Zagreb Book Festival u Muzeju za umjetnost i obrt

22/05/2017to28/05/2017

ZAGREB BOOK FESTIVAL – Austrija – Fragilnost

22. – 28. 05. ZAGREB
Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10

ZAGREB BOOK FESTIVAL godišnja je manifestacija koja slavi i promiče pisanu riječ i njezinu specifičnu moć da obogati ljudsko iskustvo. U današnje vrijeme obilježeno nastankom i jačanjem novih medija, naša je misija povećati zanimanje za čitanje, pisanje i književnu komunikaciju čineći ih zabavnima i pristupačnima. Cilj nam je staviti snažan naglasak na aktualne društvene teme, integriranje mladih u kulturni život društva te na upoznavanje s različitim kulturnim izričajima.

Zagreb Book Festival - Vizual

Zagreb Book Festival – Vizual

Prije tri godine, vođeni idejom da bi umjetnost, kultura i, prvenstveno književnost, trebali biti dostupni svim građanima kako bi u konačnici pridonijeli stvaranju odgovornog, svjesnog i slobodoumnog društva, pokrenuli smo Festival kojem je cilj na jedinstven način približiti kulturu javnosti. Duboko smo uvjereni kako kultura i umjetnost nisu samo nadgradnja i luksuz u čovjekovu životu, nego temelj koji potiče na kritičko promišljanje, empatiju, i u konačnici utječe na kvalitetu života, kako pojedinca tako i društva.

Sa željom da svake godine predstavimo drugu zemlju kao našeg partnera, ove ćemo godine, zbog nezaobilaznog zajedničkog povijesnog naslijeđa, iznimnog kulturnog i društvenog utjecaja te snažne umjetničke scene koja na najbolji način spaja tradicionalno i moderno, predstaviti Austriju. Kako bismo kroz aktualne i važne teme hrvatskoj publici približili austrijsku književnost, film, glazbu pa tako i društvenu klimu, izabrali smo i temu Festivala – fragilnost – smatrajući da upravo ona, u današnjem svijetu nestalnosti i neizvjesnosti, zauzima ključno mjesto u djelima mnogih umjetnika, kao i u životima svih nas.

Ovaj novi koncept Festivala, koji će pridonijeti promišljanju današnjice kroz umjetnička djela i razgovore s nekim od najznačajnijih europskih intelektualaca, odrazit će se u večernjim diskusijama o našim svakodnevnim fragilnostima – ravnopravnosti, društvenih sustava, dijaloga o vrijednostima, slobode govora, virtualnih identiteta i drugih. Imajući na umu da je znatiželju, promišljanje i odgovornost presudno usvojiti što ranije, prvi dio svakog dana bit će posvećen najmlađima. Pored književnog programa i ove ćemo godine, u još bogatijem izdanju, imati priliku uživati u živom glazbenom programu te suvremenim filmovima koji su već postali tradicionalni program Zagreb Book Festivala.

U vremenu u kojem se većina komunikacije odvija putem različitih digitalnih platformi, opipljivo fizičko iskustvo festivala postaje sve važnije. Festival postaje mjesto susreta ljudi sličnih interesa i vrijednosti, pisaca s publikom, platforma unutar koje se dijele iskustva i unutar koje se produbljuje i širi interes za književnošću, knjigom i čitanjem.

Čitanje je jedna od najvažnijih navika u suvremenom životu. Ono doprinosi osobnom rastu, unaprjeđenju znanja o različitim temama, te otvaranju prema novim idejama, perspektivama, životnim stilovima, svjetovima i načinima postojanja. Ovakvo izlaganje različitostima pomaže nam da bolje razumijemo kako sebe tako i svijet oko nas.

S ponosom ističemo da kao međunarodni književni festival usko surađujemo s veleposlanstvima te tijelima zaduženima za promoviranje književnosti kao što su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Austrijski kulturni forum, Taduki, Norla, Nederlands Letterenfonds, Poetry Ireland, Swedish Arts Council i drugi.

Program

22. 05. PONEDJELJAK

Miksano za male
10:00
KIT (Kazalište iz torbe) – literarno-scenska igra
Sudjeluje: Željka Horvat Vukelja
LJETNA POZORNICA

11:00
Zašto (ne)čitamo lektiru
Sudjeluju: Dubravka Težak, Marina Gabelica, Jasminka Tihi-Stepanić
LJETNA POZORNICA

18:30
Svečano otvorenje Zagreb Book Festivala
Predstavljanje programa: Austrija – Fragilnost

19:00
KONCERT
Col legno / Bubblegum
Elektro-klasika
LJETNA POZORNICA

Fragilnost ravnopravnosti
20:00
Žene, manjine i ostatak svijeta
Sudjeluju: Erica Fischer, Karl-Markus Gauss, Ece Temelkuran
Moderira: Morana Kasapović
LJETNA POZORNICA

21:00
Book lounge music
LJETNA POZORNICA

23. 05. UTORAK

Miksano za male
09:30
Priručnik za male kreativce
Sudjeluje: Maja Jurin
LJETNA POZORNICA

11:00
Priručnik za male ekonomiste
Sudjeluju: Ružica Brečić, Jelena Filipović, Petra Poldrugač,
Dijana Bolčeta Markoja, Toni Milun, Zrinka Živković-Matijević, Ivona Despot
LJETNA POZORNICA

12:00
Radionica: Mali poduzetnik
Voditelji: Ružica Brečić i Jelena Filipović
LJETNA POZORNICA

14:00
Pop-kultura se fura
Anđelo Jurkas
LJETNA POZORNICA

Zemlja podrijetla: Austrija
12:00
Karl-Markus Gauss – Oči Zagreba
Promocija knjige i šetnja Zagrebom
Sudjeluju: Karl-Markus Gauss i Seid Serdarević
KULTURNI KLUB

