Dave Eggers
Redovnik Moke
S engleskog prevela Mirna Čubranić
Naslov izvornika: The Monk of Mokha
Mokhtar Alkhanshali Amerikanac je jemenskog porijekla koji radi kao vratar u kompleksu nebodera Infinity u San Franciscu. Kad u susjedstvu ugleda kip Jemenca sa šalicom kave i sazna kako je Jemen prava pradomovina kave, njegov život konačno dobiva smisao. Cilj mu je da kava iz zemlje koja je posljednjih godina poznata uglavnom po otmicama stranaca i napadima dronovima postane najkvalitetnija na svijetu. Premda isprva o kavi zna jako malo, a novca nema, Mokhtar prvi put u životu ne odustaje. Transformacija zapuštenih plantaža kave u zemlji usred građanskog rata jedan je od izazova koji se teško mogu zamisliti, no Mokhtaru će njegova silna upornost i volja pomoći i kad se nađe u bezizlaznim situacijama.
‘Redovnik Moke’ Davea Eggersa sjajna je knjiga o povijesti kave, njezinu golemom svjetskom tržištu, ali i o ostvarenju američkog sna na neobičan način. Bogat zanimljivim podacima i napet poput političkog trilera, ‘Redovnik Moke’ nesumnjivo je knjiga koja daje novu dimenziju uživanju u kavi i uživanju u čitanju.
“Protuotrov za trampizam. Knjiga koja slavi etničku raznolikost i bogatstvo ljudskoga duha.”
– Mail on Sunday
Sally Rooney
Razgovori s prijateljima
S engleskog prevela Patricija Horvat
Naslov izvornika: Conversations with Friends
Frances je trezvena, mračno pronicljiva mlada žena koja studira u Dublinu i ima snažnu, maglovitu želju postati spisateljica. Njezina je prijateljica prelijepa Bobbi, beskrajno opsjednuta samom sobom. Jedne večeri, na pjesničkoj večeri u gradu, njih dvije upoznaju slavnu petnaestak godina stariju fotografkinju i dok ih ona postupno uvlači u svoj svijet, Frances nevoljko shvaća da su je se dojmili njezina profinjena kuća i njezin zgodni suprug Nick. No premda se Francesin i Nickov flert isprva doima zabavno, s vremenom počinje ustupati mjesto čudnoj, a potom i bolnoj intimnosti.
Napisan s briljantnom preciznošću, protkan pametnim humorom, roman ‘Razgovori s prijateljima’ odiše sviješću o zadovoljstvima i opasnostima koje nosi mladost te o granicama ženskog prijateljstva koje je teško uredno povući.
Sally Rooney ovim je romanom postala globalna zvijezda. ‘Razgovori s prijateljima’ po mnogočemu imaju kultni status među čitateljicama i čitateljima, jer oni su manifest ne samo jedne generacije već i jednog vremena.
“U ovom žestokom, pronicljivom prvijencu Rooney nam pruža nemilosrdan pogled na hirovitost međuljudskih odnosa…”
– Publishers Weekly
Eduardo Halfon
Duel
Sa španjolskog prevela Ela Varošanec Krsnik
Naslov izvornika: Signor Hoffman, Oh gueto mi amor, Duelo
Od Italije i Poljske do Gvatemale i SAD-a, pa nazad, kroz prostor i vrijeme – za Eduarda Halfona i njegova istoimenog pripovjedača u ‘Duelu’ sva su putovanja jedno te isto putovanje, a sve potrage – ona za nestalima. Jer, domovi su nestajali u vatri, ljudi u koncentracijskim logorima, prezimena u Łódźu i na Ellis Islandu, a u gvatemalskom jezeru Amatitlán utopio se petogodišnji dječak Salomón, stariji brat pripovjedačeva oca. Ili se dogodilo drugačije?
Kada nakon desetljeća izbivanja ponovno posjeti vikendicu svojega djeda, niti piščeve obiteljske mitologije ispreplest će se s mitovima koji već tisućljećima žive oko gorskoga jezera, i natjerati ga da zaroni njihovim tragom.
Zbog čega je Salomón izbrisan iz obiteljske povijesti? Je li, u hladnim vodama jezera, skriven isti pradavni sukob, ista priča o braći, nasljeđe koje baštinimo od pamtivijeka? Jesu li i svi nestanci jedan te isti nestanak?
Halfon – saznat ćemo u ovoj izvanrednoj knjizi – dolazi od starohebrejske ili staroperzijske riječi koja znači: onaj koji si mijenja život. Kao i sva velika literatura, Duel Eduarda Halfona svojom bi emotivnošću i dubinom, iznimnom snagom i zrnom profinjenog humora lako mogao promijeniti naš.
