Thomas Piketty
Kapital u 21. stoljeću

Riječ je o nesumnjivo najvažnijoj knjizi ekonomske problematike koja je izašla od početka ovog stoljeća, mišljenje je najvećeg broja vodećih svjetskih ekonomista. Riječ je o dubinskoj znanstvenoj studiji koja se bavi analizom odnosa između kapitala i rada, odnosno govori o tome kako veći profit od kapitala u usporedbi s profitom od rada stvara sve veću društvenu nejednakost, jer se bogati još više bogate, a siromašni siromaše. Zbog takvog odnosa nova stvorena vrijednost pretapa se u osobno bogatstvo, a ne ide u investicije za novu proizvodnju.

Ova knjiga je značajna kritika dominantnog položaja tzv. naslijeđenog kapitala u suvremenim kapitalističkim društvima, zbog čega se rascjep između malobrojnih bogataša i gomile ostalog stanovništva u cijelom svijetu produbljuje, i to tako snažno da se obnavlja nekadašnje klasno, pa čak i kastinsko društvo. Autor te fenomene promatra u povijesnom kontekstu, te pokazuje kako se kretao odnos kapitala i rada u prošlim stoljećima. Koristio se pri tome ne samo ondašnjim ekonomskim pokazateljima i statistikama, nego i drugom literaturom, pa čak i beletristikom te na živahan način pokazuje kako su funkcionirala svojedobno francusko, američko i britansko društvo citirajući dijelove romana Jane Austen, Honorea de Balzaca i Henryja Jamesa.

Knjiga je posebno zanimljiva u svojoj analizi najnovijih trendova. Autor tvrdi kako je taj rascjep između bogatih i siromašnih bio bitno smanjen tijekom 20. stoljeća, jer su dva svjetska rata osiromašila najbogatije, te naveli političare da uvode brojne mjere socijalne politike u što su bile uključene u mjere redistribucije bogatstva. To je trajalo do osamdesetih godina kada je opet počelo bogaćenje bogatih prvenstveno zahvaljujući ekonomskim politikama američkog predsjednika Ronalda Reagana i britanske premijerke Margaret Thatcher, a nastavlja se i u 21. stoljeću sve do danas.

Thomas Piketty rođen je 1971. u Parizu, s 18 godina upisao se na studij matematike i ekonomije, a već s 22 je doktorirao. Od 2006. najmarkantniji je znanstvenik Pariške ekonomske škole. Po političkom je uvjerenju sljedbenik francuske socijalističke misli. Njegova dvanaesta knjiga Kapital u dvadeset prvom stoljeću bila je na prvom mjestu rang-liste najprodavanijih knjiga u SAD-u i Francuskoj, a izazvala je golem interes i brojna reagiranja diljem svijeta.

Bilo je i mnogo medijskih reakcija na tu knjigu, pa evo nekih:

Sa sigurnošću možemo reći da je Kapital u dvadeset prvom stoljeću, magnum opus francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja, najvažnija ekonomska knjiga godine, a možda i desetljeća. Piketty, nedvojbeno vodeći svjetski stručnjak za prihode i imovinsku nejednakost, ne samo što pokazuje kako se sve više bogatstva koncentrira u rukama ekonomske elite, nego ujedno i dokazuje da se krećemo prema “vlasničkom kapitalizmu”, u kojem ekonomijom dominira naslijeđeno bogatstvo pa je stoga važnije gdje je netko rođen nego koliko je marljiv i nadaren.
Paul Krugman, New York Times, 23. ožujka 2014.

Izvanredan prikaz povijesti potkrijepljen začuđujućim podacima i zaključcima. Pikettyjeva ekonomska analiza i dokazi zaustavljaju dah.
Robert B. Reich, The Guardian, 6. travnja 2014.

Udarac od 700 stranica u razmaženi trbuh plutokracije. U posljednjih pola stoljeća ni jedna knjiga iz povijesti ekonomije nije tako snažno razbila svoje akademske okvire i izazvala toliki vatromet.
Giles Whittell, The Times, 7. svibnja 2014.

Piketty se pita kako će izgledati svijet za 50 ili 100 godina, hoće li ga “posjedovati brokeri, top-menadžeri, superbogati ili možda zemlje koje imaju naftu i plin, ili možda Bank of China, ili možda sigurne porezne luke, kamo će se ti akteri povući?” Odgovara: “Bilo bi apsurdno da se to ne pitamo, nego da se tješimo kako će se sve u jednom trenutku izbalansirati, a nejednakosti smanjiti.” Predlaže da se približe svjetovi onih koji ne moraju raditi, a dobro žive, i onih koji moraju raditi, a loše žive. Piketty kaže da nije ništa novo što postoje porezi, recimo, na posjedovanje zemlje u stara doba, tako da je logično da se oni prošire i na druge oblike kapitala, a pogotovo na financijsku industriju. Ali, kako bi to funkcioniralo, drakonsko oporezivanje bogatih moralo bi se provesti posvuda. Glavni je cilj takvoga oporezivanja naprosto stati na kraj nejednakosti, a sve je drugo sporedno.
Ines Sabalić, Jutarnji list, 18. svibnja 2014.