Svježe i domaće
17:00
Irena Matijašević – Kao kiša
Sudjeluju: Irena Matijašević i Jadranka Pintarić
LJETNA POZORNICA

18:00
Đurđa Knežević – Pravila igre
Sudjeluju: Đurđa Knežević, Gordana Crnković, Seid Serdarević
LJETNA POZORNICA

Zemlja podrijetla: Austrija
19:00
Erica Fischer: Aimee & Jaguar
Sudjeluju: Erica Fischer i Andrea Zlatar
LJETNA POZORNICA

Fragilnost društvenih sustava
20:00
Kada dolazi diktator?
Sudjeluju: Richard Overy, Karl-Markus Gauss, Rob Riemen
Moderira: Morana Kasapović
LJETNA POZORNICA

Movie time
20:00
Macondo
Redateljica: Sudabeh Mortezai
KINO TUŠKANAC

24. 05. SRIJEDA

Miksano za male
10:00
Jelena Pervan – susret s autoricom
LJETNA POZORNICA

12:00
Nada Mihoković Kumrić – susret s autoricom
LJETNA POZORNICA

Zemlja podrijetla: Austrija
17:00
Sudjeluju: Franz Hammerbacher i Lidija Dujić
LJETNA POZORNICA

Predavaonica
18:00
Rob Riemen: Razaranje kulture čitanja – zločin stoljeća
LJETNA POZORNICA

Zemlja podrijetla: Velika Britanija
19:00
Sudjeluju: Richard Overy i Tvrtko Jakovina
LJETNA POZORNICA

Fragilnost ljudskog bića kroz proces starenja
20:00
Ima li života prije smrti?
Sudjeluju: Monika Wogrolly, Zoran Ferić, Igor Mandić
Moderira: Vlatka Kolarović
LJETNA POZORNICA

Movie time
20:00
Black, Brown, White
Redatelj: Erwin Wagenhofer
KINO TUŠKANAC

25. 05. ČETVRTAK

Miksano za male
09:00
Spomenar
Sudjeluju: Dubravka Težak, Jadranka Klepac
LJETNA POZORNICA

10:00
Dom iza žice
Sudjeluju: Dubravka Težak, Jasminka Tihi-Stepanić
LJETNA POZORNICA

12:00
Erika Kožić – susret s autoricom
LJETNA POZORNICA

Svježe i domaće
17:00
Slađana Bukovac – Stajska bolest
Sudjeluju: Slađana Bukovac, Denis Derk, Ivan Sršen
LJETNA POZORNICA

Zemlja podrijetla: Austrija
18:00
Sudjeluju: Monika Wogrolly i Koraljka Kirinčić
LJETNA POZORNICA

Zemlja podrijetla: Španjolska
19:00
Teresa Forcades – Vjera i sloboda
Sudjeluju: Teresa Forcades, Zoran Grozdanov, Ivana Bodrožić
LJETNA POZORNICA

Fragilnost slobode govora
20:00
Pravo ili obaveza pisca
Sudjeluju: Edo Popović, Franz Hammerbacher, Slađana Bukovac
Moderira: Boris Postnikov
LJETNA POZORNICA

KONCERT
21:00
Holler my dear
LJETNA POZORNICA

26. 05. PETAK

Miksano za male
13:00
Igre u prostoru i vremenu
Sudjeluju: Sonja Lanc, Maja Vincek Slunjski
LJETNA POZORNICA

Svježe i domaće
17:00
Neda Miranda Blažević-Krietzman – Opseg otpora
Sudjeluju: Neda Miranda Blažević-Krietzman, Dunja Detoni Dujmić, Seid Serdarević
LJETNA POZORNICA

18:00
Tea Tulić – Maksimum jata
Sudjeluju: Tea Tulić, Kruno Lokotar, Ivan Sršen
LJETNA POZORNICA

Zemlja podrijetla: Austrija
19:00
Sudjeluju: Julya Rabinowich i Neven Vulić
LJETNA POZORNICA

Fragilnost dijaloga o vrijednostima
20:00
Isus Krist Komunist i ostali režimi
Sudjeluju: Teresa Forcades, Predrag Lucić, Nebojša Zelić
Moderira: Zoran Grozdanov

KONCERT
21:00
Gentleman
ATRIJ

27. 05. SUBOTA

Miksano za male
11:00
Hueber – radionica za njemački jezik
Voditeljica: Ivana Horvatinčić Ajayi

12:00
KIT (Kazalište iz torbe) –literarno-scenska igra
Sudjeluje: Željka Horvat Vukelja

Svježe i domaće
17:00
Dražen Katunarić – Smiješak Padra Pija
Sudjeluju: Dražen Katunarić i Marina Vujičić
LJETNA POZORNICA

18:00
Rade Šerbedžija – Stranac, izabrane pjesme
Sudjeluju: Rade Šerbedžija i band
LJETNA POZORNICA

Predavaonica
19:00
Lars Svendsen – Filozofija zla
LJETNA POZORNICA

Fragilnost početka
20:00
Prognani iz djetinjstva
Sudjeluju: Paulus Hochgatterer, Julya Rabinowich
Moderira: Aleksandra Mindoljević Drakulić
LJETNA POZORNICA

KONCERT
21:30
Farwell dear ghost
VINYL

28. 05. NEDJELA

Movie time
17:00
Dječja magija
Redateljica: Ruth Rieser
KINO TUŠKANAC

Zemlja podrijetla: Austrija
18:00
Sudjeluju: Paulus Hochartterer i Srđan Sandić
LJETNA POZORNICA

Zemlja podrijetla: Velika Britanija
19:00
Sudjeluju:Mischa Glenny iIvica Đikić
LJETNA POZORNICA

