Zagreb, 19. lipnja 2012. – U Novinarskom domu održana je konferencija za predstavnike medija na kojoj je Kazalište Ulysses predstavilo Sezonu 12.
Rade Šerbedžija, osnivač Kazališta Ulysses, pozdravom prisutnima otvorio je konferenciju i istaknuo svoje zadovoljstvo što ove sezone Kazalište ima mnogo novih glumaca i suradnika, pa i izvan granica naše države, što pokazuje ispravnu orijentaciju u stvaranju internacionalnog kazališnog festivala.Umjetnička voditeljica Lenka Udovički najavila je bogat ovosezonski program sa čak dva premijerna naslova: «Odisej» Gorana Stefanovskog i «Pokojnika» Branislava Nušića, dva reprizna naslova: «Cabaret Brecht – Zadrživi uspon Artura Uija» i «Kralj Lear», jednim gostovanjem: Samuel Finzi, N.V. Gogolj «Dnevnik jednog Luđaka», dvjema izložbama te ukupno četiri koncerta. Šerbedžija je posebno istaknuo tematsku poveznicu dvaju premijernih naslova– povratak kući.
Press konferencija Kazališta Ulysses
Novi ovogodišnji naslov «Odisej» predstavio je redatelj Aleksandar Popovski. Primjetivši emotivnost i uzbuđenost među glumcima prisutnim na konferenciji zaključio je kako cijeli kreativni tim dijeli san i potrebu da žive i surađuju s različitim ljudima, njihovu želju da se pronađu na istom mjestu te prepoznajupriliku da se suoče sa svojim snovima na Brijunima.Predstavu supotpisuje sedam teatara, a glumački tim čine: Svetozar Cvetković, Nikola Ristanovski, Boris Isaković, Jasna Đuričić, Branko Jordan, Nataša matijašec Rošker, Anita Mančić, Ozren Grabarić, Dijana Vidušin i Franjo Dijak.
Lenka Udovički, redateljica drugog premijernog naslova «Pokojnik», objasnila je kako je inspirirana Nušićevim majstorstvom, aktualnošću i vještinom te uzimajući u obzir većinu njezinog dosadašnjeg rada ovaj projekt donosi nešto novo i drugačije. «Pokojnik» okuplja respektabilni autorski tim: Bjanka Adžić Ursulov, Deni Šesnić, Nigel Osborne, te glumački tim: Zijah Sokolović, Jelisaveta Seka Sablić, Miodrag Krivokapić, Filip Nola Katarina Bistrović Darvaš, Branislav Zeremski, Maja Posavec, Filip Detelić, Zoran Pribičević, Drago Grabnar i Jasmin Telalović. Akademski slikar i scenograf Zlatko Kauzlarić Atačpredstavio je svoju izložbu «Eros i Tanatos»te istaknuo kako je kazalište skup svih umjetnosti.
Kazalište Ulysses ima i nove web stranice na adresi www.ulysses.hr.
Sezona 12
www.ulysses.hr
KAZALIŠTE ULYSSES – SEZONA 12
15. srpnja – 25. kolovoza 2012.
RASPORED IZVEDBI
13. i 20. srpnja
Predstava djece s posebnim potrebama
Međunarodna ljetna škola glazboterapije
15. srpnja (nedjelja)
Koncert za otvaranje sezone
R. Šerbedžija, V. Stefanovski i M. Tadić, Specijalni gosti: Braća Teofilovići, Mali Brijun, Tvrđava Minor, polazak broda iz Fažane u 20.15 sati.
Otvaranje izložbe
Zaklada ERSTE, Europa: Između dokumenata i fikcije
Brijuni, polazak broda iz Fažane u 18.30 sati.
20. srpnja (petak)
Premijera:
G. Stefanovski: ODISEJ, redatelj Aleksandar Popovski
KAZALIŠTE ULYSSES Zagreb – Brijuni / GDK GAVELLA Zagreb /
SRPSKO NARODNO POZORIŠTE Novi Sad / SLOVENSKO NARODNO GLEDALIŠČE Maribor – Drama / POZORIŠTE ATELJE 212 Beograd / STERIJINO POZORJE Novi Sad / TEATAR NA NAVIGATOROT Skopje
Reprize: 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28. i 29. srpnja
Mali Brijun, polazak broda iz Fažane u 20.15 sati.
