Ljeto je u kinu: Najbolji festivalski filmovi u Kino mreži!
Ljubitelji sedme umjetnosti diljem Hrvatske ovog će ljeta imati priliku uživati u izboru najboljih naslova s četiriju prestižnih filmskih festivala. Naime, Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača i Hrvatski audiovizualni centar pripremili su program “Ljeto je u kinu”, koji u Kino mrežu dovodi kvalitetna europska i domaća filmska ostvarenja s festivala u Splitu, Puli, Motovunu i Sarajevu.
Ljeto je u kinu ; Ustupio HAVC
Ideja projekta “Ljeto je u kinu” je da filmskoj publici diljem Hrvatske približi i ponudi programe prestižnih ljetnih filmskih festivala u Hrvatskoj i susjedstvu. Tako će svi filmoljupci u Kino mreži vidjeti izbor filmova s Festivala mediteranskog filma Split, Pulskog filmskog festivala, Motovun film festivala i Sarajevo film festivala. Programi će se u Kino mreži ‘vrtiti’ tijekom čitavog ljeta, a filmovi će u kina stići odmah po završetku pojedinog festivala.
“Ljetni filmski festivali žarišta su dobre energije, zabave i još boljih filmova, a Hrvatski audiovizualni centar se raduje što će se od ovog ljeta filmovi slaviti ne samo u gradovima u kojima se navedeni festivali održavaju nego i u cijeloj Kino mreži. Sigurni smo da će gledatelji osvježenje u vrućim ljetnim večerima potražiti i u svojim gradskim kinima jer će ovog ljeta ulov u mreži biti izvrstan!“, poručila je Rea Rajčić, voditeljica projekta kinoprikazivaštva pri HAVC-u.
Prvi program koji najavljujemo idućih dana stiže s Festivala mediteranskog filma Split, čije se deveto izdanje održava od 3. do 11. lipnja. Festival će prikazati ukupno 78 filmova iz 39 zemalja, a koji naslovi stižu u Kino mrežu saznat ćete uskoro na stranicama Kino mreže i Hrvatskog audiovizualnog centra, kao i na Facebook eventu.
Priopćenje povodom neistina o HAVC-u izrečenih na konferenciji udruga proisteklih iz Domovinskog rata – Jun 3
Na jučer održanoj konferenciji za medije Udruge udovica hrvatskih branitelja Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, Zajednice udruga HVIDR-a Grada Zagreb te Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara izrečeno je niz neistina o radu Hrvatskog audiovizualnog centra, ravnatelja Hrvoja Hribara i drugih članova tijela HAVC-a.
Pored izrečenih neistina optužene su i institucije države koje navodno “sustavno prikrivaju kriminal u HAVC-u”, a HAVC je eksplicitno inkriminiran kao “zločinačka organizacija” koja navodno djeluje protiv interesa Republike Hrvatske. Zastrašujuće optužbe zaslužuju nedvojbeno od strane HAVC-a pokretanje sudskog postupka.
Javnost je već godinama zatrpavana jednim te istim napadima na HAVC, orkestriranim nastojanjem da se zaustavi djelovanje HAVC-a jer očito nekome smeta jedna od, danas to slobodno možemo reći, najuspješnijih javnih ustanova u kulturi. U prilog tome govore rezultati, mnogobrojni uspjesi na značajnim međunarodnim filmskim festivalima, a s ponosom ističemo nedavne uspjehe hrvatskog filma u Cannesu, Berlinu i Veneciji, kao i znatan gospodarski učinak sustava poticaja koji je hrvatskom gospodarstvu uprihodio u protekle četiri godine 320 milijuna kuna međunarodnih sredstava od kojih korist ubiru hrvatski filmski radnici, lokalna samouprava, državni proračun, a posebno turistički sektor, direktnim prihodima, ali i izuzetnom dodanom vrijednošću ostvarenih promotivnih učinaka u svijetu.
Moram naglasiti i da je potpuno netočno da institucije države ne rade ništa u predmetima koji su temeljem anonimnih prijava protiv HAVC-a, ravnatelja i drugih osoba, upućeni na adrese nadležnih institucija.
Ovim putem treba jasno reći da posljednji napad na HAVC koincidira s dvije vrlo važne presude u korist HAVC-a i mene osobno, a u kojima su predmet iste konstrukcije i kvalifikacije koje se moglo čuti na jučerašnjoj konferenciji za medije.
O svemu ćemo javnost podrobnije izvijestiti na konferenciji za medije koju ćemo zakazati u najkraćem roku.
Hrvoje Hribar,
ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra
Zvizdan u Italiji pogledalo više od 45.000 gledatelja
U pet tjedana koliko se prikazuje u Italiji, Matanićev Zvizdan pogledalo je 45.023 gledatelja, a projekcije se nastavljaju i tijekom ljeta te će se uz one u kinima, diljem zemlje organizirati i one na otvorenom, tzv. open air projekcije.