Fragilnost virtualnih identiteta
20:00
Black Mirror – Alternativna prisutnost
Sudjeluju: Lars Svendsen, Hrvoje Jurić, Marija Selak
Moderira: Vlatka Kolarović
LJETNA POZORNICA

Svježe i domaće
21:00
Književna grupa 90+
Proezija jam session
LJETNA POZORNICA

21:30
DJ GentleGum
After party MUO
LJETNA POZORNICA

TEME PANEL-DISKUSIJA

Fragilnost ravnopravnosti
22. 05. 2016.
Žene, manjine i ostatak svijeta
Turbulentna razdoblja povijesti uvijek na marginu izguraju slabije, ali, nasreću, književnost njihove sudbine stavlja u fokus ljudskog i društvenog interesa. Pretpostavljena ravnopravnost danas se ponovno u raznim dijelovima svijeta dovodi u pitanje i moguće je uočiti jasnu vezu – crvenu nit – koja spaja borbu žena i manjina za temeljna ljudska prava.
U sadašnjem trenutku u kojem nemali broj svjetskih čelnika pa i europskih političara objavljuje smrt multikulturalizmu, važno je prisjetiti se kako čitava povijest i složenost Europe počiva upravo na raznolikoj povijest njezinih manjina. Jednako tako, nakon četiri vala feminizma, nakon prepoznavanja prava žena kao temeljnih ljudskih prava, nakon borbe za jednake položaje u privatnoj i javnoj sferi zašto se ponovo, ili još uvijek, žene i manjine pojavljuju na istoj strani?
Književnost je konstanta koja najbolje i najjasnije kroz intimne priče svjedoči evoluciju pojedinca i čitavog društva. Postavlja se pitanje nalazimo li se i danas u vremenu koje nam donosi iste izazove i jesu li davno ispričane priče ponovo aktualne?
Sudjeluju: Erica Fischer, Karl-Markus Gauss, Ece Temelkuran
Moderira: Morana Kasapović

Fragilnost društvenih sustava
23. 05. 2016.
Kada dolazi diktator?
Pričati, pisati i, naročito, živjeti u sadašnjosti, vrlo često znači staviti sebe izvan konteksta povijesti te s intelektualnom, a često i moralno superiornom sviješću govoriti o prošlim vremenima i ljudima. Luksuz životnog vijeka provedenog u iluziji progresa i ideji da smo nadrasli barbarstvo ponekad nas brutalno suoči s ljudskom prirodom koja, unatoč civilizacijskim tekovinama, nije doživjela korjenite promjene. Suočeni s ponovnom pojavom modernih verzija potencijalnih diktatora, obvezani smo proniknuti u različite povijesne procese koji su ih doveli na vlast te u društvene sustave koji su dopustili zločine golemih razmjera. Povratak nacionalizma i fašizma te odbacivanje europskog identiteta čiji se ključ nalazi u solidarnosti i jednakosti, neizbježno nas stavlja pred aktualno pitanje: Kada dolazi diktator?
Sudjeluju: Richard Overy, Karl-Markus Gauss, Rob Rieman
Moderira: Morana Kasapović

Fragilnost ljudskog bića kroz proces starenja
24. 05. 2016.
Ima li života prije smrti?
Definicija starenja kaže da je ono sveprisutni i nezaobilazni proces u živom svijetu, prirodno i spontano progresivno mijenjanje u životnom ciklusu svake jedinke koje se završava smrću. No što se zaista, kada naglašeno nerado govorimo o starenju, nalazi u ljudskim umovima i srcima, što stoji iza hladnog i objektivnog opisa kraja u našoj svakodnevici? Što društvo, a onda književnost i općenito umjetnost čine s poniženjem izopćenosti iz društva u kojem je sveprisutan teror vječne mladosti, što je s padom u kadi, na ulici, u obitelji, što s ljudskim dostojanstvom na tom jedinom sigurnom putu prema kraju. Treba li o starenju i smrti pisati, treba li starjeti dostojanstveno ili s ironijskim odmakom, može li umjetnost nadomjestiti smrtnost?
Sudjeluju: Monika Wogrolly, Zoran Ferić, Igor Mandić
Moderira: Vlatka Kolarović

Fragilnost slobode govora
25. 05. 2016.
Pravo ili obaveza pisca?
Borba za slobodu izražavanja duga je stoljećima. Iako danas živimo u najslobodnije vrijeme, barem što se tiče slobode govora u ovom dijelu svijeta, ona je i dalje ugrožena, a društvo, njegovi pojedinci, umjetnici i intelektualci suočeni su s novim izazovima. Koliko smo svjesni cenzure i autocenzure te ukojim društvenim mehanizmima počiva njezin korijen. Koliko je granica slobode govora u medijima ograničena oglašivačima te koliko se umjetnost trudi biti lijepa i prihvatljiva, a koliko autentična. Je li upravo zbog te osvojene i podrazumijevajuće slobode govora pisana riječ izgubila svoju težinu, i u konačnici, je li sloboda govora piscima pravo ili obaveza?
Sudjeluju: Edo Popović, Franz Hammerbacher, Slađana Bukovac
Moderira: Boris Postnikov