27. srpnja (petak)
Izložba:
EROS I TANATOS, Zlatko Kauzlarić Atač i Stjepan Gračan
Vodnjan, galerija El Magazein
31. srpnja (utorak)
Gostovanje:
Samuel Finzi, N. V. Gogolj: DNEVNIK JEDNOG LUĐAKA ljubaznošću Deutsches Theatera iz Berlina
Veliki Brijun, Ljetno kino, polazak broda iz Fažane u 20 sati.
2. kolovoza (četvrtak)
Premijera:
Branislav Nušić: POKOJNIK, redateljica Lenka Udovički
Reprize: 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. kolovoza
Mali Brijun, Tvrđava Minor, polazak broda iz Fažane u 20.15 sati.
10.,11. i 12. kolovoza
Repriza:
W. Shakespeare: KRALJ LEAR, redateljica Lenka Udovički
Mali Brijun, Tvrđava Minor, polazak broda iz Fažane u 19.30 sati.
13. kolovoza (ponedjeljak)
Koncert:
RUNDEK CARGO TRIO
Mali Brijun, Tvrđava Minor, polazak broda iz Fažane u 20.15 sati.
16., 17., 18. i 19. kolovoza
Repriza:
B. Brecht: CABARET BRECHT – Zadrživi uspon Artura Uija, redateljica
Lenka Udovički
Mali Brijun, Tvrđava Minor, polazak broda iz Fažane u 20.15 sati.
24. kolovoza (petak)
Koncert:
Urban & 4: Operacija Minor
25. kolovoza
Koncerti za kraj sezone
PREMIJERNI NASLOV
GORAN STEFANOVSKI: “ODISEJ”
Mali Brijun
Premijera: 20. srpnja 2012.
Izvedbe: 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28. i 29. srpnja
Autor teksta: Goran Stefanovski
Redatelj: Aleksandar Popovski
Dramaturginja: Dora Delbianco
Scenografija: NUMEN
Kostimografkinja: Marita Ćopo
Glazba: Foltin
Igraju:
NIKOLA RISTANOVSKI, BORIS ISAKOVIĆ, JASNA ĐURIČIĆ, BRANKO JORDAN, NATAŠA MATIJAŠEC ROŠKER, ANITA MANČIĆ, SVETOZAR CVETKOVIĆ, OZREN GRABARIĆ, DIJANA VIDUŠIN, FRANJO DIJAK
NO PLACE LIKE HOME
Čak i oni koji ne znaju ništa o Odiseju, znaju što znači Odiseja. Znaju da to označava nekakvo putovanje s mnogim nepredvidivim događajima koji uglavnom završavaju povoljno, povratkom kući. Putovanje i povratak kući su bitne stavke podsvjesnog kolektivnog sjećanja, narativna matrica naših života i načina na koje vidimo sebe. Naša predstava ima cilj ispitati, poigrati se i istražiti teatarske razloge ovih dvaju fenomena. Što znače pojmovi putovanja, doma, danas kad je svijet postao digitalan, virtualan, otvoren? Što danas znači pojam vraćanja kući? Koja je to sila koja vuče Odiseja nazad prema Itaki? Što je dom? Kad već znamo da nam je nemoguće dvaput ući u istu rijeku, odakle je ta potreba vraćanja na nekakvu polazišnu točku. Odakle ta duboka želja za spajanjem s nečim što možda postoji samo kao sjećanje, kao želja, miris ili slika koja je ostala iz djetinjstva? Puni smo odrednica:
Jezik je dom duha, Dom je tamo gdje plaćamo račune, Dom je mjesto gdje boli, Svugdje pođi – kući dođi, Dome, slatki dome, itd.