Kritike su od početka prikazivanja izrazito pozitivne, a distribucija je započela projekcijom u Rimu gdje je publiku pozdravila Tihana Lazović koja je odigrala glavnu ulogu u filmu.
Zvizdan ; Ustupio HAVC
Podsjetimo kako je Zvizdan nepunu godinu nakon svjetske premijere u Cannesu prikazan na osamdesetak međunarodnih festivala i nagrađen s ukupno dvadeset i pet nagrada. U Hrvatskoj je film u redovnoj kinodistribuciji pogledalo 42.815 gledatelja, te je bio jedan od najgledanijih filmova prošle godine.
Zvizdan je ljubavni film koji se događa u tri različita desetljeća, u dva susjedna dalmatinska sela opterećena povijesnim naslijeđem, te prati tri zabranjene ljubavi, u kojima se kao protagonisti pojavljuju uvijek ponovo isti glumci. Glavne uloge odigrali su Tihana Lazović i Goran Marković, Matanić potpisuje i scenarij, a film je proizvela Kinorama u koprodukciji s Gustav filmom i SEE Film Pro. Proizvodnju su podržali Hrvatski audiovizualni centar i Eurimages.
Objavljeni rezultati za proizvodnju kratkometražnog filma te za razvoj scenarija i projekata – 01.06.2016.
Na danas održanoj 69. sjednici Hrvatskog audiovizualnog vijeća donesene su odluke o listi prioriteta i raspodjeli sredstava prema Javnom pozivu za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za kratkometražni igrani film (rok 27. studeni 2015.), prema Javnom pozivu za poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova (rok 30. studeni 2015.), za poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata televizijskih djela (rok 22. siječnja 2016.) te za komplementarne djelatnosti – programe međunarodne suradnje (rok 19. veljače 2016.).
HAVC logo
Na poziv za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za kratkometražni igrani film (rok 27. studeni 2015.) pristigla je 31 prijava, a četiri projekta predložena su za sufinanciranje u ukupnom iznosu od 1.082.550,00 kuna. Među četiri predložena projekta jedan je prijavljen u postprodukcijskoj fazi, a jednom je autor debitant. Tablicu odobrenih projekata i obrazloženje umjetničkog savjetnika možete pronaći u prilogu s desne strane ili na ovoj poveznici.
Vijeće je donijelo odluke i za treći rok poticanja razvoja scenarija i razvoja projekata u 2015. godini. U kategoriji dugometražnih igranih filmova (rok 30. studeni 2015.) pristiglo je ukupno 111 prijava – 97 za razvoj scenarija i 14 za razvoj projekata. Za sufinanciranje razvoja scenarija predloženo je 15 prijava u ukupnom iznosu 525.000,00 kuna, te za razvoj projekata dvije prijave u ukupnom iznosu 190.000,00 kuna.
U kategoriji poticanja razvoja scenarija i razvoja projekata dokumentarnih filmova (rok 30. studeni 2015.) pristiglo je ukupno 48 prijava – 35 za razvoj scenarija i 13 za razvoj projekata. Za sufinanciranje razvoja scenarija predloženo je šest prijava u ukupnom iznosu 210.000,00 kuna, te za razvoj projekata tri prijave u ukupnom iznosu 444.500,00 kuna.
U kategoriji poticanja razvoja scenarija i razvoja projekata animiranih filmova (rok 30. studeni 2015.) pristiglo je ukupno 9 prijava – 7 za razvoj scenarija i 2 za razvoj projekata. Za sufinanciranje razvoja scenarija su predložene tri prijave u ukupnom iznosu 85.000,00 kuna. Tablice odobrenih prijava za razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova možete pronaći u prilogu s desne strane ili na ovoj poveznici.
Priprema se treća TV burza
Što se tiče poziva za poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata televizijskih djela u 2015. godini (rok 22. siječnja 2016.), umjetnički savjetnik Tomislav Mršić predstavio je jednu novost po odluci Audiovizualnog vijeća. “Kako je ova natječajna kategorija pomalo specifična, prije svega upućena i namijenjena za hrvatske javne televizije i platforme, odlučili smo se da ćemo financijska sredstva predložiti nakon što ‘odradimo’ TV burzu sa svim produkcijama odobrenih projekata. Na ovogodišnji rok za razvoj TV djela pristiglo je gotovo 140 projekata u četiri kategorije: razvoj pojedinačnih TV projekata, razvoj serijskih TV projekata, razvoj scenarija za pojedinačna TV djela, te razvoj scenarija serijskih TV djela. Raspon prijavljenih djela kretao se od animiranih, dokumentarnih i igranih projekata, pa do kreativnih dječjih formata, pri čemu su bitno dominirali igrani i dokumentarni projekti. Shodno tome i među odobrenim projektima najviše ih je upravo iz ta dva roda. Osnovni kriteriji kojim smo se vodili pri odabiru projekata je njihova inovativnost i originalnost unutar hrvatskog medijskog prostora, a trudili smo se, uz rijetke iznimke, prednost dati novim i svježim projektima”, naveo je Mršić.
