Veza filma, hrane, tradicije i razvoja
U petak 20. svibnja, u Centru za kulturu prehrane u Zagrebu, u Nazorovoj ulici, uživali smo u konferenciji za medije na kojem je prezentiran projekt koji povezuje komparativne prednosti našeg podneblja s europskim ekološkim razvojnim programima te zdravim i razumnim argumentima svjetskog Slow fooda.
U današnjem svijetu brojni mali tehnološki neupućeni proizvođači nisu svjesni vrijednosti koje stvaraju. Ugroženim vrijednostima ruralnog područja šansu daju mladi proizvođači kojima je dostupan postupak stvaranja ‘starih vrijednosti’, a u stanju su, koristeći tehnološke i društvene resurse, ‘starini’ osigurati budućnost. Autohtoni tradicijski proizvod Pelješca dobiva europsku potporu ekološki održivom ruralnom razvoju (ESSEDRA essedra.com) i Slow food koncepta.
Projekt pelješki varenik – press konferencija ; Foto RJ
Pelješki Varenik
Povučen u tamnu bočicu smjelog crvenog poklopca, varenik koncentrira groždana sjećanja u jestivi parfem arhetipske privlačnosti
Predmet Konferencije i Projekta je ‘varenik’, dragocjeni sirup koji se dobiva dugotrajnim iskuhavanjem (16 sati!) mošta ekološki proizvedene autohtone hrvatske sorte grožđa Plavac mali koji se ručno obrađuje na pelješkim terasastim vinogradima suhozidnih kompozicija. Varenik je alternativa za nekoliko litara vina, koje je i samo prepoznatljiva vrijednost, pa se i time, a ne samo dugim i sporim (Slow!) postupkom pripreme izdvaja kao nešto posebno i dragocjeno. A ovako pripremljen varenik može ‘ući’ u široki krug delicija, suzdržan ili osjetljiv, u kapima, kao naznaka ili temelj na kojem se grade kule okusa. Varenik je osnova za pripremu poznate dubrovačke slastice mantale, a može se primijeniti i u slanim jelima, kao sastavnica specijaliteta od mesa ili tjestenine, kao začin ili dodatak jelima.
U svijetu u kojem se sve više i brže proizvodi i živi, ima mjesta i za one koji ne mogu (i ne trebaju) masovno i jeftino proizvoditi. Umjesto da se natječemo u količinama i dimenzijama, možemo privlačiti nečim posebnim. Umjesto veći, možemo biti drugačiji, ‘samo kad bismo to znali ‘ (A. Huxley).
Varenik je čarobni groždani napitak tamnog voćnog okusa i uzbudljivih nijansi crvenila koji se opire definiciji i predvidljivoj upotrebi. Kušali smo ga uz komadiće voća, ali mogli smo zamisliti dragocjene kapi posute po sladoledu ili kolaču ili čipki stolnjaka hedonističkih gozbi koje ne podnose neprirodnu bjelinu. Povučen u tamnu bočicu smjelog crvenkapastog poklopca, varenik koncentrira groždana sjećanja u jestivi parfem arhetipske privlačnosti.
Sudionici Konferencije
S novinarima su komunicirali:
– predstavnici udruge Kinookus, koja (kao što ime asocira) povezuje filmske i životne sadržaje, odnosno, užitke kina i hrane, ukuse i okuse, naglašavajući autohtone i lokalne vrijednosti u progresivnom globalnom kontekstu. Za našu Stranicu posebno je relevantno da organizatori filmskog festivala KINOOKUS. Upoznajte ih na linku: http://www.kinookus.com.hr/index.php/hr/ Na konferenciji je govorio predsjednik Udruge, gospodin Ivo Kara-Pešić
– gospodin Michele Rumiz, referent Slow Fooda za Balkan. Slow Food fondacija za bioraznolikost koordinira više od 450 lokalnih projekata pomoći malim poljoprivrednicima u cilju očuvanja visokokvalitetnih tradicijskih proizvoda. Više o Slow Food prezidijima: www.fondazioneslowfood.com/en/slow-food-presidia/
– predstavnici poznatih obitelji vinara s Pelješca (Bartulović, Bogoević-Marušić, Miloš), mladi ljudi svjesni vrijednosti vlastite tradicije i inovativnih mogućnosti kojima mogu sačuvati i promovirati te vrijednosti, pokretači prvog Slow Food prezidija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
http://www.vinarijabartulovic.hr
http://vinarijakriz.com
http://www.milos.hr
U okviru Prezidija priprema se definicija ključnih obilježja proizvodnje varenika koja će osigurati autentične vrijednosti ove ‘tradicijske kulture’ i osnovu za širu promociju u Hrvatskoj i inozemstvu.
Okusi i diskursi
Na Konferenciji su najavljeni načini na koji će se osigurati i povećati ekološka proizvodnja varenika, promišljene su forme i putovi njegove promocije te očekivani utjecaj Projekta na društveni, ekonomski, kulturni i ‘kulinarski identitet’ Lokaliteta.
Diskusija je nastavljena uz čašu vina prisutnih vinogradara.
Ada Jukić, U Zagrebu, 21. svibnja 2016.
Press informacije:
PELJEŠKI VARENIK POSTAO SLOW FOOD PREZIDIJ!