Povijest je rasturila stare svjetove i razbucala stare ideologije. Srušili smo stare okvire svijeta često s dionizijskim zanosom uništenja. Sada nam valja smišljati novi svijet, nova pravila igre, novi moralni poredak i nove odgovore na prastara pitanja o tome odakle dolazimo i kamo idemo. Ovo su teške odgovornosti pred kojima nam duh često klone pa traži oslonac i sigurnost u iluziji onoga što je bilo. U starim obrisima stvarnosti. Pojam doma se često koristi i kao usko nacionalni klišej. Pitanje egzila je najstarija biblijska priča o izgubljenom raju doma. Egzil može biti i duhovan i geografski i politički.
Čovjek može biti u egzilu i kod kuće. Nije svaka kuća – dom, a nije ni svaka ideja doma autentična. Kažu da je dom tamo gdje je srce, ali što ako ne znamo točno gdje je srce?
Film “Čarobnjak iz Oza” završava rečenicom: There is no place like home. Nigdje kao kući! Na engleskom ona ima duplo značenje. Afirmativno, da nema takvog mjesta kao što je dom, i “negativno”, da je dom nešto što ne postoji, nešto čega nema, da je to samo dio naše misli, sjećanja, podsvijesti. Pitanje je hoće li Odisej, kad se vrati, naći ono što je nekad davno izgubio. Hoće li se moći smiriti i hoće li, kad se poslije svih tih godina vrati na početak, ustanoviti da je Itaka njegov pravi dom. Ili ga poslije povratka čeka želja za novim putovanjima.
Vraćajući se kući, otkrivamo sami sebe, ono što smo zaboravili ili sakrili dok smo odlazili, rasturali, rušili. Dom je tamo gdje imamo potrebu reći gdje smo bili.
Aleksandar Popovski i Goran Stefanovski
PREMIJERNI NASLOV
Branislav Nušić: POKOJNIK
Tvrđava Minor, Mali Brijun
Premijera: 2. kolovoza 2012.
Izvedbe: 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. kolovoza
Redateljica: Lenka Udovički
Kostimografkinja: Bjanka Adžić Ursulov
Scenograf: Deni Šesnić
Autor glazbe: Nigel Osborne
Igraju:
ZIJAH SOKOLOVIĆ, JELISAVETA SEKA SABLJIĆ, KATARINA BISTROVIĆ DARVAŠ, BRANISLAV ZEREMSKI, MIODRAG KRIVOKAPIĆ, FILIP NOLA, MAJA POSAVEC, FILIP DETELIĆ, ZORAN PRIBIČEVIĆ, DRAGO GRABNAR, JASMIN TELALOVIĆ
U drugoj našoj ovogodišnjoj premijeri nastavljamo s umjetničkim propitivanjem one vječne želje za povratkom kući, pa ćemo premijerno uprizoriti komad proslavljenog srpskog komediografa i satiričara Branislava Nušića: “POKOJNIK”. Ovo je njegov posljednji komad, britka satira o čovjeku koji je zabunom proglašen mrtvim i nakon nekoliko godina izbivanja vraća se u svoj grad. Kakve će ga novonastale okolnosti dočekati? Hoće li mu se obradovati prijatelji, supruga, dužnici, kako povratiti imetak, ženu, znanstveni rad..? Ovaj i danas aktualan komad, po mnogim mišljenjima najbolje Nušićevo djelo, dovodi u središte upravo one elemente ljudske prirode značajne za shvaćanje beskrupuloznih mehanizama na kojima društvo počiva.
Uz redateljicu Lenku Udovički okupit će respektabilan autorski tim koji čine njezini dugogodišnji suradnici: scenograf Deni Šesnić, kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov, skladatelj Nigel Osborne, koreograf Staša Zurovac.
GOSTOVANJE
31. srpnja 2012.
