05/05/2018

OBILJEŽAVANJE ČETRDESETE OBLJETNICE UMJETNIČKOG DJELOVANJA VESELJKA BAREŠIĆA

Komedija najavljuje mjuzikl Alphonsine

Nakon Priče s južne strane, Nosonje, Opasnih veza ili pak baleta Breza, Veseljko Barešić, dirigent Kazališta Komedija, ali i plodan autor, svoju će četrdesetu obljetnicu umjetničkog djelovanja obilježiti na najbolji mogući način – premijerom svog novog mjuzikla – Alphonsine, 5. svibnja 2018. godine s početkom u 19.30 sati. Inspiriran Dumasovom Damom s kamelijama Barešić donosi priču o suvremenoj djevojci, studentici i escort dami, stvorivši originalno glazbeno-scensko djelo koje će zasigurno nastaviti uspješan niz djela u postavi Kazališta Komedija.

Alphonsine – plakat; Ustupila Komedija

“Usudio bih se ustvrditi da u mjuziklu baš i nema mnogo suvremenih djela na kurtizanstva, a kad se već govori o tome teško je zaobići jednu od najljepših i najupečatljivijih priča francuske književnosti za čije je ishodište poslužio stvarni život pariške kurtizane Alphonsine Plessis. Njezin kratkotrajni ali burni život potaknuo je A. Dumasa mlađeg, koji je bio i njezin ljubavnik, da nakon njezine smrti, izda možda svoje napopularnije djelo Dama s kamelijama. Nekoliko godina poslije Giuseppe Verdi, po istom predlošku stvara operu Traviata, a ima i nekoliko verzija filma sa Gretom Garbo, Isabelle Hupert, zatim Moulin Rouge i brojni drugi“, izjavio je Veseljko Barišić koji dodaje zašto je naslov novog mjuzikla Alphonsine: “Možda bi najtočniji odgovor bio da je to ime uzeto kao sinonim za kurtizanstvo jer ga kao pseudonim koristi djevojka Manon. Budući da joj je kao studentici književnosti poznata priča, u jednom trenutku slabosti odluči se i sama baviti kurtizanstvom, odnosno današnjim escortom. Ova melodramska priča bila je inspiracija za sasvim novo djelo čija se radnja odvija baš danas. Hoćemo li kurtizanstvo bezuvjetno osuđivati ili u nekim slučajevima, poput francuskih a i drugih književnika, na to ponekad gledati s dozom empatije, ostaje na percepciji svakog pojedinog gledatelja. Ali, zar nema žena koje iako osuđuju kurtizanstvo, kad pročitaju ili odgledaju Damu s kamelijama ili Traviatu, neće pustiti suzu nad sudbinom glavne junakinje?“

Najnoviji mjuzikl u postavi Kazališta Komedija dat će priliku novim mladim licima pa će tako Petra Golik zaigrati glavnu ulogu studentice glume Manon, a njezin kolega Ivan Čuić kojeg gledamo i u glazbenom krimiću Faraon iz Ilice je mrtav, igra Sina velikog moćnika. “Rad na mjuziklu Alphonsine prvi mi je ozbiljniji angažman u kazalištu. Sretna sam što je to upravo u Kazalištu Komedija i što imam čast dijeliti pozornicu s velikim glumačkim imenima. Uživam u svakom trenutku jer je ovo ostvarenje dugogodišnjeg sna“, izjavila je Petra Golik, magistra muzike i glazbenika violinista.

Prvi put u mjuziklu ali i u Komediji zaigrat će i Nataša Janjić koja se veseli ovoj suradnji te ulozi Natali, tajnice moćnog Fahrenheita, majke i supruge vojnika, stiješnjena između posla prepunog ilegalnih radnji kojima svjedoči i održavanja bračne sreće. “Čitav komad nose četiri snažne žene, a pratimo nekoliko paralelnih radnji u svijetu eskorta i bisnisa te s druge strane, iskrenih ljubavi koje su pod teretom tih izazova. Prvi put radim mjuzikl i jako sam sretna što gostujem u Komediji. Zadivljuje me forma u kojoj se pjeva, pleše i glumi i to mi je veliki izazov“, – izjavila je Nataša Janjić.

Nakon 15 godina i uloge u mjuziklu Kosa, u  Komediji će  pozornici zaigrati Iva Visković kojoj je ovaj put pripala uloga Alphonsine, točnije njezinog alter ega. “Alphonsine je zapravo bila stvarna osoba, francuska kurtizana, a koja se u ovom romanu pojavljuje kao svojevrsni alter ego glavnom liku i u predstavi ulazim u neki njen imaginarni svijet. Sretna sam da nakon toliko godina ponovno radim u Komediji i to s kolegama s kojima do sada nisam imala priliku raditi. Rado se sjećam svih lijepih iskustava i uspomena koje me vežu za Kosu, a radujem se prilici da to ponovim. Probe su jako ugodne, zaista uživam i veselim se što nas samo par dana dijeli od premijere.“

U ostalim ulogama pojavljuju se Mila Elegović kao Valery, vlasnice modne agencije,  Ervin Baučić kao visoki vladin dužnosnik Fahrenheit, Matko Knešaurek kao Liam, Natalin suprug te Dražen Bratulić kao Simon, pomoćnik u modnoj agenciji,  Zlatko Ožbolt kao pisac Howard i Lana Blaće kao tarot girl. Zbor, baletni ansambl i orkestar Kazališta Komedija pod ravnanjem su Veseljka Barešića, koji je ujedno i scenograf. Kostimografiju potpisuje Barbara Bourek, koreografiju Mark Boldin, dok je oblikovatelj svjetla Deni Šesnić, a zvuka Mario Stanin.