Tako će nakon održane TV burze, Hrvatsko audiovizualno vijeće donijeti odluke o iznosu sufinanciranja predloženih projekata. O datumu održavanja treće TV burze HAVC će pravovremeno obavijestiti producente i javnost.
Inače, u kategoriji razvoja scenarija za serijska televizijska djela pristiglo je 75 prijava, a za sufinanciranje je predlaženo njih 18 (dvije prijave u kategoriji animiranog TV djela, 9 u kategoriji dokumentarnog TV djela, 7 u kategoriji igranog TV djela). Za razvoj projekata serijskih televizijskih djela pristiglo je 39 prijava, a za sufinanciranje je predlaženo njih 15 (dva u kategoriji animiranog TV djela, 7 u kategoriji dokumentarnog TV djela, tri u kategoriji igranog TV djela). U kategoriji razvoja scenarija za pojedinačna televizijska djela pristiglo je osam prijava, a za sufinanciranje su predložene tri prijave (igrana TV djela), dok je u kategoriji razvoja projekata pristiglo pet prijava, a za sufinanciranje su predložene tri prijave (također igrana TV djela). Tablicu odobrenih projekata možete pronaći u prilogu s desne strane ili na ovoj poveznici.
Na Javni poziv za komplementarne djelatnosti u 2016. godini – programe međunarodne suradnje (rok 19. veljače 2016.) pristigle su 42 prijave, a sufinanciranje je odobreno za njih 22 u ukupnom iznosu od 199.543,00 kuna. Tablicu odobrenih projekata možete pronaći u prilogu s desne strane ili na ovoj poveznici.
Vijeće je odluku donijelo po prijedlozima Umjetničkog vijeća, čija je 49. sjednica održana 1. lipnja 2016. godine. Hrvatsko audiovizualno vijeće na 69. sjednici odlučivalo je u sastavu: Vera Robić-Škarica, Ivana Vukinovac Gelo, Nataša Petrović, Zrinko Ogresta, Branko Schmidt, Branko Matutinović, Mario Sablić, Damir Vujinović, Mladen Burić, Dino Paškov i Tonko Weissmann, dok su na 49. sjednici Umjetničkog vijeća sudjelovali Ivana Fumić, Igor Prassel, Tomislav Mršić, Dean Šoša, Boris Poljak, Juraj Lerotić i Teodor Celakoski.
Kalovy Vary 2016.: Dvije hrvatske manjinske koprodukcije u programu East of the West
U natjecateljskom programu East of the West Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima, čije se 51. izdanje održava od 1. do 9. srpnja, bit će prikazan debitantski dugometražni film slovenskog redatelja Žige Virca Houston, imamo problem! i dugometražni igrani film Kuća drugih (House of Others) gruzijskog redatelja Rusudana Glurjidzea.
Oba filma bit će prikazana u natjecateljskom programu East of the West, koji donosi prve i druge filmove talentiranih redatelja iz istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza.
Houston, imamo problem! ; Ustupio 2i Film
Houston, imamo problem! prošle je godine predstavljen u okviru industrijske sekcije festivala Works in Progress, jednodnevnoj prezentaciji novih dugometražnih filmova iz srednje i istočne Europe, koja je namijenjena međunarodnim distributerima, prodajnim agentima i koordinatorima festivalskih programa. Film je nastao kao koprodukcija Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Češke i Katara, ali i kao prva HBO produkcija u Adria regiji. Riječ je o debitantskom dugometražnom igrano-dokumentarnom filmu mladog slovenskog redatelja Žige Virca, koji istražuje mit o tajnom multimilijunskom ugovoru kojim su Sjedinjene Američke Države kupile jugoslavenski svemirski program ranih 1960-ih. Virc se kroz obilje arhivskih snimki vraća u doba Hladnog rata, svemirske utrke i NASA-inog slijetanja na Mjesec te na intrigantan način spaja stvarne i fiktivne događaje pozivajući pritom gledatelje da sami odluče što je stvarnost, a što fikcija. Scenarij filma potpisuju Žiga Virc i Boštjan Virc, koji je ujedno i producent filma. Koproducenti su Siniša Juričić i Ingmar Trost, za kameru je bio zadužen Andrej Virc, za montažu Vladimir Gojun, a za zvuk Matjaž Moraus Zdešar i Julij Zornik. Film je nastao uz potporu Slovenskog filmskog centra, Hrvatskog audiovizualnog centra, Filmskog studija Viba film, MEDIA Kreativne Europe, Eurimagesa i Filmskog instituta u Dohi.