N.V. Gogolj: DNEVNIK JEDNOG LUĐAKA
Igra: Samuel Finzi
Ljetno kino, Veliki Brijun
U nepomirljivom sudaru želja i stvarnosti, osobnog smisla života i realnog života, ponekad život postaje katastrofa. Gogoljeva monodrama Dnevnik jednog luđaka obuhvaća čitav spektar stanja svijesti, sve do gubitka razuma. Skroman činovnik iz ovog vrlo utjecajnog djela s autobiografskim doticajima, usamljen je i nezadovoljan svojim životom. Sanja o velikoj karijeri i zaljubljen je u kćer svojeg šefa. No, ni ljubav niti karijera nemaju šansu za uspjeh. Nakon razočarenja i činjenice da je u svojoj 42. godini života, naš tragični junak ne podnosi razočarenje te pronalazi utočište u grotesknim i nadrealnim svjetovima. On konačno bježi i gubi se postupno u paralelnom svijetu te završava u mentalnoj ustanovi gdje biva izložen sirovom i nepredvidljivom nasilju.
Samuel Finzi, miljenik publike berlinskog Deutsches Theater zbog njegovog prirodnog talenta za komediju, utjelovljuje ovog Gogoljevog groteskno tragičnog junaka. Finzi u ulozi luđaka jedinstvena je prilika za doživljaj njegove glumačke maestralnosti. U ovom monologu on savršeno razrađuje ekscentričnu studiju u svim slojevima gubitka razuma. Od krutog smisla boli i straha naspram zlonamjernog, zbunjujućeg i nepokretnog hijerarhijskog svijeta, sve do trijumfa i megalomanije. Virtuozni Finzi rijetko kada smanjenog intenziteta prikazuje sentimentalne snove, mijenja izraze lica, geste, govori smiješno pa divlje, glasa se poput životinja (psa, majmuna i pijetla), tako da gledatelj jednostavno u potpunosti biva uvučen u čaroliju njegove prisutnosti na sceni. Zahvaljujući ljubaznosti berlinskog Deutsches Theater brijunska publika ima priliku pogledati ovu sjajnu izvedbu.
KONCERT
otvaranje sezone
15. srpnja
Rade Šerbedžija, Vlatko Stefanovski i Miroslav Tadić
Specijalni gosti: Braća Teofilovići
Tvrđava Minor, Mali Brijun
Što se događa kada se svjetski poznatom gitarističkom dvojcu pridruži glumac jednakog kalibra? Nastaje glazbena večer jedinstvenog ugođaja u kojoj će virtuoznošću izvođenja šansona, obrađenih narodnih ličkih, makedonskih i ciganskih pjesama, biti osvojena sva srca slušatelja. Demonstrirajući svoju savršenu kompatibilnost i sposobnost strukturiranja glazbene cjeline svojim novostarim skladbama dokazat će kako ne postoje granice između glumačke i glazbene umjetnosti.
Rade Šerbedžija
U svojoj glazbenoj karijeri snimio je mnogo albuma: «Mnoge smo i mnogo voljeli», «Ne daj se, Ines», «Ne budim je tek tako», «Neću protiv druga svog», «Orihi, Orihi», te najzreliji i pjevački najbolji album «Imam pjesmu za tebe» i posljednji album «Ponekad dolazim». Ova posljednja dva albuma snimio je zajedno s Miroslavom Tadićem.
Vlatko Stefanovski
Poznat po svojoj nevjerojatnoj gitarskoj tehnici, stvara bogat zvuk ispunjen imaginacijom i jednostavnošću. U svojoj karijeri sklada i snima glazbu za filmove, kazalište i balet te surađuje s mnogim umjetnicima, glazbenicima i gitaristima u cijelom svijetu, a ima i respektabilnu solo karijeru.
Miroslav Tadić
Svestrani umjetnik, losanđeleski profesor gitare, prvak je makedonske glazbe i virtuoz akustične i električne gitare. Koncentriran je na razvoj i pristup improvizaciji koju kombinira s glazbenim materijalima uvezenim iz mnogih izvora, uključujući barok, europsku klasičnu i sjevernoindijsku klasičnu glazbu, istočnoeuropske tradicionalne folklorne tonove, blues, džez i rok.
Braća Teofilovići
Blizanci Teofilovići, Ratko i Radiša, jedinstveni su izvođači drevne srpske i balkanske vokalne glazbe. Vibracijama njihovog glasa, ljepotom i snagom pjevanja stvaraju muzičke slike ispričane kroz melodiju i tekst. Braća Teofilović i Miroslav Tadić prvi su se put susreli zahvaljujući posredovanju drugog diva gitare Vlatka Stefanovskog, koji je dobro procijenio da je riječ o srodnim dušama i vrhunskim umjetnicima koji bi zajednički mogli napraviti nešto sasvim novo.