Ulaznice za mjuzikl Alphonsine mogu se osigurati na blagajni Oktogon od ponedjeljka do petka od 8 do 17 sati, a subotom od 8 do 13 sati te na blagajni Kaptol sat i pol prije početka predstave. Također, ulaznice se mogu kupiti i na službenoj stranici kazališta www.komedija.hr. Najnovije informacije dostupne su i na službenoj Facebook stranici te Instagram profilu.

###

O VESELJKU BAREŠIĆU

Rođen je 1954. godine u Rijeci gdje je završio srednju glazbenu školu. Studij dirigiranja na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji završio je 1981. godine u razredu prof. Igora Gjadrova. Diplomska predstava bila mu je Leharova opereta Zemlja smiješka u Komediji, koje je stalni član od 1978. godine. Prvi je put nastupio na sceni  1975. u tenorskoj ulozi Tončija u Tijardovićevoj opereti Splitski akvarel, a kasnije je pjevao i ulogu Benvoglia u svojoj pop operi Romeo i Julija. U Komediji je dirigirao čitav niz opereta, komičnih opera, mjuzikala i koncerata na repertoaru (Splitski akvarel, Guslač na krovu, Jalta Jalta, Dundo Maroje, O’kaj, Boccaccio). Premijerno je postavio Gričku vješticu, Čovjeka iz Manche, Gospoje i husare, Kaj2O, Orfeja u podzemlju, Aplauz, Lady Šram, Šišmiša, Operu za tri groša, Jesusa Christa Superstara, Malu Floramye, Noć u Veneciji, Gubec-bega, Kneginja čardaša).

U matičnom kazalištu okušao se kao autor glazbeno-scenskih djela, koja je i dirigirao. Scenski prvijenac bila mu je pop opera Romeo i Julija za koju je, osim glazbe, prilagodio libreto prema Shakespeareovoj drami. Tom je sažetom glazbenom pričom o najpoznatijem ljubavnom paru 1988. otvorena obnovljena Komedijina zgrada nakon dvije godine preuređenja. Slijedio je, 1997. godine, mjuzikl Priča s južne strane. I u tome je komadu, za koji je napisao vlastiti libreto, iskazao smisao za scenu, glazbenu dramaturgiju i orkestraciju, uz raspjevanost vokalnih dionica i duhovitu parafrazu motiva iz Puccinijeve Tosce. Bio je to svojevrsni amarcord tridesetih godina 20. stoljeća, iz doba mladosti njegovih roditelja, kao izraz osjećaja pripadnosti Mediteranu i svemu što on u svojoj pitoresknosti nosi. Svojim trećim velikim glazbenoscenskim djelom, mjuziklom Nosonja (2006.), odao je počast velikanu poetske misli Edmondu Rostandu. U proljeće 2011. u „Komediji“ je premijerno izveden njegov balet „Breza“, nastao po pripovjetki Slavka Kolara, a u studenom 2011. mjuzikl „Opasne veze“ prema romanu Choderlosa de Laclosa.   

Veseljko Barešić nastupao je uz Simfonijski orkestar HRT-a, Zagrebačku filharmoniju, Dubrovački simfonijski orkestar i Simfonijski orkestar Riječke opere, te snimao za Hrvatski radio. Izdao je CD operetnih arija i dueta sa sopranisticom Nevenkom Petković-Sobjeslavski i tenorom Vitomirom Marofom, uz pratnju Simfonijskog orkestra HRT-a. U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu dirigirao je Traviatu, Figarov pir, Nabucca, B-B-B-balet i Orašara. Dvije kazališne sezone, u razdoblju 2002.-2004., bio je ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku. Repertoar je osvježio djelima Mozarta, Offenbacha, Puccinija, Čajkovskog i Brittena. Režirao je Brittenovu  operu Mali dimnjačar i Loeweov mjuzikl Camelot u prigodi njegove hrvatske praizvedbe u Osijeku. Kao dirigent postavio je Toscu i Jevgenija Onjegina.

###

O KAZALIŠTU    

Zagrebačko gradsko kazalište Komedija osnovano je 1. studenoga 1950. kao pravni sljednik Zagrebačkog dramskog kazališta i Vedrog Kerempuhovog kazališta. Osnovna mu je djelatnost izvođenje glazbenih predstava (operete i komične opere od 1950.; mjuzikl od 1960.; rock i pop opere od 1975.) te dramskih predstava (komedija klasične i suvremene svjetske i domaće komediografije). Obavlja i izdavačku djelatnost. Umjetnički ansambl Kazališta uz dramske glumce i glumce-pjevače čine i pjevači, zbor, balet i orkestar (više od 150 zaposlenih, uključivši i kazališne radionice te tehničke i zajedničke službe).

Prva predstava odigrana je 29. studenoga 1950. godine, a do danas ih je prikazano oko 13.000, od čega više od 300 naslova. Među poznate “Komedijine” hitove ubrajaju se i mjuzikli Jalta, Jalta (Grgić – Kabiljo), Guslač na krovu (Bock – Stein); operete Zemlja smiješka (Lehar), Kneginja čardaša (Kalman), Šišmiš (Strauss); komedije Probudi se, Kato (Grgić), Klupko (Budak) te rock-opere Gubec beg (Krajač – Metikoš – Prohaska) i Grička vještica (Krajač – Metikoš – Prohaska). Kazalište, njegovi projekti i djelatnici dobitnici su mnogih prestižnih nagrada i priznanja.

[izvor informacije XOXO]