Dugometražni igrani film Kuća drugih (House of Others) nastao je kao koprodukcija Gruzije, Rusije, Španjolske i Hrvatske. Režiju potpisuje Rusudan Glurjidze koji je uz Davida Chubinishvilija zaslužan i za scenarij. Producent filma je Zurab Magashvili, a produkciju potpisuje Cinetech Film Production. Hrvatski koproducent je Embrio Production, a za oblikovanje zvuka bili su zaduženi Dušan Maksimovski i Dario Domitrović. Film govori o dvije obitelji koje su preživjele kratak ali razoran građanski rat. Bili su na strani pobjednika pa im je dodijeljena kuća poraženih, ali se bez obzira na to čini kako i dalje ne mogu graditi život u miru jer se rat nastavlja u svakodnevnom životu. Naime, bitke su i dalje prisutne ali se ovaj put vode unutar njih samih.
Međunarodni festival u Karlovim Varima jedan je od najstarijih i najprestižnijih europskih filmskih festivala A kategorije na kojem se godišnje prikaže preko dvjesto najnovijih filmskih naslova. Festival godišnje prati preko 500 akreditiranih novinara iz cijelog svijeta, a hrvatski filmovi redovito gostuju na ovoj manifestaciji.
Više informacija o ovogodišnjem 51. izdanju festivala saznajte na njegovoj službenoj stranici.
Fokus program hrvatskih filmova na Međunarodnom filmskom festivalu u Transilvaniji
Na 15. izdanju Međunarodnog filmskog festivala u Transilvaniji, koji se održava u gradu Cluj-Napoca od 27. svibnja do 5. lipnja, bit će prikazano niz recentnih hrvatskih dugometražnih igranih filmova, u sklopu programa kojem je u fokusu Hrvatska.
Veliki fokus program prikazuje sedam uspješnih hrvatskih dugometražnih igranih filmova, nastalih u posljednje tri godine. Riječ je o filmovima Ti mene nosiš Ivone Juke, S one strane Zrinka Ogreste, Zvizdan Dalibora Matanića, Kosac Zvonimira Jurića, Takva su pravila Ognjena Sviličića, Život je truba Antonia Nuića i Narodni heroj Ljiljan Vidić Ivana-Gorana Viteza. Fokus program organiziran je u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom.
S one strane – Plakat ; Ustupio CineStar
Također, u natjecateljskim programima 15. TIFF-a prikazuju se dvije hrvatske manjinske koprodukcije: islandsko-dansko-hrvatski film Vrapci u režiji Rúnara Rúnarssona uvršten je u međunarodni natjecateljski program, dok se rumunjsko-francusko-
Međunarodni filmski festival u Transilvaniji jedna je od najvećih i najznačajnijih kulturnih manifestacija u Rumunjskoj – prikazuje preko dvjesto filmova, održava niz popratnih industrijskih programa te privlači više od 100.000 gledatelja i preko 800 filmskih profesionalaca. Svi ostali detalji dostupni su na službenoj festivalskoj stranici.
„15 dana autora“ u Cannesu: Posebno priznanje filmu Zvir Miroslava Sikavice
Kratkometražni igrani film Zvir redatelja Miroslava Sikavice nagrađen je posebnim priznanjem u 48. izdanju programa „15 dana autora“ („Quinzaine des réalisateurs“), koji se odvija paralelno s Filmskim festivalom u Cannesu. Najbolji kratkometražni film je francuski Chasse Royale, čiju režiju potpisuju Lise Akoka i Romane Gueret.
Zvir je uvršten u kratkometražnu selekciju „15 dana autora“ s još deset naslova, a premijerno je prikazan u četvrtak, 19. svibnja. Nagradu za najbolji dugometražni film osvojio je Wolf and Sheep afganistanskog redatelja Shahrbanoo Sadata, najbolji film na francuskom jeziku je L’Effet aquatique (The Together Project) redateljice Sólveig Anspach, dok je nagradu Europa Cinemas osvojio Mercenaire redatelja S
Zvir ; Ustupio HAVC
Zvir govori o tome kako se jedan mutan i lakomisleno prihvaćen građevinski posao u apartmanskom naselju na jadranskoj obali pretvara u komplikaciju za bagerista iz dalmatinskog zaleđa, koji, da bi sačuvao očinski autoritet te odradio legalan a prljav posao, mora ukloniti neželjena svjedoka – svoga sina.
