MaMa: Programa u ožujku i sjećanje na Armina Medoscha

10/03/2017to13/03/2017

Sredinom ožujka pripremamo intenzivni program u MaMi, Booksi i MM centru.

U petak, 10. ožujka u MaMi gostuje ugledni beogradski povjesničar umjetnosti Branislav Dimitrijević koji predstavlja knjigu “Potrošeni socijalizam”.

U subotu i nedjelju, 11. i 12. ožujka u MaMu i Booksu nam dolaze naši dragi suradnici Kuda.org iz Novog Sada i Kontrapunkt iz Skopja s kojima razgovaramo o izdavaštvu kao alatu za interveniranje u političko i kulturno polje.

U ponedjeljak, 13. ožujka u MM centru, Ante Jerić i Goran Sergej Pristaš razgovaraju o knjizi “Kinematički način proizvodnje – Ekonomija pažnje i društvo spektakla”, a prikazujemo i nove filmove: “Hedonisti” (2016.) čuvenog kineskog redatelja Jiaa Zhangkea  i film iznenađenja Ane Hušman.

O “Potrošenom socijalizmu” Branislava Dimitrijevića
petak, 10.03.2017, 19:00h @ MaMa

Predstavljanje knjige Branislava Dimitrijevića “Potrošeni socijalizam – Kultura, konzumerizam i društvena imaginacija u Jugoslaviji (1950-1974)”, u izdanju Fabrike knjiga i Peščanika.

Uvodno izlaganje autora uz komentare Dubravke Sekulić i Igora Markovića.

Doba socijalističke Jugoslavije danas se u pravilu doživljava ili kao period relativnog ekonomskog blagostanja i društvene sigurnosti ili kao period ideološkog jednoumlja, političke neslobode i ekonomske neodrživosti. Oba su pogleda posljedica ideoloških procesa “postkomunističke” ekonomske i političke tranzicije, a posebno specifičnosti tranzicije u zemljama bivše SFRJ. Polazeći od teze da je epoha “postkomunističke tranzicije” u SFRJ zapravo već bila počela nizom ekonomskih reformi još od druge polovine pedesetih godina, Dimitrijević zagovara kritičko prevazilaženje “totalitarne” ali i “jugonostalgičarske” paradigme u nastojanju da se jugoslovenska socijalistička imaginacija, a posebno kulturna, reartikulira na ruinama njenog tranzicijskog sloma. Upravo na polju kulture, kao jedne od osnovnih formi društvene samointerpretacije, Dimitrijević pokazuje da “socijalistička Jugoslavija nije bila “društveni eksperiment” kako se najćešće govori, već složeno i osetljivo društveno postajanje u kom su antogonizmi i protivrečnosti bili aspekt društvene dinamike, a ne znaci unapred ušančenih polarizacija.”

Više →

Poetike radikalnog izdavaštva :: Zagrebačka epizoda
subota, 11.03. u 18h @ MaMa / nedjelja, 12.03. u 18h @ Booksa

Može li izdavački rad biti sredstvo izravne intervencije u političko i kulturno polje? Može li knjiga mijenjati strateški registar onih koji djeluju na promjeni društva? Može li način kako knjiga nastaje i kako postaje dostupna biti ishodište političkog čina? Ova pitanja polazište su “Poetika radikalnog izdavaštva”, trodijelne serije diskusija, čitalačkih grupa i kratkih predstavljanja knjiga koja nakon posjeta Skopju i Novom Sadu krajem prošle godine 11. i 12. ožujka završava u Zagrebu. Pozivamo Vas da nam se pridružite i razgovarate s našim gostima o njihovim i vašim radikalnim favoritima.

Raspored:

Čitalačke grupe :: Subjekt i subjektivacija
subota, 11.03.2017. u 18h, MaMa

 → Chris Cutler: “Pod oznakom popularno”, kuda.org, 2016.
o knjizi govore: Ozren Lazić i Zoran Pantelić

Alain Badiou: “Teorija Subjekta”, kuda.org, 2015.

o knjizi raspravljaju: Ivan Milenković, Tihana Pupovac, Leonardo Kovačević, Branka Ćurčić, Zoran Gajić

Kolektivno predstavljanje knjiga :: Radikal s police – Knjiga koju moraš pročitati!
nedjelja, 12.03.2017. u 18h, Booksa

svoje “radikale s police predstavljaju”: Ivan Šamija, Matko Vladanović, Ana Profeta, Luka Ostojić, Dušica Parezanović, Miljenka Buljević i drugi

Više o cijelom događanju pročitajte ovdje.

POETIKE RADIKALNOG IZDAVAŠTVA zajednički su program skopskog Kontrapunkta, novosadske Kuda.org i Multimedijalnog instituta. Program se realizira u sklopu regionalne platforme za programsku suradnju i razmjenu KOOPERATIVA.

