Najmarkantniji lik ovog filma, bez obzira na moralne prosudbe njegova karaktera, stari je Paul Getty, to jest prvi od imenjaka u tri generacije, utemeljitelj najbogatije svjetske obitelji sedamdesetih godina prošloga stoljeća, prvi milijarder u ‘povijesti’ (ne računajući faraone i antičke imperatore koji nisu koristili američku valutu 🙂 .

U međuvremenu povećao se broj milijardera i milijarda kojima raspolažu, a globalnim množenjem nerazmjera bogatstva i kriterija raspodjele otupila se osjetljivost na njihovu ulogu u svijetu. Uz malo humanitarne aktivnosti (pa bile to i raskošne večere za gladnu djecu) mogu postati i narodni junaci. U najgorem slučaju, ostat će u povijesti zabilježeni kao ekscentrici, a ne negativci. Ali ne tolerira se njihova sebičnost prema članovima svoje obitelji. Narod će oprostiti bogatunu što se obogatio na njegov račun, ali ako ostane tvrda srca prema ‘svojim najbližima’, onda je ‘zreo’ za zgražanje.


Sav novac svijeta ; Ustupio CineStar

Paul Getty u ovom filmu prikazan je kao negativac ne zbog toga što se nelagodno obogatio naftnim poslovima ni zato što je svoje profitne poslove obavljao pod krinkom zaklade kako bi legalno! izbjegao porez, već zato što otmičarima svojeg unuka nije (odmah i bezuvjetno) isplatio otkupninu. Gledatelj mu neće oprostiti, unatoč obrazloženju da to ne čini jer bi druge svoje unuke izložio opasnosti otmica. Način na koji je prikazan pokazuje kako stari Getty nije imao (ili isplatio) spin majstora koji bi u boljem svjetlu prikazao njegovu monstruoznu škrtost. Film koristi šokantne crte njegova karaktera kao bizarne adute, kao one bizarnosti koje danas skupljaju ‘likove’ na društvenim mrežama, a zapravo, radi se o konsekventnom ponašanju osobe koja zna koliko novac vrijedi u svijetu. Zapravo, može se reći da je u tom smislu i ispred svoga vremena, jer danas novac više nego ikada znači ne samo moć, već i zdravlje, pa i život (bar njegovo produženje). Ili mogućnost da se zdravlje ili život pokloni drugome. Ali još uvijek iz školske lektire i festivalskih filmova učimo da ‘novac nije važan’. U području novčanih ekstrema očekuje se određena doza licemjerja, a onaj tko otvoreno govori o važnosti profita, neka ne očekuje empatiju.

Bogati Getty ima sina slabića, a dinastičke nade polaže u unuka imenjaka (s rimskim III u nastavku) o čijoj otmici i trpnji govori film. Koliko novac i moć mogu ‘udariti u glavu’ govori i fantazija američkog milijardera da je reinkarnacija jednog rimskog cara. Ipak u žudnji da dokaže svoju vrijednost kroz ono što posjeduje, Getty je bliži tragediji ‘Građanina Kanea’ nego rimskom imperatoru. Bez obzira na njegove ocjene kao čovjeka, lik Gettyja (fenomenalan Plummer) prikazan je anegdotski zanimljivo i dosljedno, od toga kad sam pere rublje u raskošnom hotelu, do toga kako po stare dane planira grandiozne građevinske projekte. Svi drugi su u njegovoj sjeni.

Njegov unuk tipični je primjer lakomislenog pripadnika ‘zlatne mladeži’ koji kroz trpnju doživljava otrežnjenje. Koliko je prošlo vremena od nesigurnih sedamdesetih prošloga stoljeća govori i činjenica da se nasljednik američkog milijardera kreće inkognito po noćnom Rimu (koji nas podsjeća na scene iz Fellinijevog ‘La Dolce vita’). Stručnjak za pregovore i samouvjereni guru za rješavanje problema (Mark Wahlberg) nije se baš iskazao svojim spasilačkim aktivnostima. On ispravlja svoju grešku, ali da nije bio površan, ne bi ni došlo do te greške. S obzirom da je film snimljen po stvarnom događaju, nije bilo mjesta za akcijske ‘nemoguće misije’, ali očekivali bismo više od glavnog zaštitara na platnom spisku onoga tko zapošljava ‘najbolje od najboljih’. Ambivalentan je lik majke otetog mladića. U odnosu na glavnog negativca ona se pokušava plasirati kao glavna junakinja, koja se svim sredstvima zalaže za spas svoga sina. Ali, to se i u životu i filmu očekuje od majke. Kroz neke detalje čini se da je film poslužio i kao neutralizator nekih (tadašnjih) medijskih predrasuda u odnosu na majčino (suzdržano ili hladno) ponašanje. Pitanje je da li je prošlo dovoljno vremena da se o jednom takvom događaju iznese objektivna filmska interpretacija, dok su još živi sudionici i njihovi potomci. Tko priča ovu istinitu priču?

Novi film Ridleya Scotta (od kojeg se toliko očekuje, da i kad napravi odličan film, može razočarati obožavatelje 🙂 , ako i nije jedan od onih po kojima će se predstavljati njegovi budući filmovi (sada ga ističu kao redatelja ‘Aliena’, ‘Gladijatora’ i ‘Pada crnog jastreba’, rjeđe se spominje njegov fenomenalni ‘Blade Runner’), uzbudljiv je i vizualno atraktivan, s bajkovitim detaljima iz svijeta jet seta o kojima ljudi koji kupuju na rate vole čitati i maštati. Kao što je svog ‘Hannibala’ Ridley Scott postavio u urbani kontekst firentinske renesanse, ovdje je iskoristio monumentalnost spomenika imperijalnog Rima i engleskog ladanja, u kontrastu s ruralnom oskudicom južne Italije.

Ada Jukić, Zagreb, 29.01.2018.

Detalji o filmu:

Sav novac svijeta
All the Money in the World (2018.)
Gotham Group, Temple Hill Entertainment, Twentieth Century Fox, 2018.
Trajanje: 132 min.
Format: 2.39 : 1
Color: Color | Black and White (opening sequence)
Zvuk: Dolby Digital
Redatelj: Ridley Scott
Glume: Michelle Williams, Christopher Plummer, Mark Wahlberg, Romain Duris, Timothy Hutton, Charlie Plummer, Charlie Shotwell, Andrew Buchan, Marco Leonardi, Giuseppe Bonifati, Nicolas Vaporidis, Andrea Piedimonte Bodini, Guglielmo Favilla, Nicola Di Chio, Adele Tirante

Film je pogledan u CineStaru Branimir

Sav novac svijeta – Movie Site
All the Money in the World – IMDb