Fragilnost dijaloga o vrijednostima
26. 05. 2016.
Isus Krist Komunist i ostali režimi
Jesmo li za društvo utemeljeno na vjerskim ili sekularnim vrijednostima? Jesmo li za socijalnu pravednost ili pravo natjecanja? Jesmo li za brak za sve ili samo za neke? Jesmo li za zabranu pobačaja ili za pravo na izbor? Jesmo li za obitelj ako je čine homoseksulaci? Jeli Isus bio komunist ili nacionalist? Odgovori na pitanja koja su aktualna u našem društvu često se percipiraju kao osobna karta koja pojedinca smješta na strogo odijeljenu društvenu poziciju. Svrstavamo se kao mi ili oni, a potpuno smo isti u nemogućnosti da čujemo glasove drugih koji žive i djeluju u našoj blizini, koji grade i čine ono što je naša stvarnost. Umjesto isključivosti i prividne podjele na vjernike i ateiste, sagledajmo što je ono što nas stvarno dijeli. Možemo li povjerovati u dijalog različitih vrijednosti i bogati život u pluralizmu?
Sudjeluju: Teresa Forcades, Predrag Lucić, Nebojša Zelič
Moderira: Zoran Grozdanov

Fragilnost početka
27. 05. 2016.
Prognani iz djetinjstva
Ako pitamo psihologe, oni će nam okvirno reći da je djetinjstvo doba koje dolazi nakon infantilnosti i traje do puberteta, a u odnosu na prosječan ljudski vijek traje zapravo vrlo kratko, svega desetak godina. Karakterizira ga nagli fizički rast i veliki napor da se dijete, kroz svoja životna iskustva, formira u ličnost. Ako pitamo književnike, reći će nam da je djetinjstvo izvor svake priče, bunar iz kojeg ostatak života crpimo inspiraciju za pisanje i hrabrost za život. No, što je onim djetinjstvima koja su žrtvovana za neke druge generacije, koja su prekinuta tragičnim okolnostima, ratovima ili zlim namjerama odraslih? Mogu li ikada biti iskupljena i na koji način, može li književnost postati utočište za one koji su prognani iz vlastitih djetinjstava?
Sudjeluju: Paulus Hochgatterer, Julya Rabinowich
Moderira: Aleksandra Mindoljević Drakulić

Fragilnost virtualnih identiteta
28. 05. 2016.
Black Mirror – Alternativna prisutnost
Filozofi i književnici oduvijek su se trudili opisati i obuhvatiti stvarnost iz što više perspektiva kako bi, između ostalog, objasnili univerzalno pitanje smisla ljudskog života. Pri tome je pažnja i koncentracijauglavnom bila usmjerena na neposredni odnos, kontakt ili osobu. Posredstvom novih tehnologija, za koje mnogi suvremeni mislioci tvrde da su legalna droga, prisutnost u našim vlastitim životima dovedena je u pitanje. Pozornost koja je podijeljena između našeg realnog i virtualnog identiteta dovodi nas u stanje koje je između stalnog ushićenja i nelagode, koje se približava nuspojavama sličnimkao kod korištenja narkotika. U odnose ulazimo drugačije nego prije, jaz između crnih ogledala na zidovima koji nas okružuju, s dlana u koji gledamo veći dio dana i našeg unutarnjeg, crvenog bića, sve je veći. Omogućava li nam tehnologija prisutnost na svim drugim mjestima osim u vlastitom život i što je prava stvarnost?
Sudjeluju: Lars Svendsen, Hrvoje Jurić, Marija Selak
Moderira: Vlatka Kolarović

STRANI GOSTI:

ERICA FISCHER rođena je u Engleskoj u obitelji emigranata, koji su se u Austriju vratili 1948. godine. U Beču je studirala na Institutu za prevođenje te postala jedna od vodećih ličnosti austrijskoga ženskog pokreta. U svom novinarskom radu usredotočena je na ženska pitanja te pitanja odnosa između spolova, pitanja južne Afrike i Mozambika, Balkana, rasizma, antisemitizma i rata. Njezin roman Aimee i Jaguar, napisan prema istinitom događaju, postao je svjetska uspješnica te je preveden na dvadesetak jezika.

KARL MARKUS-GAUSS rođen je u Salzburgu 1954. g., gdje i danas živi kao autor i izdavač časopisa Literatur und Kritik. Među knjigama koje je dosad objavio ističu se Uništenje Srednje Europe, Europski abecedarij iSa mnom, bez mene. Knjiga Europljani u izumiranju dobitnica je Nagrade Albert Goldstein Austrijskog kulturnog foruma za promicanje suvremene austrijske književnosti u Hrvatskoj.

ECE TEMELKURAN jedna je od najpoznatijih turskih književnica, novinarki i političkih komentatorica, koja redovito objavljuje u turskim novinama, ali i u The Guardianu i Le Monde Diplomatiqueu. U istraživačkim radovima bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, ženskog pokreta i pitanja političkih zatvorenika. Dobila je mnogobrojne nagrade pa tako i nagradu Pen for Peace te nagradu za novinarku godine u Turskoj. Dosad je objavila desetak knjiga.

RICHARD OVERY profesor je povijesti na londonskom King’s Collegeu te nagrađivani britanski povjesničar. Vodeći je autoritet za Drugi svjetski rat i povijest svih suvremenih totalitarizama. Član je Britanske Akademije, a 2001. godine dobio je nagradu Samuel Eliot Morison za doprinos istraživanju vojne povijesti. Autor je dvadesetak knjiga o Trećem Reichu i o Drugom svjetskom ratu.

ROB RIEMEN nizozemski je esejist i kulturalni filozof. Osnivač je Instituta Nexus kroz koji, kao i cjelokupnim svojim radom, nastoji obnoviti europske duhovne vrijednosti sazdane na ljudima kao što su Sokrat, Spinoza ili Thomas Mann, te obnoviti solidarnost kao jednu od ključnih europskih vrednota. Poznat je po esejima Plemstvo duha – zaboravljeni ideal i Vječiti povratak fašizma.

