A Hidden Life (2020.)
Redatelj: Terrence Malick
Glume: August Diehl, Valerie Pachner, Maria Simon, Bruno Ganz, Michael Nyqvist

Terrence Malick pravi filozofske filmove. Ne zato što ‘filozofira’ u svojim filmovima, već (u) njima postavlja temeljna pitanja o postanku i smislu postojanja, o svemiru, prirodi i čovjekovoj prirodi. Veza Malicka i filozofije nije samo načelna, već i profesionalna. On je osobitim uspjehom diplomirao filozofiju na Harvardu (1965.), a onda doktorsku tezu pripremao na Oxfordskom sveučilištu, na prestižnom Magdalen Collegeu (ovo pišem u Oxfordu i kad prolazim kraj Botaničkog vrta prema lokalnom Sainburyju u St. Clementsu prolazim kraj reprezentativnog ulaza Magdalen Collegea). Ali Malick nije filmski ‘samouk’, već je prije svojih prvih radova novoholivuske atribucije, filmski zanat učio na Konzervatoriju AFI.

Skriveni život ; Fotografiju ustupio Blitz

Činjenica da nije doktorirao, pretpostavlja se zbog neslaganja s mentorom oko teze o Martinu Heideggeru, govori o njegovoj osobnosti. Činjenica da je i bez doktorske titule predavao filozofiju na MIT-u govori o valorizaciji intelektualnih resursa u američkom visokoobrazovnom sustavu. A činjenica da je tema njegove disertacije bio Martin Heidegger, njemački filozof kompromitiran suradnjom s nacističkim režimom, u relaciji je s filmom koji je predmet ovog osvrta. Njemačka u postanku nacizma zastrašujući je kontekst za ispitivanje granica izdržljivosti ljudskosti u odnosu na pritisak društvenog sustava i Malick (na osnovu stvarnog slučaja) ispituje koliko čovjek može tog pritiska podnijeti.

Magdalen College u Oxfordu – Foto RJ

Anonimnost junaka

Dok je Antigona (kao i drugi mitološki, a i povijesni junaci), mogla računati na slavu kao kompenzaciju za svoju žrtvu (iako bi, kao Edipova kćerka, i princeza grčke Tebe bila zapamćena i bez toga), junak ove priče ostaje anoniman. To da se za njegovo mučeništvo neće znati i spominjati, te da svojom patnjom neće ništa promijeniti niti postići, neukom austrijskom seljaku koji se odbija zakleti Hitleru na vjernost, naglašavaju svi koji su uključeni u njegov slučaj. To nisu samo oni koji ga mrze zbog ideoloških razlika ili njegove tvrdoglavosti, već i oni koji mu žele pomoći, a koji se i sami moraju pretvarati i prihvaćati kompromise kako bi preživjeli. To čine čak i oni koji ga proganjaju po službenoj dužnosti, a medju njima se u sjajnoj epizodi pojavljuje Bruno Gans, kao sudac s integritetom, nezaslijepljen ideologijom.

Taj ‘misterij moralnosti’, tu neobjašnjivost vrline prezentira i ponašanje nositelja te ljudske osobine. Franz Jägerstätter (August Diehl) ne zna zašto je nepopustljiv ni kad je to postao (do tada je vodio ‘normalan’ mladenački život), on ne može iznijeti obrazloženje ili opravdanje, ali ne može odustati. U odnosu na svoju moralnost subjekt je pasivan, pa ni najjači argumenti koje mu upućuju ne mogu djelovati na njega.

Filmska transcendencija

 Priča o malom čovjeku koji se prometne u žrtvu i junaka, sama ne oblikuje dimenzije monumentalnog filma, kakvim ga je Malick učinio. On i od pojedinačnog predmeta i konkretnog slučaja čini univerzalno, kategorično, svečano djelo. Ono čime nas Malick fascinira je filmska izvedba priče, ritam koji apsorbira njeno trajanje (174 minute ne osjetimo kako prolaze), kamera koja snima umjetnička platna s temom ljepote i prolaznosti, slijed promišljeno komponiranih kadrova s višeznačnim očištima, formama i sadržajem.

