Film koji pokazuje koliko se u pola stoljeća svijet promijenio. Kraj Guttenbergove ere i prijelaz u digitalnu nije značio samo zamjenu tiskarskog stroja tipkovnicom, već društvene promjene odnosa snaga, vrsta junaka i posljedica njihovog djelovanja. Herojsko doba u kojem se u ime principa i apstraktnih vrijednosti imalo smisla izlagati opasnosti, prošlo je. I dalje ima onih koji su se spremni ‘žrtvovati’, ali uz sve manje satisfakcije za svoje napore i manje rezultata. Što god se otkrije, objavi i šokira javnost, neće uzrokovati razmjerne posljedice, jedan skandal zamijenit će novi ili bizarniji.
Ovo je vrijeme akcijskih junaka koji rješavaju probleme nadljudskim snagama i ne nalaze uporišta u stvarnosti. Svaki pametan čovjek zna da se ‘ništa ne može učiniti’, a ako netko ipak želi akcijskim podvigom zadužiti čovječanstvo, mjesto mu je u parodiji 🙂 . Paradoksalno je da je do ove situacije došlo preko pobjeda pravih junaka neposredne prošlosti, a ne njihovim porazom. Spielberg iznosi jedan od niza primjera u kojima se principijelnost i hrabrost novinskih profesionalaca uspjela izboriti za istinu, ali, kao što je već napisano, to su ‘tempi passati’. S aspekta nove multipleks publike, film djeluje ‘zastarjelo’.
Novine ; Ustupio CineStar
Filmska priča bazira se na stvarnom događaju. Nakon godina američke stagnacije na vijetnamskom ratištu, poznati ‘The Times’ objavljuje povjerljive podatke o poražavajućim procjenama ishoda rata. Nixonova administracija zabranjuje objavljivanje podataka, ali novine s pretenzijama rasta, ‘The Washington Post’ (skraćeno Post) nastavljaju objavljivati materijale. Na kraju se najavljuje sljedeći Nixonov poraz u odnosu na novine i novinarstvo, Watergate afera. I o tome je snimljen film, puno bliže aktualnom događaju: ‘Svi predsjednikovi ljudi’ (All the President’s Men; 1976.) u režiji Alana J. Pakule.
Problem je da trijumf ‘Post’-a ne dovodi do trijumfa te vrste medija ili tog načina novinarstva. U filmu već vidimo naznake kako se medijski utjecaj prelijeva na televiziju, a danas se i diplomatski stavovi prenose internetskom mrežom. Dobitnik, dakle, u konačnici gubi. Dok sam gledala napete scene pripreme teksta za tisak, metalne reljefe slova za otisak, pitala sam koliko takvih strojeva još postoji. Jesu li za snimanje morali uzeti neki muzejski primjerak, ima li još ljudi koji to znaju raditi, postoje li još ta zanimanja? A ako i ima, što još znače u svijetu u kojem se printaju i ljudski organi?
Nije problem u izvoru vijesti, već reakciji na njih. Mogućnost da se objavi sve i da to bilo tko može objaviti, dakle, u punoj ‘novinarskoj slobodi’ za koju se zalažu i junaci ove filmske priče, paradoksalno dovodi do pasivizacije primatelja vijesti i njihove trivijalizacije. Svijet je u međuvremenu zasićen svim mogućim vijestima, tako da ne reagira ni na najveće skandale. Uspješna priča o novinama koje u ime slobode riječi i demokracije uspiju pobijediti, ne znači trajnu pobjedu tih ideala. A na margini principijelnosti, naznačen je i nusproizvod, čitanost. Novine koje objavljuju ono što je drugima zabranjeno objaviti, dobivaju na popularnosti i profitabilnosti. A to je atraktivno i konzervativnim ulagačima na medijskom prostoru.
U ‘Post’-u koji je snimio prepoznatljivim stilom, Spielberg koristi kvalitetne resurse i oslanja se na provjerene vrijednosti, uključivo i casting, tu je Maryl Streep, Tom Hanks, potencijal za Oscara, priznanja uglednih institucija, ali ne masovnu gledanost. Mogao se odlučiti i na crnobijeli film (takvi su dokumentarni umeci), jer sve djeluje daleko i prošlo. Tko danas razumije izdavača koji kaže da je potrebno ulagati u kvalitetu novina i bolje plaćati novinare? Svijet bez mobitela i računala (u kojem je, bar po medijskim informacijama 🙂 , čovjek sletio na Mjesec!), iz informatičke perspektive čini se arhaičan, ni automobili koje koriste novinari nisu glamurozni…
Autori filma podrazumijevaju da gledatelji poznaju sudionike događaja, ličnosti iz američke politike tog (i prethodnog) vremena, čak i njihove nadimke i skraćenice imena. Pa ako je to i točno za domaću populaciju, pitanje je koliko se svjetska publika sjeća lokalnih detalja. Naravno, kontekst je poznat, tragedija vijetnamskog rata, predsjednička imena, glavni akteri, ali novosti koje se tiču njihovih suradnika, tajnika, pomoćnika, u brzim dijalozima u novinarskom miljeu otežavaju praćenje glavnog smjera radnje.
Film djeluje kao moderna bajka, prije nego ekranizacija stvarnog događaja. Tome doprinosi i Spielbergova sklonost idealizaciji ‘pokrajnjih’ odnosa, napose obiteljskih. Tako požrtvovna supruga glavnog urednika sendvičima opslužuje redakciju u svom domu i podržava svoga muža u egzistencijski rizičnoj odluci. Ovaj film još je jedno nastojanje Spielberga da u svojem ‘ozbiljnom’ opusu svijetlim primjerima podigne optimizam o potencijalima ljudske rase, unatoč destruktivnim porivima (Schindlerova lista).
Ada Jukić, 15.01.2018.
Informacije o filmu:
Novine
The Post (2017.)
Amblin Entertainment, DreamWorks, Participant Media, 2017.
Trajanje: 116 min.
Format: 1.85 : 1
Color: Color
Zvuk: Dolby Digital | Dolby Surround 7.1
Redatelj: Steven Spielberg
Glume: Meryl Streep, Tom Hanks, Sarah Paulson, Bob Odenkirk, Tracy Letts, Bradley Whitford, Bruce Greenwood, Matthew Rhys, Alison Brie, Carrie Coon, Jesse Plemons, David Cross, Zach Woods, Pat Healy, John Rue
Film je pogledan u CineStaru Branimir
