U Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, u petak, 24. studenoga 2017. održala se jubilarna 25. dodjela Nagrade hrvatskoga glumišta pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, te pod redovitim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore.

Nagrade za najbolje predstave pripale su dramskoj predstavi “Črna mati zemla” Zagrebačkog kazališta mladih, predstavi za djecu i mlade “Sherlock Holmes” Zagrebačkoga kazališta mladih, baletu “Gospoda Glembajevi” Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu te opera “Otello” Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Nagrada za najbolju režiju dramske predstave pripala je Dori Ruždjak Podolski za režiju predstave “Črna mati zemlja” Zagrebačkog kazališta mladih, za najbolje dirigentsko ostvarenje u operi Filipu Pavišiću za dirigiranje opere „Tosca” u produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku te za najbolje koreografsko ostvarenje u baletu Leu Mujiću za koreografiju “Gospode Glembajeva” u produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu.

HDDU - Logo

HDDU – Logo

ODLUKA ŽIRIJA 24. studenog 2017.g.

DOBITNICI NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA ZA 2017. g.

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini – DRAMA
“Črna mati zemla” Kristijana Novaka / Tomislava Zajeca u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Za najbolje redateljsko ostvarenje – DRAMA
Dora Ruždjak Podolski za režiju predstave “Črna mati zemla” Kristijana Novaka / Tomislava Zajeca u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – DRAMA

Glavna ženska uloga
Jasna Ančić za ulogu Žene u predstavi “Ostavljam te” prema motivima Edwarda Albeeja “Marriage play” u režiji Matjaža Latina i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Zadar.

Glavna muška uloga
Borko Perić za ulogu Frane u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” Richarda Beana u režiji Vite Taufera i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

Sporedna ženska uloga
Urša Raukar za ulogu Bake u predstavi “Črna mati zemla” Kristijana Novaka / Tomislava Zajeca u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Sporedna muška uloga
Siniša Popović za ulogu Nikole u predstavi “Ljudi od voska” Mate Matišića u režiji Janusza Kice i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – DRAMA

Ženska uloga
Ana Marija Veselčić za ulogu u predstavi “Zbunjoza” Mariusa von Mayenburga u režiji Ivana Plazibata i produkciji Kazališta Playdrama iz Splita uz produkcijsko sudjelovanje Gradskog kazališta mladih Split.

Muška uloga
Robert Budak za ulogu u predstavi “Taksimetar” Gorana Vojnovića u režiji Matka Raguža i produkciji Teatra Exit iz Zagreba.

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade – DRAMA
“Sherlock Holmes” Ane Tonković Dolenčić prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade

Ženska uloga
Anja Đurinović za ulogu u predstavi “Igra se nastavlja” Grigora Viteza u režiji Hrvoja Zalara i produkciji Kazališta Prijatelj iz Zagreba.

Muška uloga
Siniša Novković za ulogu u predstavi “Od atoma do stanice” Siniše Novkovića u režiji Siniše Novkovića i produkciji Gradskog kazališta mladih Split.

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
Hrvoje Ivanković za dramaturški koncept i oblikovanje teksta te Ivica Boban za dramaturšku obradu teksta “Marin Držić – Viktorija od neprijatelja” premijerno izvedenog na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama.

Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
Ozren Grabarić za ulogu u radio drami „Mrtve duše, 3. dio“ Nikolaja Vasiljeviča Gogolja.

Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
Goran Kulenović za režiju TV serije „Crno – bijeli svijet“ (2. sezona – 1. epizoda).

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se Umjetničkoj udruzi djelovanja u kulturi Arterarij za autorski projekt “Pogledaj me”. Ova produkcija primarnim scenskim jezikom istažuje ne samo kazališne već i granice društvene odgovornosti. Umjetnička strast, istinitost te katarzična emocija čine ovu predstavu pravim draguljem naše kazališne scene.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERA ILI BALET

SCENOGRAFIJA
Dinka Jeričević u operi “Tosca” Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića, u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

KOSTIMOGRAFIJA
Manuela Paladin Šabanović u baletu “Gospoda Glembajevi” na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA
Za najbolju predstavu u cjelini – OPERA
“Otello” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje – OPERA
Filip Pavišić za dirigiranje opere “Tosca” Giacoma Puccinija u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA

Ženska uloga
Lana Kos za ulogu Elvire u operi “Ernani” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Giancarla del Monaca i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Muška uloga
Ljubomir Puškarić za ulogu Markiza Rodriga od Pose u operi “Don Carlo” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Elija Boncompagnija, u režiji Dereka Gimpela i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA

Ženska ili muška uloga
Matija Meić za ulogu Figara u operi “Figarov pir” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Natalie Murray Beale, u režiji Mauricija Garcíe Lozana i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – BALET
Za najbolju predstavu u cjelini – BALET
„Gospoda Glembajevi“ prema Miroslavu Krleži na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje – BALET
Leo Mujić za koreografiju i režiju baleta „Gospoda Glembajevi“ na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – BALET

Ženska uloga
Iva Vitić Gameiro za ulogu Julije u baletu „Romeo i Julija“ na glazbu Sergeja Prokofjeva u koreografiji i režiji Patricea Barta i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Muška uloga
Tomislav Petranović za ulogu Ahmeda Nurudina u baletu „Derviš i smrt“ na glazbu Gorana Bojčevskog u koreografiji i režiji Igora Kirova u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i 63. Splitskog ljeta;

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – BALET

Ženska ili muška uloga:
Marta Kanazir za ulogu Titanije u baletu „San Ivanjske noći“ na glazbu raznih autora u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;

ZDENKA HERŠAK – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA
Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskoj umjetnici – glumici gospođi Zdenki Heršak.
Gospođa Zdenka Heršak i danas, u devetom desetljeću života, posjeduje golemu snagu, nepresušnu stvaralačku energiju i osebujan stvaralački talent. Kao iznimna glumačka osobnost dugi je niz godina svojim ulogama obilježila repertoar Dramskog kazališta „Gavella“, no jednako tako i televizijsku i filmsku scenu. Gospođa Heršak, koju je kritika prozvala „glumicom nasmiješene tuge“, rođena je 1928. u Zagrebu. Glumački je put započela još tijekom Drugog svjetskog rata u Rijeci da bi 1947. godine upisala Zemaljsku glumačku školu u Zagrebu. Odmah nakon završenog školovanja postaje stalnom članicom glumačkog ansambla Jadran-filma. Godine 1952. zaigrala je u filmu Branka Marjanovića „Ciguli miguli“, jedinom hrvatskom filmu koji je cenzura zabranila. Nakon toga odlazi u Dubrovnik od kuda se 1954. na poziv doktora Branka Gavelle vraća ponovno u Zagreb. Od prvog dana stalna je članica Zagrebačkog dramskog kazališta u Frankopanskoj. Na svojoj matičnoj pozornici ostvarila je dojmljiv niz uloga, zarana postavši istaknuta glumačka figura u repertoaru ovoga teatra. Svakako valja spomenuti njene izvedbe u naslovima „O miševima i ljudima“ J. Steinbecka, potom zavodljivu Lauru u Držićevu „Dundu Maroju“ u režiji Mladena Škiljana. Potom u Spaićevoj režiji igra u Pirandellovim „Sicilskim limunima“. Ostvaruje uloge u djelima Shakespearea i Giraudouxa, ponovno se vraća Držićevim djelima u „Skupu“ i „Tireni“, potom u Williamsovom „Tramvaju znanom žudnja“ u režiji Dine Radojevića. Ostvarila je zapažene glumačke nastupe u dramama O’Neilla, Feydeaua, Gorkog, Tollera, Ivanca, Mrožeka, Shaffera, sve do Büchnerove „Dantonove smrti“ te Stele u nezaboravnoj predstavi „Kraljevo“ iz 1970., predstave koja je ostala na repertoaru 12 godina. Zaigrala je Valeriju u Horvathovim „Pričama iz bečke šume“, Majoricu u Feldmanovoj drami „U pozadini“. Bila je Babakina u „Ivanovu“, Kobila u „Balkonu“ J. Geneta. Kao Bessie Burgess u predstavi „Plug i zvijezde“ nagrađena je na Gavellinim večerima za najbolju žensku ulogu. Osobno joj je najdraža uloga Mariole u Bajsićevoj drami „Gle kako lijepo počinje dan“ za koju je nagrađena dvjema nagradama: Nagradom na Susretima profesionalnih kazališta Hrvatske u Slavonskom Brodu te Prvomajskom nagradom Udruženja dramskih umjetnika. Posljednja uloga ostvarena u njezinoj matičnoj pozornici bila je Polina Andrejeva u „Galebu“ 1991. godine. Pored matične „Gavelle“ često je surađivala s drugim teatrima i teatarskim grupama. Tijekom sedamdesetih surađivala je s Teatrom ITD za koje kaže da je tada bilo ispred svoga vremena. Tamo je odigrala ulogu Klitemnestre u Sartreovoj drami „Muhe“, a sudjelovala je i u danas kultnoj izvedbi Brešanove „Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“ tumačeći ulogu Majkače. Jedan od dražih uloga izvan matične kuće joj je uloga Helene u „Žrtvovanoj Heleni“ Komornog teatra klasike iz Zagreba. Fascinirala ju je veličina i osobnost povijesnih ličnosti, ali i takvim je ulogama uvijek davala i ponešto običnog ljudskog, pa i smiješnog. Dugo je željela ulogu carice Marije Terezije i konačno ju je dobila u histrionskoj predstavi „Grička vještica“.
Gospođa Zdenka Heršak dobro je poznata širokoj publici budući da je ostvarila niz nezaboravnih uloga u televizijskim dramama, serijama, na filmu i radiju. Tu su neka od poznatih djela hrvatskoga filma: „Kužiš stari moj“ Vanče Kljakovića, „Ponedjeljak ili utorak“ i „Događaj“ Vatroslava Mimice, Papićevom filmu „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“, Vrdoljakovom „Deps“, Grlićevom „U raljama života“, Tadićevom „San o ruži“, u romantičnom televizijskom filmu Zrinka Ogreste „Leo i Brigita“. Od brojnih serija u kojima je sudjelovala navedimo tek neke: „Naše malo misto“, „Nepokoreni grad“, „Smogovci“, „Inspektor Vinko“, „Ne daj se, Floki“, „Putovanje u Vučjak“, „Odmori se, zaslužio si“, „Bitange i princeze“…
Njene uloge ne možemo dijeliti na velike i male jer je od svake znala učiniti veliku glumačku kreaciju i tako je stvorila panoptikum ženskih likova neobične životnosti. Teatrolog Igor Mrduljaš napisao je: „njezine žene znaju biti mušićave, zavodljive, egzaltirane, nametljive i razmetljive. Svaku njihovu osobinu Zdenka Heršak bezbrojnim nijansama učini neodoljivo uvjerljivim i komičnim.“
Preplitanje života i umjetnosti uvijek je bilo njezinom inspiracijom. Voljela je učiti iz života, ali i iz uloga koje je kreirala. Na pitanje što je za nju gluma gospođa Zdenka Heršak odgovara:
„… ono što je piscu olovka, slikaru platno na štafelaju, to je glumcu tijelo. Dakle, gluma treba habitus živog čovjeka da bi kroz njega oživjelo piščevo lice s papira. No, to još uvijek nije sve. Gluma mu uzima još više. Ona uzima glumčevo srce, memoriju, inteligenciju, traži maštu… Zapravo u glumi se čovjek mora sasvim predati i gluma zahtijeva ono davanje do kraja jer bez takvog potpunog predavanja uopće se ne može doći do umjetnosti“