IZLOŽBA
15. – 27. srpnja
Fotografije Ericha Lessinga iz razdoblja Europe nakon Drugog svjetskog rata
Zaklada ERSTE: Europa: između dokumenata i fikcije
Zaklada ERSTE ove godine po prvi put predstavlja u Hrvatskoj izložbu fotografija Ericha Lessinga, jednog od najpoznatijih austrijskih fotografa i člana prestižne fotografske agencije Magnum Photos, iz razdoblja Europe nakon Drugog svjetskog rata. Na izložbi će biti prikazano približno 60 eksponata, odnosno 30 Lessingovih fotografija i 30-ak fotografija odabranih umjetnika iz zemalja regije.
Fotografije Ericha Lessinga svjedoče o načinu na koji je on zabilježio svijet i doživio ljude i događaje. Naglasak izložbe je na fotografijama koje je Lessing napravio 1950-ih godina, u zemljama srednje i jugoistočne Europe, stovremeno istražujući promjene koje su se dogodile na ovom geografskom području u dekadama koje slijede, iz vizure suvremenih umjetnika (Anna Artaker (A), Manfred Willmann (A), Boris Missirkov & Georgi Bogdanov (BG), Anna Fabricius (H), Martin Kollár (SK), Elzbieta Jablonska (PL), Šejla Kamerić (BiH), Ivana Keser (HR), Erzen Shkolloli (KOS), Zaneta Vangeli (MK), Florin Tudor & Mona Vatamanu (RO), Ilija Šoškić (MNE), Tanja Ostojić (SRB) i IRWIN (SLO).
Ova izložba fotografija je dio projekta Zaklade ERSTE: „Europa: između dokumenata i fikcije” koja je osmišljena s ciljem predstavljanja prošlosti i budućnosti Europe na način koji potiče daljnje razmišljanje o budućnosti. Sintetizirana su sva tri programska područja Zaklade ERSTE: socijalna integracija i transformacija, kulturne različitosti i proces europskih integracija.
Zaklada ERSTE aktivna je u regiji centralne i jugoistočne Europe i razvija projekte samostalno i u suradnji s partnerima u okviru tri programa: društveni razvoj, kultura i Europa. Budući da je glavni dioničar financijske grupacije Erste Group, Zaklada ERSTE je jedna od najvećih u regiji, sa sjedištem u Beču. Odlučna je djelovati društveno i kulturno odgovorno, čime izražava privrženost građanskom društvu zasnovanom na njenim povijesnim korijenima.
Biografija Ericha Lessinga
Rođen je u Beču, Austrija, 1923. godine, gdje živi i danas. Erich Lessing je sin zubara i koncertne pijanistice. Hitlerova okupacija Austrije ga je primorala da prije završetka srednje škole, 1939. godine, emigrira u Izrael (tadašnja Palestina, pod britanskim mandatom). Njegova majka je ostala u Beču, a potom je deportirana u Auschwitz gdje je i umrla. Lesing je pohađao Tehnički koledž Haifa prije nego se zaposlio u kibucu (poljoprivrednoj zadruzi), nakon odsluženja vojnog roka. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Lessing je služio u Britanskoj vojsci kao pilot i fotograf. U Beč se vratio 1947. godine. Radio je kao novinar i fotograf za agenciju Associated Press, kada ga je David Seymore, jedan od osnivača agencije Magnum, pozvao da radi za njih. Postao je punopravni član Magnuma 1955. godine. Radio je na izvještavanju s političkih događaja u Sjevernoj Africi i Europi i izvještavao o početku komunističkog perioda u istočnoj Europi za magazine Life, Epoca, Picture Post i Paris Match. Njegove fotografije Mađarske revolucije iz 1956. godine predstavljaju svjedočanstvo nade i euforije koje su vladale u početnim danima pobune, ali koje su ubrzo bile zamijenjene bolom zbog njenog brutalnog suzbijanja. Lessing se kasnije razočarao foto novinarstvom kao sredstvom promjene. Sredinom 1950-ih okrenuo se umjetnosti, znanosti i povijesnim temama. Specijalizirao se u izradi fotografija u boji velikog formata i objavio više od 50 knjiga.