“Halfon je ona vrsta putnika koji priznaje da ne zna ništa, a ipak u svemu pronalazi prosvjetljenje.”
– Rumpus
Immanuel Mifsud
U ime oca (i sina)
S engleskog preveo Marko Kovačić
Naslov izvornika: Fl-Isem tal-Missier (U tal-Iben), prvi put objavljeno 2010. na malteškom; engleski prijevod: In the Name of the Father (and of the Son)
Po povratku s očeva pogreba pripovjedač počinje čitati dnevnik koji je njegov slabo obrazovani otac vodio tijekom Drugoga svjetskoga rata, kada je bio vojnik u Britanskoj vojsci. Otac i sin nisu imali bogzna kakav odnos. Otac – bogalj stradao u nesreći, bio je osoba staroga kova, nije mario za emocije, za sinove potrebe, već ga je pokušavao odgajati čvrstom rukom. Čitajući očev dnevnik, sin se prisjeća svih lomova, ali i pojedinih trenutaka sreće koje je proživio sa svojim ocem, osvješćujući pritom i svoju ulogu i odgovornost kao budućeg oca.
‘U ime oca (i sina)’ gusto je ispisana proza u kojoj Immanuel Mifsud razmatra odnos oca i sina iz vlastite perspektive, no služi se i teorijskim tekstovima i citatima Rolanda Barthesa, Susan Bordo, Julije Kristeve, Jacquesa Lacana i Hélène Cixous, razotkriva političke igre i igrice otaca i očuha Malte i ulazi u povijest svoje radničke obitelji.
Moćna autofikcijska proza ponajboljega suvremenog malteškog pisca.
Rawi Hage
Bejrutsko Društvo paklenog plamena
S engleskog prevela Iva Karabaić
Naslov izvornika: Beirut Hellfire Society
Usred kaosa libanonskoga građanskog rata Pavlov, sin kršćanskoga grobara, nakon iznenadne smrti svoga oca morat će i ne sluteći preuzeti njegov posao, ali ne onaj redovni, grobarski, već osobe od povjerenja Društva paklenog plamena. Ovo tajnovito Društvo vjeruje u vatru, a ne u zemlju i brine se o svima koji ne žele biti pokopani na klasičan način, o svima koji su daleko od religija i rata.
Pavlov, opsjednut starogrčkim tragedijama, ne želi biti dijelom rata, ni svoje obitelji opsjednute bogaćenjem. On je heroj moćan poput Antigone koji samo želi dostojno pokopati svoga ljubimca. On je onaj koji se suprotstavlja uobičajenim normama, koji prezire rat i žudnju za osvetom. Kroz niz avantura u kojima se smjenjuju groteskni likovi, šverceri, vladari rata, ubojice, seksualne orgije… Rawi Hage vodi nas gore-dolje poput najžešćeg vrtuljka, neprestano postavljajući pitanje kako živjeti sa smrću, a ne od smrti.
Roman ‘Bejrutsko Društvo paklenog plamena’ stalno, kako to i čini najbolja i najprimamljivija književnost, miješa eros i thanatos, komediju i tragediju, on je preslika života veća od života i smrti.
Politički i društveno subverzivan roman, eksplozivna mješavina u kojoj samo istinski antiheroj može ostati moralnom vertikalom.
Semezdin Mehmedinović
Ovo vrijeme sada
Maleni događaji, treptaji sjećanja i smiraj sadašnjeg trenutka, fragmenti prijateljevanja, Sarajevo kao izbor, kao mjesto početka i mjesto povratka, grad kao čvrsta i nestabilna točka, sve su to tkanja oko kojega se množe priče, oko kojega se iznova rađa jezik u prozama Semezdina Mehmedinovića. Bilo da se radi o susretu s Márquezom u baru u Washingtonu ili o ženi koja donosi ogledalo kao svoj eksponat za neobičnu izložbu u kultnom prijeratnom sarajevskom kafiću, svaka epizoda uvijek je duboko intimna, promišljena, zaokružena, a istodobno nedovršena kakav je i život sam.
Rekreiranje razglednica za Aleša, gledanje nogometne utakmice, kava u ugodnom društvu, igranje partije šaha u muzeju književnosti, užitak u pogledu na hercegovačko nebo, selidba knjiga s kraja na kraj Sjedinjenih Država, sve su to priče koje tvore Ovo vrijeme sada – vrijeme prošlo, sadašnje, buduće. Ovo vrijeme sada vrijeme je koje izabiremo da bismo doživjeli sebe same, da bismo osjetili vlastitu intimu, da bismo otkrili duboko skrivene iskrice koje nas čine čovjekom.
