KAZALIŠNA SLIKA DOMOVINSKOG RATA U HRVATSKOJ 1990. – 2016. OD SVETIŠTA DO HRVATSKE KRIVNJE.
Alfa, Zagreb, 2018.

Utorak, 4. rujna 2018. u 19:00 sati, Velika dvorana Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb
U povodu izlaska istoimene knjige u izdanju Alfe, uz uvodnu riječ urednika Božidara Petrača i gosta iznenađenja na kraju!

PROGRAM VEČERI
1. Hrvatsko kazalište u ratu (Osijek, Zadar, Dubrovnik) ili svetište, otpor, zaštita i meta
2. Hrvatska drama u ratu ili afirmacija života i temeljnih ljudskih vrijednosti
3. Hrvatska drama nakon rata ili crna slika svijeta s političkim predznakom lijevo/desno
4. Kazalište glavne struje nakon rata ili namjerno iskrivljena slika od bezličnog nasilja do nametanja hrvatske krivnje
5. Zaključak: kako smo izgubili sliku hrvatske žrtve i junaka ili čekajući povratak katarze!

Ova je knjiga završetak autoričinog dvadesetogodišnjeg istraživanja teme ratne drame u hrvatskoj drami i kazalištu koje je rezultiralo s tri antologije Antologija ratne drame 1991. – 1995. (Alfa, Zagreb, 2011.); Antologija ratne komedije 1991. – 1997. (Privlačica, Vinkovci, 2013.); Antologija poratne drame 1996. – 2011. (Alfa, Zagreb, 2014.). kao i dvije teorijske knjige. Prva je bila Kako prikazati rane na sceni. Ratne teme u hrvatskoj, bosanskoj i angloameričkoj drami (Alfa, Zagreb, 2016.) u kojoj je analizirala hrvatske  pisce i drame o ratu koje smatra  važnima jer govore o ozbiljnim i teškim temama na umjetnički relevantan način istodobno poštujući istinu, ali nedovoljno su poznate i prisutne u glavnoj struji (Tomislav Bakarić, Lydia Scheuermann Hodak, Miroslav Međimorec, Marijan Gubina, Dubravko Jelačić Bužimski),  sli i polemizirala  (Mate Matišić). U knjizi je prikazan i odjek našeg rata u svjetskim dramama, ali i nekim drugim ratovima (npr. bosanski u prikazu drame Zlatka Topčića, ili odjek terorizma u američkoj drami).

Knjiga Slika Domovinskog rata u hrvatskom kazalištu 1990. – 2016. Od svetišta do nametnute krivnje završava istraživanje. U prvom dijelu knjige autorica analizira  kazalište u ratu – djelovanje umjetnika i publike u ratom pogođenim gradovima i dokazuje da je kazalište postalo svetište, životno važno kao snaga i poticaj za daljnji život, mjesto otpora   agresoru,   odmor ratniku, utjeha prognaniku.

U drugom dijelu knjige analizira cjelokupan korpus hrvatske drame koja se bavila temom Domovinskoga rata (javno dostupne profesionalno potvrđene drame: izvedene u kazalištu ili na radiju i /ili objavljene u časopisima, nagrađene) od stotinu i trideset naslova dijeleći ga na ratne  drame (1990. – 1995. njih tridesetak različitih žanrova od drame, komedije do mjuzikla) koje u sebi nose  afirmaciju svijeta i života, pozitivne emocije i katarzu  i poratne drame (1996. – 2016. preko devedeset) koje uz jasno izraženi politički stav prikazuju  razočaranje suvremenim životom. Posebno se analiziraju teme recepcije hrvatske ratne  komedije kao i recepcija hrvatske drame o ratu u svijetu.

U trećem dijelu analizira odnos poratnog kazališta prema temi Domovinskog rata i pokazuje kako su kazališta glavne struje tu temu zloupotrebljavala ili krivo interpretirala slijedeći europske  (umjetničke) i lokalne (političke) trendove od prikazivanja bezlične slike svijeta do nametnute hrvatske krivnje.

Četvrti, zaključni dio analizira problem nepostojanja junaka u ranom kazalištu i dolazi do zaključka o važnosti katarze u ratnom vremenu, njezinom potjerivanju u poratnom te  pledira za njezin povratak za koji je nužna društvena slika stvarnosti koja u sebi nosi viši smisao.

Knjiga je opremljena brojnim fotografijama i  preglednim tablicama, a na kraju slijede detaljni popisi kronologije Domovinskog rata, ratnih repertoara i stotinu trideset naslova hrvatske drame na temu Domovinskoga rata od 1990. do 2016. koji osim  naziva, žanra i kratkog opisa teme donose i sve podatke o životu pojedine  drame.

