INK NA KAŠTELU: LYSISTRATA 21: Vodimo ljubav, a ne rat
INK nas vodi na Kaštel u četvrtak 2., petak 3. te u subotu 4. rujna 2021. u 20 sati. Na rasporedu su reprize predstave ‘LYSISTRATA 21: Vodimo ljubav, a ne rat’.
Fotografiju ustupio INK
AUTOR I REDATELJ: Manfred SCHWEIGKOFLER
prema Aristofanovoj komediji Lisitrata
IGRAJU: Mada PERŠIĆ, Lara ŽIVOLIĆ, Gala NIKOLIĆ, Andrea LONČARIĆ, Mia KRAJCAR, Mirjana ĐAN, Linda KLIMAN, Valter ROŠA, Zoran KELAVA, Luka MIHOVILOVIĆ, Filip LUGARIĆ, Lav NOVOSEL, Rade RADOLOVIĆ, Matija LJUBA, David BELAS, Aleksandar BANČIĆ, Šandor SLACKI, Mihael KORPAR, Tomi MILADINOVIĆ, Valter TURČINOVIĆ
GLAZBA U ŽIVO: Sebastian STELL, Toni SELAKOVIĆ, Filip RABAR, Andrea ROJNIĆ
Trajanje: 120 minuta
Otkad sam otkrio djelo genijalnog Aristofana koji, za mene, ostaje izumitelj komedije, obožavam ‘Lisistratu’, sviđa mi se oduvijek.
Još je uvijek Aristofan neprikosnoveni majstor. I suvremen!
Čini se nevjerojatnim koliko je njegov tekst aktualan i prilagodljiv gotovo 2.500 godina nakon što je napisan. Jedno od osnovnih polazišta velike komedije je upotrebljivost, a malo postoji tekstova koji su tako prilagodljivi kao Lisistrata. Pokatkad ‘Lisistrata’ čak nalikuje stand up komediji s malog ekrana.
Sam nas je Aristofan podučio: napisani je tekst samo osnova u koji naknadno treba unijeti svakidašnjicu, vijest koja se netom dogodila ili ogovaranje iza ugla. Zamišljam ga u atenskim uličicama, s čašom vina u ruci, kako iščekuje idući trač. Jer, ako djelo opstaje, opstaje i banalnost svakodnevna čavrljanja, opstaje i “priča se…” i posljednji “što ima?”.
Snaga velike komedije uspijeva povezati banalnost sa svetim, sićušnu smicalicu s velikom poviješću, okrutnosti računovođa sa snagom smijeha ljudi koji ne računaju. Smijeh i humor sve probavljaju.
Manfred Schweigkofler
Po prvi put postavljena na scenu u Ateni godine 411. prije Krista u doba ratnog sukoba Atene i Sparte, “Lizistrata” je jedna od najranijih sačuvanih satiričkih komedija. Naslovna junakinja predvodi rastrojene grčke žene uslijed odlaska muškaraca na bojište te s njima uspostavlja svojevrstan štrajk seksa kojim uspijevaju zaposjesti atensku Akropolu te prevladati nad željom za ratovanjem vlastitih muževa. Osim što se radi o prvoj grčkoj komediji sa ženskom glavnom ulogom, “Lizistrata” slovi i za najraniji tekst zapadne civilizacije koji se bavi pitanjem marginalizacije žene, sagledanoj u kontekstu šire pacifističke poruke koja djelu još i danas jamči aktualnost. Glavni lik, naime, razotkriva nemuštost i nesposobnost oligarske, antidemokratske vlasti i time apelira na svekoliko građanstvo da se ne da zavaditi i dijeliti u kaste i sukobljene interesne klase, već da isključivo razmišlja o dobrobiti svog polisa/grada.
[izvor informacije INK Pula]