Scenarij potpisuju Miroslav Sikavica i Marija Šimoković Sikavica, producenti su Lana Ujdur i Boris T. Matić iz Propeler Filma, a glavne uloge u filmu ostvarili su Ivan Smoljo i Marko Ban. Direktor fotografije je Danko Vučinović, montažu potpisuje Marko Ferković, a dizajn zvuka Martin Semenčić. Za scenografiju je zaslužna Veronika Radman, za kostimografiju Morana Starčević, a za masku Mirna Čurak. Zvir je sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra.
„15 dana autora“ („Quinzaine des réalisateurs“) je program koji publici predstavlja nova redateljska imena otkrivajući autore snažnih i jedinstvenih poetika, ali i nove naslove poznatih redatelja – ove godine Paula Schradera, Marca Bellocchia i Pabla Larraina. Više detalja možete saznati na službenoj stranici programa.
Zid smrti, i tako to najbolji film Beldocsa
Dodjelom nagrada u srijedu 18. svibnja u Dvorani Sava Centra u Beogradu, zatvoreno je 9. izdanje festivala dokumentarnog filma Beldocs.
Manjinska hrvatska koprodukcija Zid smrti, i tako to redatelja Mladena Kovačevića proglašena je najboljim filmom osvojivši Grand Prix u konkurenciji domaćih filmova. Filmu je dodijeljena i nagrada za najbolju kameru koju potpisuje Pablo Ferro, a koja se po prvi put dodjeljuje u sklopu festivala. Uz ovu, dodijeljena je i strukovna nagrada za najbolju montažu koju je za film Dubina dva odnijela Jelena Maksimović (pokrovitelj nagrada je Filmski centar Srbije).
Zid smrti ; Ustupio HAVC
O nagradama je odlučivao žiri u sastavu: Nebojša Bradić, urednik kulturno-umjetničkog programa RTS, Zoran Popović, redatelj i montažer, Lazar Stojanović, redatelj i Hanka Kastelicova, izvršna producentica dokumentarnog programa europskog HBO-a.
Podsjetimo, Zid smrti, i tako to, svjetsku je premijeru doživio u međunarodnoj konkurenciji prestižnog festivala dokumentarnog filma Visions du Réel festivala u Nyonu (Švicarska) u travnju 2016. godine.
Producent filma je također Mladen Kovačević za Horopter (Srbija), dok je koproducent Tibor Keser ispred Restarta (Hrvatska), uz Vanju Jambrović i Olivera Sertića kao pridružene producente.
Žiri u sastavu Ulrich Ziemons (Arsenal – Institut für Film und Videokunst), Mira Vocinkić (HRT Editor), Valentina Delić i Jovica Tojagić (RTV Acquisition editor) najboljim filmovima međunarodne konkurencije proglasio je naslove Velika sreća (režija: Kirsten Burger, Mikko Gaestel, Johannes Müller) i Sonita (režija: Rokhsareh Ghaem Maghami). Posebno priznanje žiri je dodijelio filmu Raving Iran (režija: Susanne Regina Meures).
Festival se ove godine održao pod sloganom ‘Stvarno slobodni’, a dodatne informacije dostupne su na njegovim službenim stranicama.
U Cannesu obilježeno 25 godina MEDIA-e, hrvatski korisnici dosad povukli 4,9 milijuna eura bespovratnih sredstava – 17.05.2016.
U okviru 69. izdanja Filmskog festivala u Cannesu u ponedjeljak je svečano obilježeno 25 godina postojanja Potprograma (nekadašnjega Programa) MEDIA, kojeg je 1991. godine osnovala Europska unija s ciljem potpore europskoj audiovizualnoj industriji.
U 25 godina MEDIA-e u europsku audiovizualnu industriju uloženo je više od 2.4 milijarde eura – omogućeno je profesionalno usavršavanje više od 20.000 producenata, redatelja i scenarista te je potpomognuta produkcija više od 2.000 europskih televizijskih serija i filmova, od kojih su mnogi osvojili brojne prestižne nagrade. Samo ove godine u glavnom natjecateljskom programu službene konkurencije 69. Festivala u Cannesu nalazi se deset filmova potpomognutih kroz Potprogram MEDIA, a među njima je i hrvatska manjinska koprodukcija Sieranevada rumunjskog redatelja Cristija Puiua.
U Cannesu 2016 ; Ustupio HAVC
Hrvatska u MEDIA-i sudjeluje od 2008. godine. Martina Petrović, voditeljica Deska Kreativne Europe – Ured MEDIA koji djeluje u sklopu Hrvatskoga audiovizualnog centra, ističe da su u prvih pet godina hrvatski korisnici povukli 3,3 milijuna eura bespovratnih sredstava. Od 2014. godine, kada je došlo do spajanja Programa MEDIA i Kultura, hrvatski korisnici povukli su 1.485.733 eura (688.303 eura u 2014. te 797.430 u 2015. godini), dok su u prvim rezultatima za 2016. godinu zaključno s današnjim datumom povukli 115.600 eura.