Premijer Zoran Milanović nedavno se pohvalio da čita Kapital u dvadeset prvom stoljeću. Tu knjigu francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja, kojega su mnogi vrlo ozbiljni autori prozvali suvremenim Marxom, na godišnji odmor je, prema informacijama iz prve ruke, sa sobom ponio i ministar  financija Boris Lalovac. Budući da su Pikettyja očito pročitali ili ga čitaju ljudi koji u Hrvatskoj donose ključne odluke, otvorilo se  pitanje što bi to iz zarazne utjecajnosti Pikettyjevih zaključaka i preporuka moglo postati hrvatskom političkom praksom. Da li da se  plašimo ili radujemo? Ako je Piketty inficirao Hollandea idejom da snažno oporezuje najbogatije, hoće li isto učiniti Lalovcu i Milanoviću?
Gojko Drljača, Večernji list 6. kolovoza 2014.


Emma Cline
Djevojke

preveo Saša Stančin

Svjetska književna senzacija o djevojci koja ulazi u kult, temeljena na priči o Charlesu Mansonu

Kalifornija, kraj šezdesetih. Na početku ljeta tinejdžericaEvie Boydugleda grupu djevojaka u parku i ostaje začarana njihovom slobodom. Evie posebno očara starija, fascinantna djevojka Suzanne.Usamljena Evie ubrzo biva uvučena u krug komune kojoj djevojke pripadaju i čini sve da bude prihvaćena. Kako bi u tome uspjela, sve više i više vremena provodi odvojena od majke i ritma svakodnevice ne sluteći da je sve bliže i bliže nezamislivom nasilju.

Emma Cline američka je spisateljica rođena 1989. godine, aDjevojke, objavljene u lipnju 2016., njezin su prvijenac koji je izazvao pravu nakladničku borbu – prava za objavljivanja u iznimno kratkom roku prodana su diljem svijeta i danas se čita na više od 35 jezika. Djelo je nakon objavljivanja postalo bestseler i dobilo iznimne pohvale kritike kao jedan od najsnažnijih i najartikuliranijih glasova američke književnosti danas.

Fascinantan prvijenac koji je oduševio kritiku, priča o tinejdžerici i njezinu ulasku u kult,dijelom se oslanja na priču oCharlesu Mansonui njegovoj kvazihipijevskoj komuni The Family odgovornojza seriju brutalnih ubojstava 1969. Među žrtvama bila je i Sharon Tate, tada trudna supruga Romana Polanskoga. No ‘Djevojke’ su mnogo više od oslanjanja na poznatu i stravičnu priču. Maestralan roman Emme Cline kirurškom preciznošću ulazi u um djevojaka u nježnoj dobi, kad je želja za prihvaćanjem važnija od svega, ispisujući nezaboravan portret djevojaka koje se pretvaraju u žene, alii onog trenutka u životu kad sve, tako lako, može poći u krivom smjeru.

„Zavodljiva priča o odrastanju, uništenom Charlesom Mansonom, ispričano tako filigransko lijepim rečenicama da bi se gotovo mogle nositi kao nakit. Emma Cline čudesno mapira topografiju jednog adolescentskog srca poharanog usamljenošću dajući nam fikcionalnu istinu o djevojčici koja lovi opasnost, opasnost koja prelazi granice razumijevanja njezine dobi, u ljetu čežnje i gubitka“, napisao je kritičar The New York Times Timesa, dok su u Washington Postu ustvrdili: „Prvijenci poput ovoga jako su, jako rijetki… Najznačajnija kvaliteta ovog romana jest sposobnost autorice da artikulira anksioznost adolescencije u jeziku koji je čudesno poetičan, ali kojim nije nimalo narušena autentičnost glasa i svijesti tinejdžerice. Melankolična refleksija odrasle osobe i znojna užurbanost djevojčice besprijekorno su isprepletene. Za priču koja se oslanja na ozloglašenu priču o Mansonovim ubojstvima, Djevojkesu izuzetan čin susprezanja. Zrelošću dvostruko starijeg pisca, Cline je napisala mudar roman koji nije nimalo razmetan, roman koji je tiha, ključajuća ispovijest čežnje i terora.“

Kritika o Djevojkama:

