Izložbe fotografija ‘Željeznička kolonija Maksimir od 1923. do 1945. u zagrebačkoj Gradskoj skupštini

Izložbe fotografija “Željeznička kolonija Maksimir od 1923. do 1945. godine”, 10. listopada u Gradskoj skupštini.

Monografija Od Željezničke kolonije do Ravnica donosi sveobuhvatan pregled zanimljive povijesti zagrebačkog kvarta Maksimirska naselja, od prvog naseljavanja 1923. godine pa sve do današnjih dana. Ipak povijest kvarta seže još dalje, do 1788. godine kad je biskup Maksimilijan Vrhovac započeo uređivati gustu višestoljetnu hrastovu šumu na jugoistočnom rubu Zagrebačke gore, i pretvorio je u najveći hrvatski perivoj te jedan od prvih gradskih parkova otvorenih za javnost u Europi. Na prijelazu u 18. stoljeće u istočnom dijelu kvarta bio je izgrađen maksimirski majur, odnosno veliko gospodarsko imanje, pa zahvaljujući tome kvart Maksimirska naselja možemo smatrati jednim od najstarijih zagrebačkih kvartova. Tu činjenicu potkrepljuje podatak kako je maksimirska kurija, trenutno najstarija stambena zgrada u kvartu, izgrađena prije 1794. godine.

Monografija profesora Jurčeva najbolji je i najvažniji zbir podataka koje, sad kad ih imamo, moramo znati, poštovati i voljeti. Pisana je da Koloniju ne zaboravimo i da sva sjećanja sačuvamo zauvijek.
Mladen Kušec

Čak i kad nismo, za razliku od autora Antonija Jurčeva, starosjedioci kvarta, poželimo biti u jednome od onih vagona preuređenih za stanovanje, ili u jednoj od zgrada Željezničkog naselja, poželimo biti tu, u svome malenome dvorištu za ljetnih večeri ili na cesti prekrivenoj debelim snijegom. Biti tu sa svojim susjedima, poput jedne velike proširene obitelji.
Višeslav Aralica

Ova monografija je romantična enciklopedija kvarta Maksimirska naselja
Velimir Srića

[izvor informacije Naklada Ljevak]