dijaloški upravo po inkantacijskoj formuli invokacije boginje/muze – u konkretnom slučaju hrvatske Vile Planinkinje. Svojim izričajem obogativši folklorno-tradicijski vernakularni oralni imaginarij, pjesnik ujedno odbacuje dispoziciju spekulativne vilinske naravi, uzdižući je na dinamički dijadnu razigranu razinu – ona je ujedno svojevrsni kontrapunkt Smrti odnosno njen svijetli aspekt – životodajna emanacijska sila nasuprot onoj statičnoj, niktomorfnoj i ktoničkoj; time postaje ujedno i celestijalna i terestijalna; svojevrsna živa voda (apă vie) naspram mrtve vode (apă moartă); suđenička rođenica i ključarica gornjih i donjih svjetova, Velika Majka, prelja i tkalja čovječjeg usuda.
Katarina Marić
U sklopu događanja u artiju Kulturnog centra Gozdenica, održat će se samostalna izložba slikarice Darje Mrđen. Darja Mrđen rođena je u Zagrebu gdje živi i radi kao učiteljica, a usvoje slobodno vrijeme piše, crta, slika i stvara za sebe i druge. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, Pedagošku Akademiju, polazila Školu za ritmiku i ples, ali se i tijekom svih ovih godina educirala formalno i neformalno. Surađivala je s raznim izdavačima i godinama radila kao vanjski stručni suradnik na dječjem programu HRT -a, održavala je radionice i predavanja te bila aktivni polaznik Performing Arts Programa. Danas i dalje uči i stvara, nastupa u grupnim i autorskim izvedbama, izlaže svoje radove i član je međunarodne Mail Art zajednice.
[izvor informacije Plesni studio Svjetlost u pokretu]