Kino-proizvodnja : ekonomija, percepcija, film
ponedjeljak, 13.03.2017, 19:00h @ MM centar

Povodom hrvatskog izdanja važne studije Kinematički način proizvodnjeEkonomija pažnje i društvo spektakla američkog teoretičara Jonathana Bellera u nakladi Jesenski & Turk, Vizualni kolegij i Kratke slike organiziraju razgovor Sergeja Pristaša i Ante Jerića o tezama te bitne knjige koja raspravlja o vezi kina i kapitalizma, uz autorovo video-obraćanje.

Kinematografija je paradigmatski primjer toga kako kapital konstruira čin gledanja kao produktivni rad. Jonathan Beller izvodi taj zaključak istražujući filmske inovacije protekloga stoljeća, od revolucionarne sovjetske kinematografije i biheviorizma preko psihoanalize do suvremenog hollywoodskog filma, te donosi analizu industrijalizacije percepcije s kojom živimo sve do danas.

Da sve ne ostane na govoru, pripremili smo i intrigantni filmski program. Premijerno prikazujemo Hedoniste (2016.) čuvenog kineskog redatelja Jiaa Zhangkea, kao i film iznenađenja Ane Hušman.

Jia Zhangke, na tragu Bellerove teze da je “kinematografija deteritorijalizirana tvornica koja produljuje radni dan u prostoru i vremenu introjicirajući pritom jezik sustava kapitala u osjetilnost”, proširuje područje rada u područje slobodnog vremena, područje ne-rada, područje dokolice, područje gledanja izvan i nevezano uz formalni radni proces, područje puke egzistencije. [istinski festivalski dragulj : Novi list]

* u suradnji s programom Kratke slike Kulture promjene Studentskog Centra.

Sjećanje na Armina Medoscha

Armin Medosch (1962-2017)

Dvadesetak godina je prošlo od “herojskog”, pionirskog doba kompjuterski posredovane komunikacije, Interneta kakav više ili manje danas poznajemo. Dvadesetak je godina prošlo i od vremena prvih analiza i kritika novog medija, pojava poput “kalifornijske ideologije”, ali i toflerijanskih i utopističkih vizija mrežnog oslobođenja, ranih upozoravanja na opasnosti dotcom ekonomije, rađanja vala novog, drugačijeg, svježeg pogleda na medije, njihovu praksu i teoriju.

Dvadesetak je godina prošlo od prvih cybercafea, prvih medialabova, digitalnih gradova. Amsterdam, Berlin, London, ali i Ljubljana, Zagreb, Riga, Beč…

Dvadesetak je godina prošlo od kako su se pojavile prve umjetničke intervencije u novom mediju, prvi projekti i instalacije, ali i od kako su u upotrebu ušli danas opći pojmovi net-dot-arta, kolektivne kreativnosti, parazitske estetike.

Dvadesetak je godina prošlo od pojave “open sourcea”, širenja ideje slobodnog softwera, tek nešto manje od osnivanja Creative Commonsa.

Dvadesetak je godina prošlo od kako su počeli izlaziti Telepolis, Mute, V(ery)C(yber), I(ndeed), Convergence, Angelaki.

U svemu spomenutome, kao i u još toliko toga nespomenutoga, od samih je početaka i svih tih proteklih dvadesetak godina neumorno, prepoznatljivo, glasno, nerijetko i bučno – ali uvijek koncizno, argumentirano i precizno – sudjelovao, diskutirao, kurirao, uređivao, nudio odgovore i otvarao pitanja Armin Medosch.

S bogatim iskustvom u “starom” mediju radija koji je do pred kraj prošlog stoljeća bio gotovo sinonim za medij drugačijeg mišljenja, medij otpora, medij otvorenosti i uključivosti, istančano je i nepogrešivo u novom mediju detektirao i propitivao mogućnosti i granice komunikacije, tjelesnosti, identiteta, umjetnosti, njihovih (re)prezentacija i iznad svega slobode i sloboda u tom novom mediju i brzomijenjajućem digitalnom svijetu.

Mnogo je iz toga “herojskog”, pionirskog vremena zaboravljeno, još se više u današnjici “alternativnih istina”, dobu “kill it quickly if became boring” svakodnevno zaboravlja. Arminov je doprinos, onaj “opći” i javni poput monografije o Novim tendencijama (New Tendencies: Art at the Threshold of the Information Revolution, 1961–1978), rukopisa The Rise of the Network Commons, desetina kataloga izložbi koje je kurirao, platforme Technopolitics, tekstova o piratskoj kulturi, novoj materijalističkoj povijesti umjetnosti, otvorenom softveru i javnim dobrima…, ali još više onaj “posebni” i privatni za njegovih redovitih dolazaka u Zagreb, Novi Sad ili Korčulu, u otvorenosti koju je prakticirao u komunikaciji jednako iskreno i bezrezervno kao što se za nju zalagao u teoriji, u pedantnosti argumentacije koju je nadilazila jedino njegova žudnja za novim znanjima,… nezaboravljiv.

Napustio nas je prijatelj, suborac i drug.

[izvor informacije net.kulturni klub mama]