FRANZ HAMMERBACHER unutar austrijske književnosti slovi kao sakupljač ekstremnih pripovijedaka, pripovjedač koji se izlaže nepoznatim i opasnim podvizima da bi o njima izvještavao u svojim knjigama. Napušta posao uglednog bečkog izdavača i kao dobrovoljac UN-a odlazi u mirovnu misiju na Golan koju opisuje u knjiziBravo Hotel. Roman Brodski dnevnik nastao je tijekom osamdeset dana piščeve plovidbe oko svijeta na velikim teretnim brodovima.

TERESA FORCADES doktorirala je javno zdravstvo na Sveučilištu u Barceloni, a na Harvardu magistrirala teologiju. Pripada redu katalonskih benediktinki, a u svojim predavanjima koje održava diljem Europe često kritizira kapitalizam i sva njegova obilježja, kao i patrijarhalnost Katoličke crkve, boreći se za prava žena u crkvenoj i javnoj sferi. Objavljuje knjige o teološkim temama, farmaceutskoj industriji i feminizmu. U Hrvatskoj su objavljenje dvije njene knjige: Bez straha i Vjera i sloboda – sekularno i religijsko u razgovoru.

JULYA RABINOWICH rođena je u Petrogradu. S roditeljima 1977. emigrira u Beč. Studirala je na Bečkom sveučilištu, gdje je diplomirala slikarstvo i filozofiju. Od 2006. radi kao simultana prevoditeljica u sklopu psihoterapeutskih seansi s izbjeglicama. Godine 2009. dobiva Raurišku književnu nagradu i nagradu MiA za roman Rascijepljenost, a 2010. i 2012. prestižnu stipendiju grada Beča Elias Canetti.

LARS SVENDSEN norveški je filozof zaposlen kao profesor na Sveučilištu u Bergenu na Odsjeku za filozofiju. Međunarodnu reputaciju stekao je nizom svojih djela, prevedenih na mnoge jezike, od kojih su najpoznatija Strah, Moda, Filozofija dosade, Filozofija zla i Filozofija rada, objavljena u izdanju TIM pressa. U istoj biblioteci objavljena je i njegova najnovija knjiga Filozofija slobode.

PAULUS HOCHGATTERER rođen je 1961. godine u Amstettenu, u Donjoj Austriji. Živi i radi u Beču kao dječji psihijatar i pisac. Roman Slast života ovjenčan je nagradom Deutscher Krimipreis za najbolji kriminalistički roman objavljen na njemačkom jeziku 2007. godine, te prestižnom nagradom Europske unije 2009. godine. Dobitnik je i Austrijske nagrade za umjetnost i književnost.

MONIKA WOGROLLY rođena je 1967. godine u Grazu, gdje je diplomirala filozofiju i germanistiku. Također se obrazovala za psihoterapeuta te se bavila bioetikom. Godine 2004. godine stekla je doktorat humanističkih znanosti. Nakon knjiga kratke proze Sunovrat u lebdenje i Tražim svog učitelja, objavila je romane Tražim svog ubojicu, U vatru, Žderačica muškaraca, Nemilosrdna i Gavranovina. Dobitnica je nekoliko književnih stipendija i nagrada. Također redovito objavljuje znanstvene radove.

MISCHA GLENNY engleski je novinar i povjesničar. Kao istočnoeuropski dopisnik The Guardiana i BBC-a izvještavao je o padu komunizma i ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Dobitnik je više nagrada, među kojima je Sonyjeva nagrada za doprinos elektronskom novinarstvu. Napisao je nekoliko knjiga o Istočnoj Europi i Balkanu. Na hrvatski je prevedena njegova hvaljena knjiga McMafija – Kriminal bez granica.

DOMAĆI GOSTI:

JELENA PERVAN počela je pisati i objavljivati priče za djecu još u srednjoj školi, u časopisima Prvi izbor, Moj planet, Smib i Radost, u kojima i danas objavljuje. Završila je preddiplomski studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Njezina slikovnica Doktor Crveni Nos dobila je Pohvalu Nagrade Grigor Vitez za 2014. godinu. Članica je Hrvatskoga društva književnika za djecu i mlade.

ANĐELO JURKAS jedan je od najaktivnijih pop-kulturnih novinara, kolumnista te glazbenih i filmskih kritičara mlađe generacije. Aktivno se bavi svim segmentima diskografije. Autor je desetak scenarija za TV emisije. Do sada je objavio nekoliko knjiga od kojih su najzapaženije Bez rocka trajanja, Soundrack života (samopomoć glazbom), Volim te, Off the record te Veliki prasak: 2 Cellos, dok trenutno u pripremi ima čak šest novih naslova.

IRENA MATIJAŠEVIĆ diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik te bila članica predsjedništva Hrvatskog semiotičkog društva. Eseje i poeziju objavljivala je u Quorumu, Vijencu, Zarezu i drugim časopisima. Radi kao urednica književnih emisija na Trećem programu Hrvatskog radija. Uredila je knjigu Riječi i riječi: rječnik Trećeg programa kao dio projekta-emisije Riječi i riječi. Dosad je objavila zbirke pjesama Naizgled i Južne te romane Crno pismo i Kao kiša.

ĐURĐA KNEŽEVIĆ je u Za¬grebu završila studij povijesti i arheologije. Godine 1992. osnovala je Žensku infoteku, u okviru koje je uređivala feministički časopis Kruh i ruže te uredila i objavila četrdesetak knjiga prijevoda i domaćih autorica. Od 1996. do 2007. direktorica je godišnjega međunarodnog seminara “Žene i politika” u Dubrovniku. Bavi se novinarstvom i sustavno objavljuje novinske tekstove, eseje, komentare, feminističke i političke članke, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Objavila je nekoliko zapaženih romana, a od 2008. djeluje kao slobodna publicist¬kinja.