Na konferenciji za medije u Cannesu o 25 godina MEDIA-e govorio je Günther Oettinger, povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo, istaknuvši da je “MEDIA postala oznaka kvalitete za europski film”. “Program MEDIA sustavno se prilagođava potrebama sektora. U lipnju ćemo predstaviti jamstveni fond težak 121 milijuna eura za kulturni i kreativni sektor koji će biti otvoren za audiovizualne projekte, za koji očekujemo da će generirati bankovne pozajmice u iznosu većem od 600 milijuna eura”, najavio je Oettinger.
Na konferenciji za medije u Cannesu sudjelovali su i predsjednik festivala Pierre Lescure te redatelji Costa Gavras i Pawel Palikowski. Fotografije s konferencije za medije možete pronaći na ovoj poveznici.
Premijera Sieranevade u Cannesu – 13.05.2016.
Cannes, 12. svibnja – Hrvatska manjinska koprodukcija Sieranevada rumunjskog redatelja Cristija Puiua premijerno je prikazana u četvrtak u dvorani Lumiere festivalske palače u Cannesu, u okviru natjecateljskog programa službene konkurencije 69. izdanja Filmskog festivala.
Dugometražni igrani film Sieranevada nastao je u koprodukciji pet europskih zemalja – Rumunjske, Francuske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Makedonije. Produkciju potpisuje rumunjska tvrtka Mandragora u koprodukciji s francuskom tvrtkom Alcatraz films, hrvatskim Spiritus movensom, bosanskohercegovačkom tvrtkom 2006. te makedonskom produkcijom Sisters and Brother Mitevski.
Sieranevada ; Ustupio HAVC
Sieranevada je film o obiteljskom okupljanju. Na povratku s poslovnog puta u Pariz, cijenjeni neurolog mora pokupiti suprugu kako bi nazočili komemorativnoj večeri njegovom ocu, koji je preminuo godinu dana ranije. Čekajući svećenika, prisutni razglabaju o povezanim i nepovezanim događajima u svijetu i o ratovima. Scenarij i režiju filma potpisuje Cristi Puiu, čiji je film Smrt gospodina Lazarescua nagrađen 2005. godine u programu Izvjestan pogled u Cannesu i jedan je od naslova najzaslužnijih za pokretanje tzv. novog vala rumunjske kinematografije.
“Sadašnjost i budućnost proizvodnje filmova leži u koprodukcijama. Nema više niti jedne zemlje u Europi, osim možda Francuske, koja može isključivo domaćim sredstvima u potpunosti isfinancirati film. Koprodukcije su, osim u svom financijskom aspektu, također vrlo važne u kreativnom smislu. Spajaju razne autore iz raznih zemalja i ta suradnja često bude iznimno poticajna i rezultati budu odlični. Primjerice, u Sieranevadi bio je pravi izazov (kako za Cristija kao scenarista i redatelja, tako i za glumicu Petru Kurtelu) kako uklopiti hrvatsku glumicu u rumunjsku priču filma te među 20-ak i više rumunjskih glumaca. Bilo je tu raznih prepreka, krenimo samo od jezika, no, na kraju smo dobili fenomenalan rezultat. Suradnja s Ancom Puiu, kao i sa svim ostalim koproducentima na filmu (Labina Mitevska, Miro Purivatra, Laurence Clerc i Olivier Thery Lapiney) je bila vrlo inspirativna i sve je uvijek išlo “kao podmazano” i kao da smo zajedno odradili već nekoliko filmova. Pravi je gušt bio sudjelovati u realizaciji ovako važnog filma s divnim ljudima i velikim profesionalcima u svom poslu. Svjetska premijera filma natjecateljskom programu službene konkurencije festivala u Cannesu veliko je priznanje filmu i svima nama koji smo radili na njemu te je vrlo važan korak i za cjelokupnu hrvatsku kinematografiju“, izjavila je hrvatska producentica filma Zdenka Gold.
Ostatak hrvatske ekipe filma čine glumica Petra Kurtela, casting direktorice Marina Redžepović i Ivana Ivišić, dizajnerica frizura Štefanija Roso, asistentica maske Evelina Cikron, vođa snimanja Igor Miklošić Figo, kompozitor Bojan Gagić te majstor za vizualne efekte Tom Vujnović.
Filmski festival u Cannesu održava se od 11. do 22. svibnja, a paralelno s njim odvija se program „15 dana autora“ („Quinzaine des réalisateurs“) koji u četvrtak 19. svibnja prikazuje kratkometražni igrani film Zvir redatelja Miroslava Sikavice snimljen u produkciji zagrebačkog Propeler Filma. Više informacija saznajte na službenoj festivalskoj stranici.
