FILM: BLADE RUNNER 2049 3D, SF [osvrt Robert Jukić]

Blade Runner 2049 3D
Blade Runner 2049 3D (2017.)
16:14 Entertainment, Alcon Entertainment, Columbia Pictures, 2017.
Trajanje: 163 min.
Format: 2,39:1
Color: Color
Zvuk: Dolby Atmos | Auro 11.1 | DTS (DTS: X)| IMAX 6-Track | 12-Track Digital Sound (IMAX 12 track)
Redatelj: Denis Villeneuve
Glume: Ryan Gosling, Dave Bautista, Robin Wright, Mark Arnold, Vilma Szécsi, Ana de Armas, Wood Harris, David Dastmalchian, Tómas Lemarquis, Sylvia Hoeks, Jared Leto, Sallie Harmsen, Hiam Abbass, Mackenzie Davis, Krista Kosonen, Harrison Ford, Edward James Olmos, Sean Young

Film je pogledan u CineStaru Branimir u Zagrebu

Blade Runner 2049 – Movie Site
Blade Runner 2049 – IMDb


Ustupio Cineplexx

‘Sanjaju li androidi električne ovce?’ (Do Androids Dream of Electric Sheep?) naslov je kultnog kratkog romana američkog pisca znanstvene fantastike Philipa K. Dicka (1928. – 1982.) koji je upravo filmskom adaptacijom toga djela (u godini u kojoj je umro!) postigao kultni status. Možda to izgleda danas pretjerano, ali činjenica je da je osamdesetih godina XX stoljeća izvan žanrovskog okruženja Philip K. Dick bio slabo poznati SF pisac. Nakon što je godine 1982. Ridley Scott snimio ‘Istrebljivača’ (Blade Runner) po njegovom romanu (film nije ostvario komercijalni uspjeh, ali je godinama stjecao kultne reference), opus Philipa K. Dicka postaje zanimljiv holivudskim producentima i po njegovim djelima snima se niz filmova od kojih ćemo spomenuti samo najpoznatije (koji se mogu nabaviti na DVD-u, Blu Ray-u i VHS-u): ‘Potpuni opoziv’ (Total Recall; 1990.; Paul Verhoeven), ‘Screamers’ (1995; Christian Duguay), ‘Uljez’ (Impostor; 2001.; Gary Fleder), ‘Specijalni izvještaj’ (Minority Report; 2002.; Steven Spielberg), ‘Isplata’ (Paycheck; 2003.; John Woo), ‘Replikator’ (A Scanner Darkly; 2006.; Richard Linklater), ‘Pogled u budućnost’ (Next; 2007.; Lee Tamahori) i ‘Nemogući susret’ (The Adjustment Bureau; 2011.; George Nolfi). Snimljen je i dobro ocijenjeni televizijski serijal ‘Čovjek u visokom dvorcu’ (The Man in the High Castle; 2015. – ). Ipak, Philip K. Dick ostaje najpoznatiji po ‘Blade Runneru’.

Istrebljivač je policajac koji ‘umirovljuje’ odbjegle androide, odnosno replikante, bića nalik na ljude koja su stvorena da budu robovska radna snaga na raspolaganju čovjeku. U Scottovom filmu Istrebljivač je Rick Deckard (glumi ga Harrison Ford). Iako umjetna bića, androidi su samosvjesni i ne žele prihvatiti svoj ropski status, a osobito prekid ‘roka trajanja’, pa se bune protiv svojeg stvoritelja. Deckard koji je bio neumoljiv prema replikantima, na kraju filma odlazi u nepoznato s privlačnom replikanticom (Sean Young). Originalni ‘Blade Runner’ savršen je film, svaki kadar i scena su na svojem mjestu, a Scottova vizija budućnosti, odnosno 2019. godine u L.A.-u impresivna je i danas. Zato je trebalo toliko dugo da se donese odluka o snimanju nastavka.


Ustupio Cineplexx

Philip K. Dick nije napisao nastavak priče, to je učinio drugi autor (K. W. Jeter: Blade Runner 2: Na rubu ljudskosti; Zagrebačka naklada; 2008.), ali to nije bio predložak za filmski nastavak po holivudskim standardima. Nastavak priče za film ‘Blade Runner 2049’ napisao je Hampton Fancher koji je u suradnji s Michaelom Greenom napisao i scenarij. Za redatelja odabran je Denis Villeneuve (‘Sicario’, ‘Dolazak’), kao izvršni producent potpisuje se Ridley Scott, a novi film zove se ‘Blade Runner 2049’ zato što se događa u 2049. godini, trideset godina nakon radnje iz prvog filma.