Zahvaljujući nastojanjima dubrovačke udruge Kinookus, četiri poznate vinarske obitelji s Pelješca – Bartulović, Bogoević-Marušić (Vinarija Križ), Miloš i Vukas – udružile su se kako bi očuvale i na tržište plasirale čuveni sastojak najpoznatijih dubrovačkih jela i slastica: varenik.
U petak 20. svibnja u zagrebačkom Centru za kulturu prehrane predstavljen je projekt Slow Food prezidija Pelješkog varenika, pokrenut u okviru ESSEDRA projekta koji promovira Slow Food, a sufinancira Europska unija preko Opće uprave za proširenje (DG Enlargement). Na konferenciji za medije govorili su Michele Rumiz, Slow Food koordinator za Balkan, Ivo Kara-Pešić, predsjednik udruge Kinookus te pokretači prezidija Marijeta Čalić, Mario Bartulović, Ivan Miloš i Denis Bogoević-Marušić.
Vinari nakon press konferencije ; Ustupio Kinookus
Ivo Kara-Pešić prisutnima je ukratko predstavio četvorogodišnji europski projekt ESSEDRA, njegove ciljeve i dosadašnje rezultate, posebno se osvrnuvši na kriterije kojima se Kinookus vodio pri izboru varenika za prezidij. Ovaj je proizvod, naglasio je Kara-Pešić, izabran za prezidij zbog svoje snažne povezanosti s lokalnom kulturom, krajolikom i autohtonom sortom vinove loze Plavac mali, a grupa nove generacije peljeških vinara zbor entuzijazma i uvjerenja u ekonomski i kulturni potencijal proizvoda za lokalnu zajednicu. Michele Rumiz govorio je o razlozima prisutnosti Slow Fooda, najvećeg svjetskog pokreta za zaštitu tradicijske poljoprivrede i uzgojne bioraznolikosti, u Hrvatskoj i cijeloj regiji naglasivši da neke od balkanskih zemalja imaju više poljoprivrednika od Italije, Španjolske i Francuske zajedno. Izgubiti proizvode, znanja i vještine koje posjeduju značilo bi nestanak europske poljoprivrede, rekao je Rumiz.
Koordinatorica prezidija Marijeta Čalić izrazila je posebno zadovoljstvo zbog udruživanja mladih vinara te je brojnim novinarima objasnila postupak proizvodnje varenika i Slow Food filozofiju dobre, čiste i fer hrane primijenjene na pelješki proizvod. Ivan Miloš posebno je naglasio važnost ekološkog uzgoja plavca malog, očuvanja tradicijskih vinograda na terasama od suhozida i promišljanja višestoljetne suživljenosti čovjeka s pelješkim podnebljem. Mario Bartulović pojasnio koje su sitne novine uvedene u proces proizvodnje te podsjetio na važnost ovakvih projekata za ostanak mladih na zemlji i na iznimnu vrijednost koju varenik ima kao proizvod i kao sastojak najpoznatijih jela i slastica dubrovačke gastronomije. Naposljetku, Denis Bogoević-Marušić predstavio je planove prezidija za budućnost i najavio skorašnju prezentaciju varenika u Dubrovniku, Albaniji i Italiji.
O vareniku
Varenik je dragocjeni sirup koji se dobiva dugotrajnim iskuhavanjem mošta najkvalitetnijeg grožđa autohtone hrvatske sorte Plavac mali, ručno obrađivane u pelješkom krajoliku tradicionalnih terasa od suhozida. Bojom varira od krvavo crvene do tamne karamele, slatkog je i voćnog okusa s notama meda i tamne čokolade. Još od XV. stoljeća od varenika se, dodavanjem brašna, badema, kore naranče i začina, priprema kraljica dubrovačkih slastica – mantala. Varenik je važan sastojak specijaliteta poput pašticade (vrste kuhane govedine), “šporkih” makarula, začin salatama i “tajni” dodatak rižotima, brudetima, jelima od divljači itd.
Slow Food broji milijun ljudi strastveno posvećenih dobroj, čistoj i pravičnoj hrani. Pokret uključuje kuhare, mlade, aktiviste, poljoprivrednike, ribare, stručnjake i sveučilišne profesore iz više od 160 zemalja; mrežu koja broji oko 100.000 Slow Food članova povezanih u 1.500 lokalnih podružnica diljem svijeta (poznatih pod imenom konviviji), koji pokretu doprinose svojim članarinama, kao i događajima i kampanjama koje organiziraju; više od 2.400 Terra Madre zajednica hrane koje prakticiraju malu i održivu proizvodnju kvalitetne hrane širom svijeta.
Prezidiji Slow Fooda pružaju potporu visokokvalitetnim proizvodima kojima prijeti nestanak, nastoje zaštititi jedinstvenost ekosustava i regija, oživjeti tradicionalne načine uzgoja i očuvati autohtone pasmine i biljne vrste. Svaki projekt uključuje zajednicu malih proizvođača kojoj se pruža tehnička pomoć u cilju poboljšanja kvalitete proizvodnje i pronalaženja novih mogućnosti plasmana na nacionalno i internacionalno tržište. To se čini organiziranjem razmjene između proizvođača na međunarodnoj razini putem velikih Slow Food manifestacija.
[izvor informacije www.kinookus.com]