Objavljeni rezultati drugog roka za proizvodnju AV djela u 2015. godini – 10. May
Na danas održanoj 68. sjednici Hrvatskog audiovizualnog vijeća donesene su odluke o listi prioriteta i raspodjeli sredstava prema Javnom pozivu za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za dugometražni igrani, dokumentarni, animirani i eksperimentalni film (rok 27. studeni 2015.), te za poticanje filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom (rok 30. studeni 2015.).
Na poziv za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za dugometražni igrani film (rok 27. studeni 2015.), pristiglo je 29 projekata (od čega 10 debitantskih), a ukupno sedam je predloženo za sufinanciranje u ukupnom iznosu od 22.100.000,00 kuna. Među odobrenim projektima su dva debitantska filma (Jure Pavlović sa Samo zatvori oči i Simon Bogojević Narath s Illyricvm), jedan u fazi postprodukcije (Goran Nevia Marasovića), novi projekt Ognjena Sviličića Bog u cipeli i omnibus Duboki rezovi Filipa Peruzovića, Filipa Mojzeša i Dubravke Turić te dva projekta veterana hrvatske kinematografije – Veljka Bulajića i Antuna Vrdoljaka.
HAVC logo
“Kinematografije koje drže do sebe omogućuju svojim živućim klasicima da snimaju filmove i u dubokoj starosti. U filmskoj umjetnosti pravi redatelji ne idu u mirovinu niti sa 65 niti sa 67 godina. S hrvatskom kinematografijom to nije uvijek bio slučaj. Dok je portugalski klasik Manoel de Oliveira uspješno režirao cjelovečernje filmove i nakon navršene stote godine, mi smo najveće legende slali prisilno u mirovinu u najboljim godinama. Jedan od najvećih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća Branko Bauer posljednji je film u Hrvatskoj ‘dobio’ u dobi od 46 godina. Godine 2016. hrvatski je film ‘življi’ no ikada. Produciramo više cjelovečernjih igranih filmova negoli u najkvalitetnijim razdobljima naše filmske povijesti. Ovakva hrvatska kinematografija ima snage i novca omogućiti našim živućim klasicima Antunu Vrdoljaku i Veljku Bulajiću da u devetom desetljeću života snime cjelovečernje igrane filmove“, ističu u obrazloženju umjetnički savjetnici za dugometražni igrani film Dalibor Matanić i Dean Šoša.
Na poziv za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za dokumentarni film (rok 27. studeni 2015.), pristiglo je 46 prijava (23 za kratkometražni te 23 za dugometražni dokumentarni film). U kategoriji kratkometražnih dokumentaraca za sufinanciranje je predloženo osam projekata (od čega je pet debitantskih) u ukupnom iznosu od 1.338.667,20 kuna, dok su u kategoriji dugometražnih dokumentaraca predložena dva projekta u ukupnom iznosu od 590.000 kuna. Umjetnička savjetnica za dokumentarni film Ivana Fumić u svom je obrazloženju istaknula kako zabrinjava da gotovo 50% autora i dalje ne razlikuje filmski dokumentarac od dokumentarne televizijske emisije, te da dugometražna forma i dalje obiluje projektima koji se nisu pomakli od izbora i istraživanja same teme.
Na poziv za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za animirani film (rok 27. studeni 2015.), pristigla je 21 prijava, a sufinanciranje je predloženo sedam projekata u ukupnom iznosu od 2.031.800,00 kuna, a među njima su tri projekta debitantica (Antonija Begušić, Lucija Mrzljak, zajednički projekt Maše Udovičić i Juliane Kučan). Umjetnički savjetnik za animirani film Igor Prassel istaknuo je da se na natječaj prijavilo 18 različitih producenata, što je svakako dobar trend za budućnost hrvatske animacije.
Na poziv za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za eksperimentalni film (rok 27. studeni 2015.), pristiglo je 16 prijava, a sufinanciranje je predloženo četiri projekta u ukupnom iznosu od 360.000 kuna. projekta (tri u produkcijskoj i jedan u postprodukcijskoj fazi). Umjetnička savjetnica za eksperimentalni film Sanja Grbin ističe da se vodila kriterijima zanimljivosti, inovativnosti i aktualnosti koncepta, formalno-izvedbene promišljenosti i razrađenost režijskih postupaka.
Na poziv za poticanje filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom (rok 30. studeni 2015.) prijavljeno je 30 projekata, od kojih je njih pet predloženo za sufinanciranje, u ukupnom iznosu od 1.900.000,00 kuna.