Tijekom cijelog ‘Skrivnog života’, dok u prvom planu pratimo likove i ‘glavnu’ radnju, u pozadini se, kao na renesansnim flamanskim platnima, prikazuju genrovski prizori, detalji seoskih poslova i života, donekle idealiziranog slikovitošću austrijskog planinskog pejzaža. Tako pratimo godišnja doba i poslove vezane za rađanje, sjetvu, berbu i plodove, napose žito, uz simbolički proces pripreme kruha. Život na zemlji i od zemlje (idealiziran, ali ostvariv) predstavljen je kao temeljna vrijednost i prirodno stanište čovjeka i njegove obitelji, pa ako je protagonist iz nekog izvora dobio snagu za moralnu ustrajnost, čini se da bi to bilo iz zemlje, s rukama kao korijenjem kojim iz nje izvlači arhetipske minerale. Taj doslovni prizor ostvaruju ruke njegove žene, koja u podršci mužu ne samo ustraje, nego se, snoseći posljedice suprugove nepokolebljivosti, a bez njegovih uvjerenja, čini kao još dublje potisnuta žrtva.

Uvjerljivi likovi ostvareni su i medju negativcima te kompromisnim i konvencionalnim karakterima koji čine većinu ljudskog (ne samo seoskog) svijeta. U kratkoj i snažnoj ulozi biskupa nastupio je Michael Nyqvist (1960. – 1917.) u svojoj zadnjoj filmskoj ulozi. Sjećamo ga se iz akcijskih drama: ‘Kursk: The Last Mission’ (2018.) Thomasa Vinterberga, ‘Hunter Killer’ (2018.) Donovana Marsha, ‘John Wick’ (2014.) Chada Stahelskiog, ‘Mission: Impossible – Ghost Protocol’ (2011.) Brada Birda… Najpoznatiji je po ulozi novinara Mikaela Blomkvista u švedskom serijalu ‘Millennium’: ‘The Girl with the Dragon Tattoo’ (Män som hatar kvinnor; 2009.) Nielsa Ardena Opleva te ‘The Girl Who Played with Fire’ (Flickan som lekte med elden; 2009.) i ‘The Girl Who Kicked the Hornets’ Nest’ (Luftslottet som sprängdes; 2009.) u režiji Daniela Alfredsona. Istu ulogu ‘ponovio’ je i u televizijskoj mini seriji ‘Millennium’.

Uz fantastičan izbor glumaca, lokacija, glazbe, kostima i drugih sinergijski usmjerenih sastavnica, ‘Skriveni život’ predstavlja još jedno veliko izdanje u reprezentativom (ne brojnom) opusu Terrencea Malicka.

O autoru

Rođen 1943., Malick prvi igrani film snimio je kao tridesetogodišnjak (‘Badlands’, 1973.), a svakom novom naslovu prethodile su godine stanke i priprema. Najveća stanka, koja se mogla učiniti i kao kraj filmskih dana Terrencea Malicka, bila je izmedju njegovih ‘Days of Heaven’ (1978.) i ‘The Thin Red Line’ (1998.). ‘The New World’ (2005.) prikazan je kod nas na Human Rights Film festivalu 2006. Godine su usadjene i u ‘Drvo života’ (The Tree of Life, 2011.). Slijede ‘To the Wonder’ (2012.), ‘Knight of Cups’ (2015.) i ‘Song to Song’ (2017.).

Njegovo fascinantno ‘Putovanje vremenom: Put života’ (Voyage of Time Life’s Journey, 2016) jedini je njegov dugometražni dokumentarni film ( vidi LINK).

Neke konstante Malickovog stila (medju kojima je i off glas koji iznosi stavove protagonista (odnosno autora ili apstraktnog autoriteta) mogu zamoriti dio publike, ali se mogu prihvatiti i kao potpis autora na umjetničkom originalu.

Ada Jukić
Oxford, 6. veljače 2020.

Informacije o filmu:

Skriveni život
Fox Searchlight | MISTER SMITH ENTERTAINMENT, 2019.
Trajanje: 173 min.
Format: 2.35 : 1
Color: Color Black and White
Zvuk: Dolby Atmos| SDDS| Dolby Digital
Scenarij: Terrence Malick
Glazba: James Newton Howard
Još glume: Matthias Schoenaerts, Karin Neuhäuser, Tobias Moretti, Ulrich Matthes, Franz Rogowski, Karl Markovics, Wolfgang Michael, Johannes Krisch, Johan Leysen, Martin Wuttke

Film je pogledan u kinu CineStar Branimir

Skriveni život – Movie Site
A Hidden Life – IMDb