Predavao je fotografiju u Arlu, na Venecijanskom bijenalu, u Ahmedabadu, u Indiji kao stručnjak UN Organizacije za industrijski razvoj, na ljetnoj Akademiji u Salzburgu i na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beču, te je postao dobitnik brojnih nagrada. Član je Međunarodne komisije muzeja i Odbora za dokumentaciju Međunarodnog savjeta muzeja, koji predstavlja informativni ogranak ove institucije. www.lessing-photo.com
IZLOŽBA
27. srpnja
EROS I TANATOS
Izlagači: Zlatko Kauzlarić Atač i Stjepan Gračan
Galerija El Magazein
U sklopu sezone 2012. kazališta Ulysses održati će se u Vodnjanu u galeriji „El MAGAZEIN“ izložba pod nazivom „EROS I TANATOS“. Izlagači su profesori Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Zlatko Kauzlarić Atač i Stjepan Gračan; obojica dugogodišnji suradnici kazališta Ulysses. Vernissage će se održati u petak 27. srpnja 2012. u 21 sat uz djelomično pokroviteljstvo grada Vodnanja i Turističke zajednice Vodnjan. Vlasnik galerije i domaćin je Germano Fiorenti, a izložbu prati tekst povjesničarke umjetnosti doc. Kristine Tamare Franić. Vernissage će biti popraćen sudjelovanjem glumaca kazališta Ulysses.
REPRIZNI NASLOV
W. Shakespeare: KRALJ LEAR
Tvrđava Minor, Mali Brijun
Izvedbe: 10., 11. i 12. kolovoza
Redateljica: Lenka Udovički
Dramaturg: Borislav Vujčić
Scenografi: Richard Hoover i Damir Medvešek
Kostimografkinja: Jagoda Buić – Wuttke
Autor glazbe: Nigel Osborne
Oblikovatelj svjetla: Miljenko Bengez
Koreografkinja: Kate Foley
Lektorica: Marina Vujčić
Asistent redateljice: Marin Lukanović
Igraju:
RADE ŠERBEDŽIJA, MLADEN VASARY, MIODRAG KRIVOKAPIĆ, KSENIJA MARINKOVIĆ, LUCIJA ŠERBEDŽIJA, NINA ŠERBEDŽIJA, DEJAN AĆIMOVIĆ, ŽIVKO ANOČIĆ, NENAD CVETKO, FILIP DETELIĆ, JURE IVANUŠIČ, MARKO JURAGA, IGOR KOVAČ, DAMIR POLJIČAK, EVA STAZIĆ
Glazbeni izvođači: Putokazi i Mostarska Sinfonietta
Ideja da se Lear postavi na Malom Brijunu, otoku, na Tvrđavi, negdašnjem austro-ugarskom fortifikacijskom objektu, u vrijeme završnice Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, nakana je kazališnog odgovora na pitanja gdje i kada. To je vrijeme kada se formira nova karta Europe. Iz sna ili ludila? Što je vlastodršcima ludilo a što su oni ludilu, postavlja se kroz ovog Leara. Ludilo od profesije (Luda), od izbora (Lear), od patnje (Kent, Edgar) kao štit prognanika, izopćenika i potraga za skrovištem, utočištem od dnevnog, pragmatičnog ludila pohlepnih i intrigama sklonih. Što znači pobjeći u zaklonište i osvrnuti se pred raspalim iza sebe? Tko će nakon Leara zasjesti na tron? Što je europski tron nakon 1918. godine gdje je ova kazališna inscenacija vremenski smještena?
Ovo je prva predstava Kazališta Ulysses – projekt kojim je Brijunsko otočje, nakon svih političkih i društvenih, kroz povijest stečenih konotacija, steklo i atribut kazališnog središta. Interes publike za ovu kultnu predstavu Kazališta Ulysses iz godine u godinu ne jenjava. Od premijerne izvedbe u kolovozu 2001. godine vidjelo ju je više od 30.000 gledatelja.