NADA MIHOKOVIĆ – KUMRIĆ diplomirala je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Prozu za djecu, mlade i odrasle objavljuje od 1984. na radiju, u časopisima i dječjim listovima (Modra lasta, Radost, Smib, Prvi izbor). Zastupljena je u nekoliko zajedničkih knjiga, čitanki i zbornika. Prva knjiga Lastin rep dobila je nagradu Mato Lovrak za najbolji dječji roman u 1995. godini, nakon kojeg je napisala brojne romane i zbirke priča za djecu i odrasle.

ZORAN FERIĆ diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesor je hrvatskog jezika u zagrebačkoj XVIII. gimnaziji. Već prvom knjigom Mišolovka Walta Disneya izaziva veliku pozornost književne javnosti, a do sada je objavio dvije zbirke priča, četiri romana te dvije zbirke kratkih eseja. Jedan je od najznačajnijih suvremenih hrvatskih autora, čiji su romani i zbirke priče osvojili najprestižnije književne nagrade. Knjige su mu prevedene na brojne svjetske jezike.

SLAĐANA BUKOVAC spisateljica je i novinarka, a diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost u Zagrebu. Do sada je objavila roman Putnici, zbirku pjesama Nijedan pauk nije savršen, roman Rod avetnjaka, a upravo joj je izašao i treći roman, Stajska bolest. Za dosadašnje naslove primila je nagrade Slavić, Kiklop za debitante i nagradu Fran Galović.

EDO POPOVIĆ studirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Bio je jedan od pokretača i urednika književnog časopisa Quorum. Prvu knjigu priča Ponoćni boogie, objavljuje 1987. godine i njome stječe kultni status. Od 1991. do 1995. svoje ratne reportaže s hrvatskih i bosanskohercegovačkih ratišta objavljuje u relevantnim hrvatskim novinama i časopisima. Do sada je objavio pet romana, tri zbirke priča i dvije knjige nefikcionalne proze, koje su objavljene na desetak stranih jezika.

NEDA MIRANDA BLAŽEVIĆ-KRIETZMANpjesnikinja je, prozaistica, slikarica i fotografkinja. Studij komparativne književnosti i sociologije završila je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 2007. živi i radi u San Diegu u Kaliforniji i u Zagrebu. Piše na hrvatskom i engleskom. Do sada je objavila jedanaest zbirki pjesama, četiri romana, među kojima se posebno ističe Američka predigra, te tri zbirke pripovijedaka.

PREDRAG LUCIĆ jedan je od osnivača i kreatora Feral Tribunea. Pokrenuo je i uređivao i Feralovu književnu biblioteku. Od ljeta 2009. u riječkom Novom listu objavljuje dnevne kolumne. Objavio je knjigu Greatest Shits – Antologiju suvremene hrvatske gluposti u koautorstvu s Borisom Dežulovićem, te nekoliko zbirki satirične poezije. Zajedno s Dežulovićem nastupa u popularnim pjesničkim kabareima.

NEBOJŠA ZELIĆ docent je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Bavi se problemima socijalne pravednosti i političkog opravdanja zakona. Sa Zoranom Grozdanovim uredio je knjigu Vjera u dijalog: sekularno i religijsko u razgovoru.

ZORAN GROZDANOV predavač je na Centru za protestantsku teologiju Sveučilišta u Zagrebu i urednik u Ex librisu. Objavio je i uredio nekoliko knjiga iz područja teologije i filozofije.

RADE ŠERBEDŽIJA filmski je i kazališni glumac te pjesnik. Osnovnu i srednju školu završio je u Vinkovcima, a u Zagrebu diplomirao 1969. godine na Akademiji dramske umjetnosti. Glumio je u brojnim jugoslavenskim i hrvatskim filmovima, TV serijama i kazališnim predstavama. Odlaskom u SAD gradi svoju inozemnu karijeru u filmovima poput Nemoguće misije i Batman: Početak. Do sada je objavio knjigu autobiografskih zapisa Do posljednjeg daha i zbirku pjesama Stranac.

HRVOJE JURIĆ radi na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zamjenik je glavnog i odgovornog urednika časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica, te suradnik brojnih drugih znanstvenih i kulturnih projekata. Kao filozof se posebno bavi etikom, bioetikom, feminističkom i rodnom teorijom, te utopijskim studijima. Osim toga, piše poeziju te se bavi društvenim aktivizmom.

MARIJA SELAK diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje i radi kao viša asistentica na Odsjeku za filozofiju. Njezin znanstveni interes uključuje metafiziku, filozofiju povijesti, odnos između teorijske i praktičke filozofije, ontologiju demokracije, bioetiku, problem zla i smrti u filozofiji.

ERIKA KATAČIĆ KOŽIĆ rođena je i odrasla u Kaliforniji, a danas živi s obitelji u Zagrebu. Bavi se pripovijedanjem autorskih, narodnih i terapeutskih priča djeci i odraslima. Dio je književno-glazbenog sastava Didgpriče-didgstories gdje s glazbenicom Iva (Pupi) Zelenko pripovijeda uz pratnju na australskom glazbalu didgeridoo. Autorica je terapeutske priče o malom slonu koja je uvrštena u knjigu Therapeutic Storytelling – 101 therapeutic stories for children u Velikoj Britaniji. U Hrvatskoj joj je objavljena slikovnica Medvjedica Marta i šareni planinski čaj.

TEA TULIĆ spisateljica je i spoken word performerica rođena u Rijeci 1978. Prozu je objavljivala u raznim domaćim i inozemnim književnim časopisima, uključujući i McSweeney’s iz San Francisca. Kratke priče su joj prevedene na engleski, francuski, slovenski i poljski jezik. Godine 2011. je osvojila nagradu Prozak koju dodjeljuju izdavačka kuća Algoritam i časopis Zarez za najbolji rukopis autora do 35 godina. U sklopu te nagrade objavila je fragmentarni roman/zbirku crtica Kosa posvuda. Na Bandcampu je 2014., u suradnji s Enverom Krivcem i glazbenim kolektivom Japanski Premijeri, objavila spoken word album Albumče. Ove godine objavljuje roman Maksimum jata.