Knjiga potrage, sjećanja i osjećaja, knjiga u kojoj se vrhunska proza i poezija spajaju u neodvojivo jedno.
Daniel Mendelsohn
Izgubljeni
Potraga za šestero od šest milijuna
S engleskog preveo Vuk Perišić
Naslov izvornika: The Lost
Daniel Mendelsohn, cijenjeni američki publicist, kritičar i esejist, u ovoj intrigantnoj pripovijesti – u kojoj se isprepleću memoarska proza i biblijska egzegeza, povijest i psihologija sjećanja, putopis i reportaža – istražuje tragičnu prošlost nestalih članova svoje obitelji u Drugom svjetskom ratu.
Hvaljeno i nagrađivano djelo ‘Izgubljeni’ počinje kao priča o dječaku koji je 1960-ih odrastao na Long Islandu u židovskoj obitelji koju je trajno obilježio nestanak šestero rođaka tijekom Holokausta. Više desetljeća poslije, potaknut otkrićem pisama koja je njegov djed primio 1939. od svojega brata koji je živio u Poljskoj, autor kreće u potragu za preostalim svjedocima koji poznaju sudbinu njegovih rođaka. Pritom je posjetio desetak zemalja na četiri kontinenta, a na kraju ga tragovi ponovno dovode i do (danas) ukrajinskoga gradića – u kojem je i započela priča njegove obitelji – gdje će odgonetnuti dugogodišnju zagonetku.
Pronicljivo povezujući vlastite uspomene iz djetinjstva s odisejom izgubljene generacije useljenika židovskih korijena u SAD-u, kao i njihovih europskih rođaka, Mendelsohn priču o jednoj obitelji pretvara u duboko promišljanje o tome koliko je krhko naše sjećanje, odnosno poimanje prošlosti i povijesti općenito.
Nagrađivano djelo cijenjenog američkog publicista, kritičara i esejista.
Snježana Banović
Kazalište za narod
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
1945. – 1955.
‘Kazalište za narod’ knjiga je koja se bavi ulogom HNK-a u prvom desetljeću po završetku Drugoga svjetskog rata, u vremenu obnove, ali i mnogih prijepora, u doba kulturnoga lutanja od želje da se prati socrealizam sovjetskoga tipa do suvremenoga europskog kazališta. Vrijeme je to zanosa i poleta kada se osnivaju mnogobrojna nova kazališta i kulturne institucije. Doba u kojemu se upravo kroz potrebe HNK-a u Zagrebu otvaraju mnoge umjetničke škole, među njima i Akademija dramske umjetnosti. Kazalište i kulturu općenito obilježile su snažne intendantske osobnosti Ive Tijardovića, Marijana Matkovića i Ferdinanda Nanda Roje, ali i odvajanje od matičnoga kazališta skupine mladih glumaca na čelu s redateljem Brankom Gavellom.
‘Kazalište za narod’ nije samo povijest kazališta od prvih poratnih izvedbi posvećenih revoluciji do senzacionalnoga gostovanja u Londonu 1955., već je prije svega povijest vremena i ljudi u njemu – glumaca, redatelja, političara – koji su stvarali i utemeljili našu suvremenu scenu, a kroz čije se sudbine prelama i naše današnje vrijeme.
“Knjiga Snježane Banović u punom smislu riječi pokazuje kako bi trebalo izgledati suočavanje s prošlošću.”
– Hrvoje Klasić
Slavko Goldstein
1941. – Godina koja se vraća
Slavko Goldstein bio je iznimna osoba koja je zadužila hrvatsko društvo na mnogo razina kao nakladnik, publicist, scenarist, neustrašivi intelektualac, pisac… Kruna njegove karijere bila je ‘1941. – Godina koja se vraća’, jedna od najvažnijih knjiga o našoj povijesti.
Pisana iz osobne perspektive, kao sjećanje, no još više kao intelektualni uvid u moralno i humano potonuće koje se dogodilo dolaskom ustaša na vlast, ovo je knjiga koja najdublje razmatra zlo i njegove trajne posljedice. Slavko Goldstein beskompromisno razotkriva svoje traume jednako kao i veselja, spremno priznaje da se svega ne sjeća te zato pomno istražuje građu kako bi dao cjelovitu, jasnu sliku vremena i prostora. ‘1941. – Godina koja se vraća’ knjiga je o uzrocima sukoba u Drugom svjetskom ratu, ali još više knjiga o nasljeđu tog vremena i njegovu utjecaju na naše živote do današnjih dana. Goldstein analizira što se događa kada se o prošlosti ne govori jasno, i kada se traume skrivaju pod tepihom.
Kapitalno djelo naše povijesne publicistike, iskren i otvoren zagovor za humanije i bolje sutra.
[izvor informacije Fraktura]