REPRIZNI NASLOV
B. Brecht: CABARET BRECHT – ZADRŽIVI USPON ARTURA UIJA
Tvrđava Minor, Mali Brijun
Izvedbe: 16., 17., 18. i 19. kolovoza
Prijevod: Ante i Truda Stamać
Redateljica: Lenka Udovički
Skladatelj: Nigel Osborne
Dramaturginja: Tena Štivičić
Scenograf i oblikovatelj svjetla i videa: Deni Šesnić
Kostimografkinja: Bjanka Adžić Ursulov
Koreograf: Staša Zurovac
Scenski pokret: Mladen Vasary
Prepjev songova i oblikovatelj zvuka: Davor Rocco
Dirigent i korepetitor: Karlo Hubak
Asistent redateljice i oblikovatelj videa: Marin Lukanović
Lektorica: Marina Vujčić
Igraju:
OZREN GRABARIĆ, MLADEN VASARY, MISLAV ČAVAJDA, MAJA POSAVEC, GORAN BOGDAN, JERKO MARČIĆ, DAMIR ŠABAN, JURE IVANUŠIČ, DAMIR POLJIČAK, ZORAN PRIBIČEVIĆ, IGOR KOVAČ, FILIP DETELIĆ
Glazbeni izvođači gosti: The Petrojvic Blasting Company
Alegorija je postala stvarnost Zadrživi uspon Artura Uija Brecht je napisao u manje od mjesec dana, 1941. Boravio je u Finskoj, već nekoliko godina u egzilu iz Hitlerove Njemačke, čekao je vizu za Ameriku koja još nije bila ušla u Drugi svjetski rat. Pisao ga je s neskrivenim didaktičnim ciljem – pružiti američkoj publici jasnu uzročno posljedičnu analizu tada recentnih događaja u Njemačkoj i upozoriti na činjenicu da je Hitler, ta monstruozna pojava pred kojom je zanijemio cijeli svijet i još se dugo pitao kako li je to samo moguće, doživio jednostavan, progresivni i sasvim zadrživi rast kojega su omogućile osobitosti kapitalizma, psihološki mehanizmi naroda suočenog s ugroženom egzistencijom i isprva sitne koruptivne metode akumulacije moći koje zanemaruju svijest o dugoročnoj odgovornosti.
Zbog američke je publike kronologija događaja iz godina prije Drugoga svjetskog rata i jačanja nacionalsocijalizma transponirana iz stvarnoga povijesnog registra u gangsterski milje Chicaga tridesetih godina dvadesetog stoljeća. U gotovo karikaturalnom svijetu sitnih gangstera koji se, prvo otvorenim uličnim kriminalom, a onda sofisticiranijim metodama, uspinju do sve veće moći, prepoznajemo stvarne likove iz Hitlerove neposredne blizine. Tako je Ernst Röhm postao Ernesto Roma, Uijev takozvani poslovni tajnik i desna ruka, Joseph Goebbels cvjećar Givola, a Hermann Göring gangster Emanuele Giri.
No za razliku od scenarija koji se bave alternativnim projekcijama povijesti, poput onih što bi bilo da je atentat na Hitlera uspio, Brechtova je formula jednostavnija – pasivnost, konformizam, fašizam. Pognuti glavu pred prvim znakovima tiranije utire put strategiji koja će, malo pomalo, desenzibilizirati svijest građana i pripremiti teren za nezapamćene zločine, u to vrijeme tek u povojima.