DRAŽEN KATUNARIĆ pjesnik je, prozaik i esejist rođen u Zagrebu 1954 godine. Glavni je urednik časopisa Europski glasnik. Dosad je objavio više od dvadeset pjesničkih i proznih knjiga. Djela su mu prevedena na francuski, njemački, makedonski i druge europske jezike. Dobitnik je prestižnih književnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu. Francusko Ministarstvo kulture dodijelilo mu je red Viteza umjetnosti i književnosti. Ove godine objavljen je njegov posljednji roman Smiješak Padra Pija.
SANJA LANC je rođena 1986. godine u Zagrebu. Završila je opći smjer X. gimnazije te 2005. godine upisala sveučilišni preddiplomski studij logopedije. Po završenom studiju, od 2010. godine, zaposlena je kao logoped u Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Zagreb. U Službi za medicinsku rehabilitaciju školske dobi surađuje s kolegicom iz studentskih dana, Majom Vincek Slunjski.

MAJA VINCEK SLUNJSKI rođena je 1986. godine u Varaždinu, gdje je završila Školu za dizajn, tekstil i odjeću, smjer grafički dizajner. Zatim 2005. godine upisuje preddiplomski studij fonetike i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a poslije i diplomski studij logopedije koji završava 2010. godine. Iste godine zapošljava se u Poliklinici SUVAG, Službi za medicinsku rehabilitaciju djece školske dobi u Zagrebu, gdje i danas radi. Godine 2013. upisuje četverogodišnju edukaciju za psihoterapeutkinju djece i adolescenata u Hrvatskoj interdisciplinarnoj terapijskoj udruzi za djecu i mladež u Zagrebu.

ŽELJKA HORVAT-VUKELJA autorica je mnogih igrokaza i slikovnica za djecu, a neka njezina djela, poput Slikopriča i Hrabrice, lektira su za učenike prvog razreda. U više od tisuću održanih književnih susreta u Hrvatskoj i dijaspori izgradila je originalan stil pripovijedanja u kojem se od publike traži da aktivno sudjeluje – govoreći, glumeći, pjevajući, udarajući ritam, izvodeći pantomimu ili igrajući neke nove igre.

DUBRAVKA TEŽAK diplomirala je komparativnu književnost, indologiju i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1982. zaposlena je na Učiteljskom fakultetu, gdje je danas redovita profesorica dječje književnosti. Predavala i na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, boravila u SAD-u u organizaciji Institute of International Education u Washington. Voditeljica je znanstvenih projekata: Hrvatska dječja književnost u okviru svjetske dječje književnosti i Fabula i diskurs u dječjoj književnosti.

MARINA GABELICA rođena je 1981. godine u Koprivnici. Nakon završene opće gimnazije studira na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (razredna nastava i hrvatski jezik; Predškolski odgoj i obrazovanje i Waldorfski studij). U središtu su njezinoga znanstvenog i stručnog interesa dječja književnost, lektira i poticanje čitanja, digitalni mediji, medijska i filmska pismenost. Objavljuje znanstvene i stručne radove te redovito sudjeluje na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Prevela je nekoliko knjiga i udžbenika. Autorica je udžbenika i metodičkih priručnika iz Hrvatskoga jezika i književnosti, te digitalnih udžbenika.

MAJA JURIN rođena je 1978. godine u Zagrebu. Školovala se u Zagrebu i Londonu. Put ju je vodio od ekonomije do psihologije iako je uvijek više naginjala ovome drugome. Godine 2008. godine diplomirala je integrativnu tjelesno orijentiranu terapiju pri Snowlion Center School Hrvatska. Kreativnost joj je došla kao prirodan nastavak terapijskog rada na sebi. No, želja da napravi nešto više u tom smjeru došla je s potrebom da njezino dijete ne gleda u TV ili mobitel osim ako i kad je neizbježno. Vodeći se tom mišlju osnovala je svojutvrtku Mali kreativcigdje se vrlo brzo rodila ideja za Kreativni kutak, a kroz kontakte s učiteljicama, odgojiteljicama i djecom, potreba da i Kreativni priručnik ugleda svjetlo dana.

RUŽICA BREČIĆ doktorirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem radi kao docent. U okviru bilateralnog znanstvenoistraživačkog projekta Financijska pismenost i socijalizacija djece kao potrošača voditelj je hrvatske radne skupine. Od 2016. godine sudjeluje kao voditelj hrvatske radne skupine na međunarodnom projektu Obzor 2020 (2016-2021) „Strengthening European Food Chain Sustainability by Quality and Procurement Policy”, u okviru kojeg se provodi istraživanje o prehrambenim navikama djece u osnovnim školama te se radi na preporukama za unapređenje javne nabave hrane i obroka u osnovnim školama. Samostalno i u koautorstvu aktivno objavljuje znanstvene radove u poznatim svjetskim i domaćim časopisima te sudjeluje na domaćim i inozemnim konferencijama.

JELENA FILIPOVIĆ docentica je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Doktorirala na temu dječje potrošnje na Sveučilištu u Beogradu, a pored toga završila je i magistarski studij na Sveučilištu Tor Vergata. Autorica je većeg broja znanstvenih radova iz područja dječjeg potrošačkog ponašanja. U okviru bilateralnog znanstveno-obrazovnog projekta “Financijska pismenost i potrošačka socijalizacija djece”, koji se provodi pod pokroviteljstvom hrvatskog i srpskog ministarstva obrazovanja, voditeljica je srpskog istraživačkog tima. Autorica je i realizatorica više projekata za poticanje poduzetništva među mladima, a također sudjeluje i na projektu “Strengthening European Food Chain Sustainability by Quality and Procurement Policy” (program Obzor 2020, 2016-2021), u okviru kojeg je voditeljica radnog projekta za poboljšanje obroka u osnovnim školama u Hrvatskoj i Srbiji.