“Hrvatske autorice i autori animiranog filma ponudili su izgleda veliku vrijednost na ovom natječaju. Danas smo se, istekom mandata, zahvalili umjetničkom savjetniku Igoru Prasselu koji je svojim radom mnogo učinio za ovaj današnji rast hrvatske animacije. Dugi igrani filmovi su valjano raznovrsni! Drago mi je što smo dosegli i zrelost i kapacitet koji nam omogućuje da žurno prepoznajemo mlade, a u isto vrijeme da imamo prostora za energiju onih najstarijih. Dvojica takvih su sa svoje strane savjetnicima pomogli svojim izvrsnim i tematski važnim projektima. Ukratko: Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Veliki ilirski ustanak, zatim očevi, majke i djeca, te jedna priča o dječaku i Bogu – eto čemu služi hrvatski film, da pogledamo u ono što jest i što nas određuje“, komentirao je ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar.
Tablice svih odobrenih projekata možete pronaći ovdje i ovdje, dok obrazloženja umjetničkih savjetnika možete pronaći na ovoj poveznici (obrazloženje umjetničke savjetnice za manjinske koprodukcije Saše Vojković naknadno ćemo objaviti). Svi se rezultati javnih poziva nalaze na ovoj poveznici.
Vijeće je odluku donijelo po prijedlozima Umjetničkog vijeća, čija je 48. sjednica održana jučer, 9. svibnja 2016. godine. Hrvatsko audiovizualno vijeće na 67. sjednici odlučivalo je u sastavu: Vera Robić-Škarica, Nataša Petrović, Zrinko Ogresta, Silvestar Kolbas, Branko Schmidt, Nikola Francetić, Mladen Burić, Branko Matutinović i Dino Paškov, dok su jučer na 48. sjednici Umjetničkog vijeća sudjelovali Sanja Grbin, Saša vojković, Ivana Fumić, Igor Prassel, Tomislav Mršić, Dean Šoša, Dalibor Matanić, Juraj Lerotić i Teodor Celakoski.
‘Turizam!’ u Karlovim Varima: Tonći Gaćina među 10 najperspektivnijih mladih europskih filmaša
Diplomski dokumentarni film Turizam! Tonćija Gaćine jedan je od 10 naslova koji će biti prikazan u programu Future Frames Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima, čije će se 51. izdanje održati od 1. do 9. srpnja 2016.
Future Frames je inicijativa čiji je cilj skrenuti pozornost na perspektivna mlada imena europske kinematografije, nastala u organizaciji Međunarodne mreže za promociju europskog filma European Film Promotion (EFP) te Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima. Program se sastoji od 10 kratkometražnih i srednjometražniih filmova nastalih u okviru obrazovne institucije (filmske akademije ili škole), a među 10 odabranih naslova je i Turizam!, dokumentarni film Tonćija Gaćine nastao kao diplomski film studija dokumentaristike na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
Turizam ; Ustupio HAVC
Gaćinin film bavi se turizmom, trenutačno najperspektivnijom gospodarskom granom u Hrvatskoj, a s jednakim dozama ironije i simpatije prati nekoliko priča o domišljatim načinima na koji pojedinci nastoje obogatiti lokalnu turističku te pritom nešto i zaraditi. Tonći Gaćina rođen je 1983. u Splitu. Završio je studij na Umjetničkoj akademiji u Splitu, smjer Film i video, a 2015. godine diplomirao filmsku i televizijsku režiju, smjer Dokumentarni film, na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Njegovi kratkometražni studentski radovi Nasljeđa (2010) i Vatra! (2012) prikazani su u programu ZagrebDoxa, a Turizam! je međunarodnu premijeru imao na jednom od najcjenjenijih festivala dokumentarnog filma Vision du Réel u Nyonu.
Uz Gaćinin Turizam! u sklopu Future Framesa bit će prikazani i filmovi iz još devet europskih zemalja (Austrije, Belgije, Švedske, Švicarske, Njemačke, Poljske, Norveške), a među njima su i rumunjski Noć u Tokorikiju redateljice Roxane Stroe, koji je nagrađen posebnim priznanjem u programu Generation 14plus na ovogodišnjem Berlinaleu, kao i gruzijski Otac redatelja Davita Pirtskhalava, prošlogodišnji dobitnik Zlatnog leoparda na Međunarodnom filmskom festivalu u Locarnu. Cjelovit popis odabranih filmova potražite ovdje.
Future Frames trajat će dva dana (4. i 5. srpnja), održat će se tijekom 51. izdanja Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima, a osim projekcije filmova, sudionici će sudjelovati u nizu networking događaja osmišljenih da donedavnim studnetima olakšaju prve profesionalne korake u međunarodnoj filmskoj industriji.
[izvor informacije HAVC]
05.06.2016.