Nastavak je mjesecima medijski najavljivan kao najtajanstveniji film s iznenađujućim završetkom u kojem će se razriješiti tajne iz prvog filma (???…). Čak je i dužina filma od 163 minute sugerirala da se radi o izuzetnom filmu. Međutim, uz svo medijsko ‘napuhavanje’, novi ‘Blade Runner’ nije postigao očekivanu grandioznost, a što se dužine tiče, mogao je biti sat vremena kraći. Glavni lik je policajac, android, odnosno replikant K (Ryan Gosling) koji proganja stare replikante koji se još uvijek negdje skrivaju. Na imanju jednog replikanta stare garde nailazi na kovčeg s ostacima koji upućuju na to da i replikanti mogu imati djecu, što stavlja u pitanje cjelokupni odnos snaga u društvu. Neki detalji upućuju na to da bi K mogao biti potomak replikanata, a istraga ga vodi do Ricka Deckarda (glumi ga ostarjeli Harrison Ford) u radijacijom opustjelom Las Vegasu.


Ustupio Cineplexx

U sukobu je nekoliko zainteresiranih strana. Prvi su predstavnici vlasti koji žele pod svaku cijenu istrijebiti preostale replikantske odmetnike. Drugi je vlasnik korporacije Niander Wallace (Jared Leto) koja proizvodi replikante (za kojeg nismo sigurni da li je ljudsko biće ili replikant), a koji se želi dokopati potomaka replikanata kako bi otkrio način na koji se razmnožavaju, kako bi razmnožavanjem povećao proizvodnju, što je ustvari nelogično. Zar nije korisniji gotov, masovni proizvod kojeg mogu odmah staviti u funkciju, od potomaka koji trebaju rasti i učiti neko vrijeme? Treći su sami odmetnuti replikanti koji žele svoju slobodu i ‘ljudsku prirodu’. Vizualno povremeno dojmljiv, u cjelini pretenciozan film, usporenim ritmom postaje pomalo naporan, dodatno opterećen nedorečenostima ili kontradikcijom. K kao policajac ima virtualnu djevojku s kojom se emocionalno veže. Kako je moguće da sve što s njom doživljava, ne bude dostupno centru koji je kreirao software ili serveru koji prikuplja podatke o njegovom kretanju i detalje kontakta s njom, napose kad postane uključen u veliku potragu. Kako ima i trenutka ‘slobodnog’ vremena ili prostora za osobne aktivnosti? U visokotehnološkom društvu sve je manje osnove za samostalnost ili privatnost.

Akcijske scene snimljene su stripovski. U jednom od ključnih okršaja poraženi i ostavljeni (zašto?) K odjednom se stvori u letećem autu i napada letjelice kojim odvode zarobljenog Deckarda. Slijedi bitka pod vodom i oko vode koja kao da je prenesena iz akcijskog B filma. Među scenama na koje se ‘računalo’ prikaz je seksualnog odnosa K-a s ‘računalnom ženom’ pomoću stvarne žene, neke vrste udvojena projekcija. Tu je i scena umjetno stvorene prirode (laboratorij znanstvenice koja ‘usađuje uspomene’) i hologramski nastup Elvisa Prestleya u kasinu Las Vegasa… Zapravo većina efektnih scena oslanja se na fascinantnu tehniku holograma, uključivo uvećane projekcije (reklamna žena koja se K-u obraća na mostu) i umanjene (Franka Sinatra u juke boxu). A scena na otpadu megagrada samo zbog letećih kontejnera djeluje futuristički (o postojećim horor smetlištima snimaju se dokumentarci).


Ustupio Cineplexx

Slika svijeta u kojem žive ljudi i replikanti (i pored privlačnih opcija letećih auta, poslušnih dronova i digitalne tehnologije) predstavlja zastrašujuće mjesto za život. K je kao Jozef K iz najpoznatijeg Kafkinog djela (Proces) koji ne može pobjeći iz apsurda stvarnosti. A Philip K. Dick je Kafka SF-a, što autorska ekipa nastavka ‘Blade Runnera’ u nastojanju da postigne komercijalne ciljeve, nije htjela (ni mogla) reproducirati. Današnjom tehnologijom moguće je napraviti film dojmljivih specijalnih efekata, ali treba više za projekciju Dickovih vizija mogućih stvarnosti. Pod teretom reputacije prethodnika, nastavak ‘Blade Runnera’ povlači se u zapletenu, ali pridvidljivu priču s akcijskim dodacima. Blijedi nastavak odličnog filma.

Robert Jukić, Zagreb, 06.10.2017.

SF 'Blade Runner 2049.' idući tjedan u hrvatskim kinima, >http://film-mag.net/wp/?p=33046. Fotografije ustupio CF

Posted by F.I.L.M. on 29. rujna 2017