Emma Cline ima nevjerojatno oko za kompleksnost djevojaštva te pretvara ono što je tkanje mita u nešto mnogo intimnije. Podsjeća nas da iza mnogih priča naše kulture postoji djevojka: djevojka koju ne vidite, ne čujete i koja je ljuta. Rasturit će vas i slomiti vam srce.
Lena Dunham

Roman koji označava dolazak uzbudljivog novog glasa američke proze.
Jennifer Egan

Ne znam što više zadivljuje – razumijevanje ljudskih bića ili majstorsko kontroliranje jezika.
Mark Haddon

Superiorno napisano, briljantnim rečenicama. Cline vidi svijet precizno i velikodušno…. Mnogo što posljedica je autoričine sposobnosti da se, poput slika, osvrne i pogleda ponovo.
New Yorker

Izuzetno… Zadivljujuće djelo – iznimne atmosferično, nadnaravno inteligentno ibrutalno feminističko… Cline minucinozno uništava vezu između umjetnosti i vjernog predstavljanja kako bi stvorila nešto novo, čudesno.
Boston Globe

Oduzima dah… Tako vješto da je teško povjerovati da je ovo prvijenac.
Entertainment Weekly

U ovom romanu nema šoka i senzacionalizma… Samo atmosfera jezive osamljenosti i zaustavljene čežnje.
The Wall Street Journal

Nadilazi sva očekivanja… Spektakularno postignuće!
The Times

Briljantan roman,impresivan ne samo za tako mladu spisateljicunego za bilo kojeg autora, bilo koje dobi.
Richard Ford


Samantha Shannon
Sezona kostiju

Svjetska senzacija

Sjajan, raskošan fantasy-triler.
The Times

Godina je 2059. Svijet je mračno mjesto u kojem se bilo koje odstupanje od norme i bilo kakav nagovještaj „paranormalnih sposobnosti“ najstrože kažnjava. Devetnaestogodišnja Paige Mahoney – vidovnjakinja koja ima sposobnost ulaska u tuđe umove i koja je u londonskom podzemlju poznata pod nadimkom Blijedi Sanjar – jedna je od onih koje vlast želi eliminirati. Jednoga dana Paige je napadnuta i oteta te dovedena na Oxford gdje shvaća da je sve što je dotad vjerovala izgrađeno na laži, a svijet suočen s prijetnjom još opasnijom od okrutne zemaljske vlasti. Paige je odlučila krenuti u borbu za opstanak.

‘Sezona kostiju’ prvijenac je britanske autorice Samanthe Shannon čiji je rukopis izazvao veliku borbu među nakladnicima, a prava za filmsku ekranizaciju prodana su i prije izlaska romana. Samantha Shannon ušla je u i finale nagrade Women of the Future za najbolju mladu spisateljicu, a najčešća usporedba bila je ona s J.K.Rowling. Paige je, pak, promptno uspoređena ne samo s Harryjom Poterrom već i s Katniss Everdeen, junakinjom serijala ‘Igre gladi’. Roman je postao bestseler The New York Timesa i Sunday Timesa, a prava su prodana u 28 zemalja.

Čitatelji su bili suglasni: ‘Sezona kostiju’ jedna je od najboljih i najuzbudljivijih avantura suvremenog doba, čarobna priča koja i najvećeg skeptika, pretvara u dijete koja suspregnutog daha sluša priču i čeka što će se dogoditi kad se stranica okrene…

Samantha Shannon britanska je spisateljica rođena 1991. godine. Završila je studij engleskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Oxfordu, a svoj je prvi roman ‘Aurora’ napisala kad je imala svega petnaest godina. Prava za ‘Sezonu kostiju’, prvi dio zamišljenog serijala od sedam nastavaka, kupila je ugledna izdavačka kuća Bloomsbury. Nakon izlaska ‘Sezone kostiju’ iz udruge British Fantasy Society poručili su da je riječ o romanu koji označava dolazak izvanserijski talentirane britanske spisateljice koja bi mogla s trona svrgnuti Stephenie Meyer i Suzanne Collins.

Zadivljujuće domišljata i pametna priča o izuzetnoj hrabrosti, herojskom suosjećanju, ljubavi koja prelazi granice i – potrazi za slobodom.
Booklist

Mračan i pomno osmišljen fantasy na kakav dosad niste naišli. ‘Sezonu kostiju’ ne smijete propustiti.
Kami Garcia

Samantha Shannon rođena je pripovjedačica.
Observer

Ova knjiga evocira kritiku političke tiranije Georgea Orwella i mitologiju J. R. R. Tolkiena.
USA Today

Uistinu izvanredan i napet roman.
Andy Serkis

[izvor informacije Profil knjiga]

Profil knjiga predstavlja: Kapital u 21. stoljeću; Djevojke i Sezona kostiju, >http://film-mag.net/wp/?p=36413.

Objavljuje F.I.L.M.Subota, 7. srpnja 2018.