VLADIMIR KRANJČEVIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – OPERA
Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje pijanistu, dirigentu i glazbenom pedagogu, gospodinu Vladimiru Kranjčeviću.
Profesor emeritus Vladimir Kranjčević u 56 godina dugoj i bogatoj profesionalnoj umjetničkoj karijeri odgojio je naraštaje hrvatskih glazbenika te je promicao glazbenu umjetnost i stvaralaštvo hrvatskih autora ne samo među glazbenicima, već i za širu javnost te je bio ravnatelj, umjetnički voditelj i šef-dirigent značajnih ustanova vezanih uz operu i klasičnu glazbu u Hrvatskoj, ravnajući uz poznata djela inozemnih autora i praizvedbama djela suvremenih hrvatskih skladatelja. S toga je njegova uloga u hrvatskome kulturnom životu neizbrisiva i nemjerljiva.
Rođen je u Zagrebu 1936. godine u kojem upisuje studij glasovira na Muzičkoj akademiji u klasi profesora Ladislava Šabana, kojeg diplomira 1961. godine. Primijetivši interes za dirigiranjem počinje učiti i dirigiranje kod profesora Slavka Zlatića, a zatim se usavršava kod Igora Markeviča u Monte Carlu, da bi 1980. godine magistrirao dirigiranje na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi Vojislava Ilića.
Svoj pedagoški rad počeo je još godinu dana prije diplome podučavajući mlade naraštaje glazbenih umjetnika i ljubitelja glazbe na zagrebačkim osnovnim i srednjim školama te Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski, kojoj je bio i ravnateljem. Kako se istaknuo svojim pedagoškim pristupom 1978. počinje predati dirigiranje na Muzičkoj akademiji, na kojoj 1995. godine postaje redoviti profesor, a 2014. profesor emeritus.
Uz uspješnu pedagošku, maestro Kranjčević iza sebe ima iznimno uspješnu i zavidnu umjetničku karijeru. Još kao mladi dirigent, u trideset i petoj godini života bio je jedan od utemeljitelja glazbenoga festivala Varaždinske barokne večeri, kojem je 22 godine bio umjetničkim voditeljem i 12 godina ravnateljem.
Od 1994. do 2002. bio je ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, za koju je pripremao i ravnao operama kao što su: “Figarov pir”, “Čarobna frula” i “Otmica iz Saraja” Wolfganga Amadeusa Mozarta, “Evgenij Onjegin” Petra Iljiča Čajkovskog, “Boris Godunov” Modesta Petroviča Musorgskoga, kao i koncertima solista Opere HNK te Verdijevom “Messa da Requiem”. Za vrijeme njegova mandata praizvedena su djela hrvatskih autora: “Preobražaj” Stanka Horvata, “Mlada žena” Krešimira Šipuša, “Govori mi o Augusti” Zorana Juranića i “Seoski svatovi” Jurja Stahuljaka. Od 2006. do 2016. je na čelu prvoga komornog opernog kazališta u Hrvatskoj, zagrebačke Komorne opere bb. Predsjednik je Oratorijskog društva sv. Marka – Cantores Sancti Marci. Kao šef-dirigent ravnao je mnogim hrvatskim i inozemnim orkestrima i zborovima, između ostalih: Komornim orkestrom “Vatroslav Lisinski”, Akademskim zborom “Ivan Goran Kovačić”, Simfonijskim orkestrom i Zborom Hrvatske radiotelevizije, Zagrebačkim madrigalistima, te je s repertoarom, koji je pretežito obuhvaćao djela klasicizma i romantizma, te suvremenu zborsku glazbu, gostovao u Austriji, Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Kini, Kubi, Makedoniji, Njemačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Koreji, Rusiji, Srbiji, Španjolskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. Snimio je niz studijskih snimaka za radio i televiziju te gramofonskih ploča i kompaktnih diskova. Ravnao je mnogobrojnim izvedbama skladbi hrvatskih autora te djelima svjetske operne i oratorijske glazbe kao i praizvedbama djela suvremenih skladatelja, među kojima su Petar Bergamo, Bruno Bjelinski, Željko Brkanović, Dubravko Detoni, Jakov Gotovac, Stanko Horvat, Ivo Josipović, Davorin Kempf, Anđelko Klobučar, Božidar Kunc, Marko Ruždjak, Adalbert Marković, Ruben Radica, Boris Papandopulo, Lovro Županović, Frano Parać i mnogi drugi.
Počasni je građanin Križevaca i dobitnik Zlatne medalje Varaždinske biskupije. Odlikovan je odličjima Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1995.), Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića (1997.) te Redom hrvatskoga pletera (1998.). Dobitnik je i brojnih nagrada i priznanja od kojih su najznačajnije: Nagrada Milka Trnina (1977.), Nagrada Josip Štolcer Slavenski (1978.), godišnja nagrada Vladimir Nazor (1996.), Nagrada Vatroslav Lisinski HDS-a (2001.), dvije diskografske nagrade Porin (1996. i 2003.), Nagrada za životno djelo Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga (2008.), Nagrada Grada Zagreba (2012.), Nagrada Porin za životno djelo (2013.) te Nagrada “Vladimir Nazor” za životno djelo (2016.).
Maestro Kranjčević ove se godine oprostio od svoje javne dirigentske karijere, ali njegovo vođenje orkestara i zborova ostat će zapamćeno generacijama. Povodom dodjele Nagrade za životno djelo Hrvatskog glumišta zahvaljujemo mu na svekolikom životnom predanom radu, odnosno načinu života u kojem je na sve oko sebe prenosio glazbeno umijeće i ljubav za glazbu i opernu umjetnost te mu upućujemo čestitke i najljepše želje za 81. rođendan.

————————-

Žiri za DRAMU: Lela Margitić – predsjednica, Članovi – Lada Džidić, Zijad Gračić, Sanja Marin, Enes Vejzović
Žiri za OPERU: Mirjana Bohanec-Vidović – predsjednica, Članovi – Tonči Bilić, Mladen Janjanin
Žiri za BALET: dr.sc. Svebor Sečak – predsjednik, Članovi – Bruna Reić, Tina Zubović
Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.

[izvor informacije Hrvatsko društvo dramskih umjetnika]

Dodijeljene Nagrade hrvatskoga glumišta, >http://film-mag.net/wp/?p=33685. Fotografije ustupio HDDU

Posted by F.I.L.M. on 24. studenoga 2017