Iz recenzije:

Sanja Nikčević u svojoj knjizi Slika Domovinskog rata u hrvatskom kazalištu 1990. – 2016. Od svetišta do nametnute krivnje bavi se teatrološki iznimno važnom i dosad vrlo slabo obrađenom temom jer su se rijetki autori njome bavili tek parcijalno. Stoga je ovo jedino sveobuhvatno istraživanje hrvatskoga kazališta u Domovinskom ratu i drame na temu Domovinskoga rata, nezaobilazno u svim daljnjim bavljenjima tom temom, ali i inspirativno za daljnja istraživanja. Autorica to radi sustavno, a analiza ovako široka korpusa provedena je znalački, metodološki i znanstveno temeljito. Uz neupitnu stručnost i spisateljsku kompetenciju, rukopis je vrjedniji jer njime zaključuje svoje petnaestogodišnje istraživanje. Pritom je hipoteza koju je autorica postavila i po kojoj kazalište u reakciji na stvarnost ima i svoju etičku funkciju i odgovornost, što se najbolje vidi upravo u drastičnim situacijama poput rata – dokazana.
akademik Boris Senker

MEDIJSKI ODJEK:

Denis Derk: „Publika želi katarzu, a ne osjećaj krivnje za ratni zločin“, Večernji list, 26.08.2018.

SADRŽAJ KNJIGE

UVOD: Završetak istraživanja ili o domovinskom ratu i hrvatskom kazalištu u pet knjiga

I. HRVATSKO KAZALIŠTE U RATU 1990. – 1995. /Osijek, Dubrovnik, Zadar/ ILI SVETIŠTE, OTPOR, ZAŠTITA I META

Kazalište kao meta ili granata za 125. godinu postojanja
Osijek ili možete ga srušiti, ali ne zatvoriti
Dubrovnik i Zadar ili muze pjevaju i u skloništu
Svetište i otpor agresoru ili borba za normalan život
Opasnost je stvarna ili rat upisan u kazalište
Doći ćemo, ali se moramo brzo vratiti kući
Utjeha za prognanike, odmor za ratnike…
Umjetnici djeluju ili probijanje informativne blokade
Zaključak ili vrijeme od anđela

II. HRVATSKA DRAMA O RATU 1990. – 2015.
ILI OD AFIRMACIJE ŽIVOTA DO RAZOČARANJA DRUŠTVOM

1. UVOD: ISTRAŽIVANJE DRAME O DOMOVINSKOM RATU ILI VIŠE OD STOTINU NASLOVA
1.1. Tematska i žanrovska raznolikost ili od kabareta do alegorije
Tablica br. 1: Pregled hrvatske drame o ratu
Tablica br. 2: Broj novih dramskih tekstova po godinama
Tablica br. 3: Odnos drame prema Domovinskom ratu
2. HRVATSKA RATNA DRAMA 1990. – 1995. ILI AFIRMACIJA TEMELJNIH LJUDSKIH VRIJEDNOSTI
2.1. Reakcija na stvarnost ili umjetnost može reagirati u istom trenu
2.2. Realizam ili sve smo to proživjeli
2.3. Napeta priča ili junaci koje razumijemo
2.4. Afirmacija života ili olakšavanje tragičnosti
2.5. Zaključak ili drame koje uzdižu dušu
3. HRVATSKA PORATNA DRAMA 1996. – 2015. ILI TKO ĆE SPASITI POBJEDNIKE
3.1. Nezadovoljstvo ili o životnom okruženju poraća
3.2. Lijevo/desno ili politika se ne može izbjeći
3.3. Nigdje nema mjesta za izbjeglice i prognanike
3.4. Ne slavimo junake niti im opraštamo
3.5. Literatura ili možda nam arhetipovi pomognu shvatiti
3.6. Nerazumijevanje ili kojim ti jezikom govoriš
3.7. Nema katarze ili crni svijet bez nade
3.8. Zaključak ili izgubljeni dobri likovi poratne drame
4. HRVATSKA KOMEDIJA U/O DOMOVINSKOM RATU ILI BORBA HUMOROM ZA TJELESNO I DUŠEVNO ZDRAVLJE
4.1. Komedija o Domovinskom ratu ili stotinu djela trećina se smije!
4.2. Komedija u Domovinskom ratu
4.2.1. Komedija kao tumač stvarnosti ili od najave do definicije rata
4.2.2. Ozbiljni društveni problemi ili možemo mi to riješiti
4.2.3. Ratne komedije ili pozitivan osjećaj svijeta
4.3. Poratno vrijeme ili komedije postaju groteske
4.4. Reakcija kazališta na ratnu komediju
Tablica br. 4: Popis komedija o ratu
5. MEĐUNARODNI ODJEK HRVATSKE DRAME O RATU ILI INTERES ZA „SLABE” LIKOVE
5.1. Ratna tema kao pozivnica za svijet ili trećina opusa
5.2. Dva vala interesa ili tragedija žene kao žrtve rata
5.3. Iznimka pronalazi put ili realno, toplo i katarzično
Tablica br 5: Međunarodni odjek hrvatske drame o ratu
Tablica br. 6: Međunarodna recepcija predstava nastalih prema proznom predlošku ili autorskih projekta
Tablica br. 7: Popis najprisutnijih drama u svijetu