No današnje čitanje komada nudi neobičan obrat. Što je u Brechtovo vrijeme bila alegorija, pojednostavljena gotovo groteskna slika zajedničke avanture mafije i vlasti u pohodu na moć i profit, danas djeluje neobično stvarno. Likovi podignuti na razinu karikature, kako bi metafora bila jasnija, izgovaraju doslovne citate iz današnjih novina. Primjeri zloupotrebe moći i eksploatacije malih ljudi unutar sustava koji je od proizvodnje postao sustav potrošnje događaju se opet u planetarnim razmjerima. Od skandala o odobrenim kreditima za nikad sagrađene projekte, akumulacije sve većih, nepotrošivo, neupotrebljivo velikih dobara, sve jeftinije radne snage, pa do primjera kapitalizma katastrofe koji brzinom koja dolikuje kolima hitne pomoći uklizava u područja potresena kataklizmičnim događajima poput elementarnih katastrofa ili terorističkih napada i koristi razaranje kao priliku
za novu gradnju – veću, ljepšu, isplativiju. Matrica je poznata. A sve to transparentije nego ikad u okvirima osvojenih sloboda današnjice. Elastična kapitalistička etika, na koju je Brecht uporno upozoravao, pokazala se neiscrpno prilagodljivom, preživjela je turbulentno dvadeseto stoljeće i nadživjela sve burne pokrete i kontroverzne revolucije. Ukomponirala je u sebe slogane osvojenih sloboda i pokliče ugaslih pobuna.
Na sreću, dekadencija kasnog kapitalizma upućuje na njegov zalaz. Ako je lik, prema Brechtu, zbroj svih društvenih okolnosti, onda su suvremeni likovi opterećeni dubokim paradoksima današnjice. U nominalnoj slobodi groteskno ovisni o ponuđenim izborima, prijeti im paraliza duha. Sve se smije i sve je moguće, ali je svakom svom neuspjehu čovjek sam kriv.
Napokon, što se još može reći, i što u kazalištu, kad nam se čini da je sve već rečeno i kad je upravo preopterećenost informacijama ključna činjenica u našoj rastućoj ravnodušnosti. Ali možda baš zato i danas vrijedi Brechtova misao: ‘Teškoće se ne mogu prevladati tako da se o njima šuti.’
Tena Štivičić
KONCERT
13. kolovoza
RUNDEK CARGO TRIO
Tvrđava Minor, Mali Brijun
Darko Rundek tijekom svoje karijere nikad nije nastupao s bendom koji broji manje od šest glazbenika. Sve dok nije odlučio formirati trio kako bi kroz intimnost i transparentnost koju trio pruža svoju glazbu približio publici. Tako violinistica Isabel, multi instrumentalist Dušan Vranić i Darko Rundek čine Rundek Cargo Trio. Njihova glazbena istraživanja sjedinila su se na albumu «Plavi avion» gdje su inspirirani različitošću i potragom za novim formama stvorili glazbeno remek djelo od dvanaest pjesama. Njihova stvaralačka energija namijenjena je slušateljima koji se naslađuju glazbom upravo onoliko koliko se naslađuju i sami glazbenici tijekom njezina stvaranja.
MEĐUNARODNA LJETNA ŠKOLA GLAZBOTERAPIJE
13. i 20. srpnja
PREDSTAVA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA
Prosperov vrt, Veliki Brijun
Nigel Osborne, svjetski poznati kompozitor, glazbenik, glazboterapeut, profesor Sveučilišta u Edinburghu i dugogodišnji suradnik Kazališta Ulysses održat će, u periodu od 9. srpnja do 20. srpnja 2012. godine 2. Međunarodnu
ljetnu školu glazboterapije za djecu s posebnim potrebama. Studenti sa Sveučilišta u Edinburghu, Rijeci i Puli te mladi iz Youth Theatre Srebrenica (kroz program Musicians Without Borders), volontirat će u radu sa djecom iz Doma za djecu s cerebralnom paralizom iz Pule i Društva Naša djeca Vodnjan i njihovim stručnim suradnicima koji će biti polaznici škole u prvom tjednu.
Drugi tjedan bit će posvećen radu s djecom i mladima iz Centra za djecu i omladinu “Los Rosales” iz Mostara. Program objedinjuje glazbeno-metodičke radionice, razvoj kompozicije i uglazbljivanje, izradu scenografije i kostima za predstave kojima će završiti Međunarodna ljetna škola glazboterapije. Završne predstave će se održati 13. srpnja i 20. srpnja 2012., u Prosperovu vrtu ispred hotela Franina na Brijunima.
[izvor informacije Kazališta Ulysses]