JADRANKA KLEPAC hrvatska je književnica rođena u Skradinu 1951. godine. Uz profesorski rad, bavi se i pisanjem. Do sada je objavljivala u Modroj lasti, Smibu, matematičkom časopisu Matka i Radosti. Stručno-metodičke članke objavljivala je u časopisima za nastavnike matematike Poučak i Matematika i škola. Do sada je objavila nekoliko knjiga: Zbirka riješenih maturalnih zadaća (1997.), Patuljci žive u kuglama (2000.), Miris knjige (2004.), Kora od jabuke (2008.), Moje boje (2008.).
JASMINKA TIHI-STEPANIĆ profesorica je hrvatskog jezika u OŠ Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici. Piše za djecu i mlade. Priče objavljuje u časopisima Modra Lasta, Smib, Radost i Književnost i dijete, kao i na Hrvatskom radiju u emisiji Priča za velike i male te u TV seriji Psst… Priča! Njen roman prvijenac Imaš Fejs? dobio je nagradu Mato Lovrak za najbolji roman za djecu i mlade objavljen u 2011. godini, a istoimena radioigra nagrađena je posebnom nagradom na 9. međunarodnom festivalu radioigara za djecu i mlade Prix Ex Aequo u Bratislavi koju dodjeljuje Međunarodna unija za dječju knjigu IBBY. U svojim romanima i pričama autorica se bavi suvremenim temama i problemima koji zaokupljaju mlade i one koji se mladima bave, pa su njezina djela zanimljiva i mlađoj i starijoj publici.

GLAZBENICI:

FAREWELL DEAR GHOST je indie rock bend iz Austrije. Na sceni se pojavljuju 2013. godine s albumom We Colour The Night nakon kojeg slijedi EP Skin 2016. godine. Njihovi albumi i koncerti popraćeni su odličnim kritikama. Ne bježeći od velikih gesti i osjećaja Farewell Dear Ghost kanaliziraju svoju strast, sumnje i nade u savršenoj simbiozi začudnih stihova i glazbe koja nosi.

HOLLER MY DEAR svestrani je bend koji dolazi iz Berlina. Kroz jazz, funk i folk melodije te zarazni ritam šire pozitivnu energiju koja djeluje poput antidepresiva. Iza sebe imaju dva albuma i niz koncerata diljem Europe. S novim albumom Eat, drink and be merry obaraju s nogu još pikantnijom glazbom nego što je bila do sada.

COL LEGNO osnovan je u rujnu 2013. godine te je ansambl studenata Muzičke akademije u Zagrebu, posebice udaraljkaškog te gudačkih studija. Dirigent je Darijan Ivezić, a koncertna majstorica studentica 4. godine violine Jasmina Bojić. Naglasak djelovanja ansambla je na literaturi XX. stoljeća, baziranoj na gudačkom orkestru. Kao i na izvedbama i praizvedbama djela hrvatskih autora. Ansambl djeluje i u pop-sastavu Col legno FM s programom popularne glazbe od Beatlesa do Davida Guette.

GENTLEMAN je hrvatski kantautor koji na sceni djeluje od 2015. g. Na koncertima posebne atmosfere izvodi pjesme specifičnog sentimenta glazbeno svedene na gitaru i vokal, ali u kompleksnom aranžmanu evocirajući ono najbolje od jazza i popularne glazbe proteklih desetljeća. Sve su pjesme beziznimno intimne, lirski i glazbeno moćne, žanrovski raznovrsne, ali uvijek prepoznatljivo Gentlemanske.

FILMOVI:

MACONDO (Sudabeh Mortezai, 2014., 98 min)
Igrani film
Ramasan mora preuzeti veliku odgovornost za jednog jedanaestogodišnjaka. U tradicionalnom čečenskom društvu on nakon smrti svojega oca slovi za glavu obitelji i mora se brinuti o majci i dvije mlađe sestre. Njegov je svijet Macondo, izbjegličko naselje na rubu Beča. Njegov se svijet sruši kada u naselje dolazi Isa, ratni drug njegovog pokojnog oca.

BLACK BROWN WHITE (Erwin Wagenhofer, 2011., 102 min)
Igrani film
Vozač kamiona Don Pedro sa svojim partnerom vodi malu špediciju koja je specijalizirana za prijevoz povrća. Kroz godine su razvili rafinirani sistem za prijevoz ilegalnih izbjeglica iz Afrike u Europu. Jackie, mlada Nigerijka bježi sa svojim sinom Emanuelom preko Sahare u smjeru sjevera. Njen cilj je Ženeva, gdje živi dječakov otac. Na afričko-europskoj granici susreću se Don Pedro, Jackie i Emanuel.

DJEČJA MAGIJA (Ruth Rieser, 2016., 71 min)
Igrani film za djecu
Ljeto je stiglo, cirkus „Dimitri“ stigao je u dječje carstvo. Ali gdje su djeca? „Nema nikoga“, tužno zaključuje klaun Leon i odlazi u potragu. Nešto tajanstveno se odvija tijekom dana i noći. Djeca postaju vidljiva. Odrasli preživljavaju u vlastitom svijetu. Puna radosti djeca razvijaju svoju posebnu snagu i njihovi snovi postaju stvarnost.

[izvor informacije Zagreb Book Festival]