III. HRVATSKO KAZALIŠTE NAKON RATA 1995. – 2016.
ILI NAMJERNO ISKRIVLJENA SLIKA OD BEZLIČNOG NASILJA DO HRVATSKE KRIVNJE

1. Kazališta glavne struje za vrijeme rata ili preblizu je to
1.2. Izgovor za ne-igranje nakon rata ili nemamo mi ratnih drama
2.2. Poratni repertoari kazališta glavne struje ili mora se odgovoriti na pritisak
2. Devedesete: rat na sceni kao mamac ili nasilni svijet kod nas
2.1. Slijedimo trendove 1: nova europska drama ili nemotivirano nasilje bez duše
2.2. Besprizorni mladi ljudi ili znate, kod nas je bio rat
2.3. O nasilnim ljudima ili znate, kod nas je dugo bio rat
3. Devedesete: rat na sceni kao izgovor ili bezlični nasilni svijet oko nas
3.1. Nekomunikativne alegorijske vizije ili rat je posvuda
3.2. Slijedimo trendove 2: redateljsko/postdramsko kazalište bez priče i emocije kao jasno postavljeni uzori
4. Dvijetisućite: rat na sceni kao optužba ili krivnja roda hrvatskog
4.1. Stereotip ludog/zlog hrvatskog branitelja ili onaj koji maltretira obitelj
4.2. Ludi/zli hrvatski branitelj na sceni ili onaj koji ubija Srbe i Hrvate
4.3. Redatelji u ofenzivi ili svi ste vi ustaše i fašisti!
4.4. Tri izgovora za optužbu ili istina, važnost kritike društva i inspiracija
4.4.1. Briga za istinu ili kako dobiti vjerodostojnost pod svaku cijenu
4.4.2. Kunemo se u istinu, ali ćemo izmisliti ako treba
4.4.3. Istina je dostupna, ali nas zapravo ne zanima
4.4.4. Kritika društva kao odgovornost umjetnika, ali samo jedna strana
4.4.5. Neprikosnovena piščeva inspiracija, ali samo ako je u trendu
4.4.6. Slijedimo trendove 3: znamo koji se grijesi nose u Europi, ali i u okruženju
5. Pokušaj razumijevanja ili zašto je poratno kazalište glavne struje takvo?
5.1. Psihološki pritisak: osjećaj krivnje ili sindrom preživjelog
5.2. Umjetnički pritisak: zavodljivost trendova ili nagrada za strogo kontroliranu hrabrost
5.3. Društveni pritisak: svaki je izbor političko opredjeljenje ili strah od politike
5.4. Moralni pritisak: etička odgovornost pisca za sliku koju stvara ili posljedice onoga što radimo

IV. NA KRAJU: KAKO SMO IZGUBILI PRAVO NA SLIKU HRVATSKE ŽRTVE I JUNAKA ILI ČEKAJUĆI POVRATAK KATARZE

1. Kazalište katarze ili sveto, lijepo, dobro, istinito i korisno
2. Svjetonazor ili odnos prema onome iznad sebe, oko sebe i prema prema sebi
3. Pobjeda sekularističkog svjetonazora ili kako smo izbacili katarzu iz kazališta
4. Tri dobre vijesti ili rubovi održavaju bît
5. Tko si ti ili odabir između apaurina, pljuske i čuvara duše

V. PRILOZI
1. KRONOLOGIJA OSAMOSTALJENJA HRVATSKE I KRONOLOGIJA DOMOVINSKOG RATA
2. RATNI REPERTOARI HRVATSKIH KAZALIŠTA 1990./1991. – 1995. /Osijek, Dubrovnik, Zadar/
2.1. OSIJEK
2.1.1. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
2.1.2. Dječje kazalište Branko Mihaljević
2.2. DUBROVNIK
2.2.1. Kazalište Marina Držića
2.2.2. Teatar Lero
2.3. ZADAR
2.3.1. Samostalni vod umjetnika
2.3.2. Hrvatska kazališna kuća Zadar
2.3.3. Kazalište lutaka Zadar
3. HRVATSKE DRAME RATNE TEMATIKE 1990. – 2015.
3.1. Anticipacija
3.2. Ratna drama
3.3. Poratna drama
4. AUTORSKI PROJEKTI RATNE TEMATIKE 2000. – 2016.
5. TABLICE
Tablica br. 1 Pregled hrvatske drame o ratu
Tablica br. 2 Broj novih dramskih tekstova po godinama
Tablica br. 3 Odnos drame prema Domovinskom ratu
Tablica br. 4: Popis komedija o ratu
Tablica br 5: Međunarodni odjek hrvatske drame o ratu
Tablica br. 6: Međunarodna recepcija predstava nastalih prema proznom predlošku ili prema autorskim projektima
Tablica br. 7: Popis najprisutnijih drama u svijetu.

VI. DODATCI
Popis literature
Knjige i znanstveni članci
Publicistika
Internetske stranice
Antologije hrvatske drame
Popis radova Sanje Nikčević o ratnoj temi
Popis imena
Popis djela
Biografija autorice

[izvor informacije SN]