Gostovanje JOHNA CONNOLLYJA i cjelodnevni program na ZAGREB BOOK FESTIVALU u utorak, 17. 5. 2016., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
UTORAK, 17. 5. 2016.
11:00
Irish Coffiee
sudjeluju: Sebastian Barry, Miran Kurspahić, Lovro Škopljanac
HNK BISTRO
12:00
Miksano za male
Gaturro – radionica stripa za djecu
LJETNA POZORNICA
16:00
TRIBINA
Keltski tigar, globalizacija i kultura: Irska jučer, danas, sutra
sudjeluju: Tim Harrington, Stipe Grgas, Kristijan Vujičić, Lovro Škopljanac
KULTURNI KLUB
Sudionici tribine, veleposlanik Republike Irske u Hrvatskoj Tim Harrington i anglist Stipe Grgas, razgovarat će o gospodarskom, društvenom i kulturnom progresu Irske, nekada najsiromašnije članice EU, koja danas nosi naziv „keltski tigar“. Usto će biti riječi o globalizaciji, emigraciji i ljudskim pravima, kako u stvarnom životu, tako i literaturi. Razgovarat će se i o međusobnim sličnostima i razlikama irskoga i hrvatskoga društva.
17:00
Svježe i domaće
Žarko Paić – Totalitarizam
sudjeluju: Ugo Vlaisavljević, Obrad Savić, Branko Čegec
LJETNA POZORNICA
19:00
Ivica Đikić – Beara
sudjeluju: Igor Gajin, Zdravko Zima
LJETNA POZORNICA
DOKUMENTARNI ROMAN O GENOCIDU U SREBRENICI
Ivica Đikić
Beara
Kapetan bojnog broda Ljubiša Beara bio je previše akti¬van, predan i zločinački kreativan u četverodnevnoj ili petodnevnoj operaciji pogubljenja bošnjačkih zarobljeni¬ka iz Srebrenice da bi ga se moglo uklopiti u kalup neu¬tralnog izvođača tuđih zamisli i naređenja. On je u sva¬kom trenutku bio upućen u krajnju namjeru sa zaroblje¬nicima, on je osmišljavao i poduzimao presudne korake za prevođenje smrtonosne zamisli u stvarnost. Djelovao je iz uvjerenja da se to mora učiniti, a ne zato što je bio dehumanizirani kotačić u perfektno uštimanom stroju za proizvodnju smrti, dehumanizirani kotačić bez čijeg bi sudjelovanja ionako sve na kraju opet bilo isto. Takav stroj naprosto nije postojao u rukama bosanskih Srba, na¬ročito ne tog zadnjeg ratnog ljeta, a ono što je proizvelo smrt sredinom srpnja 1995. na području Srebrenice, Bra-tunca i Zvornika bila je improvizirana struktura zla koju je Beara osobno konstruirao, i to u hodu, da posluži svrsi i da generalu Mladiću i svima ostalima pokaže da je kadar organizirati pogubljenje gotovo nezamislivih razmjera.
Ljubiša Beara krenuo je, poput većine, li¬nijom manjeg otpora. Jednu vjeru, koja se bazirala na proklamiranom ateizmu i ju¬goslavenskom nadnacionalnom identite¬tu, zamijenio je drugom, koja je, uprošće¬no, bila ukorijenjena u mitu o izabranosti i povijesnoj važnosti srpske nacije preži¬vjele zahvaljujući čudotvornim moćima pravoslavlja. Josipa Broza Tita zamijenio je Slobodan Milošević, odnosno Ratko Mladić. No to je bio samo preduvjet da bi se pukovnik Beara pretvorio u ličnost koja osmišljava i praktično upravlja masovnim ubijanjem osam tisuća bošnjačkih zarobljenika. Što ga je konkretno pokretalo? Kako je uopće shvaćao svoju ulogu u ma¬sovnom ubojstvu za koje je morao znati da je stravično, ukoliko je u tom četverodnevnom ili petodnevnom vrtlogu adrena¬lina, alkohola, vreline, straha i smrti, našao i trenutak za introspekciju, za autorefleksi¬ju? Je li pukovnik Beara ikada, a naročito u srpnju 1995., uopće bio osposobljen da sa¬gleda sebe i svoje postupke iz perspektive koja bi barem težila objektivnosti?
O autoru:
Ivica Đikić rođen je 1977. u Tomislavgradu (BiH). Novinarstvom se počeo baviti 1994. u Slobodnoj Dalmaciji, a u tjedniku Feral Tribune bio je novinar i urednik od 1997. do gašenja lista 2008. godine. Od 2009. do 2010. bio je glavni urednik riječkog Novog lista, a od 2010. glavni je urednik tjednika Novosti iz Zagreba. Objavio je romane Cirkus Columbia (Biblioteka Feral Tribune, Split, 2003.), Sanjao sam slonove (Na¬klada Ljevak, Zagreb, 2011.) i Ponavljanje (Naklada Ljevak, 2014.). Cirkus Columbia dobio je nagradu „Meša Selimović“ za najbolji roman objavljen u Hr¬vatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Po motivima tog romana oskarovac Danis Tanović snimio je 2010. istoimeni igrani film. Roman Sanjao sam slonove osvojio je nagradu Tportala za roman godine u Hr¬vatskoj, a Ponavljanje je nagrađeno „Kočićevim pe¬rom“. Zbirka priča Ništa sljezove boje izišla je 2007. u izdanju Biblioteke Feral Tribune, a zbirka pjesama Ostatak svijeta 2012. godine (HDP, Zagreb). Objavio je i tri publicističke knjige: Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića (VBZ, Zagreb, 2004.), Gotovina, stvarnost i mit (Novi Liber, Zagreb, 2010.), u koautorstvu s Davorom Krilom i Borisom Paveli¬ćem, te Šarik Tara: Život (Novi Liber, Zagreb, 2013.). Đikićeve knjige prevedene su na španjolski, njemački, talijanski i slovenski jezik. Živi u Zagrebu.
20:00
Zemlja podrijetla: Irska
John Connolly – Duša u plamenu
sudjeluju: Koraljka Kirinčić, Lovro Škopljanac
LJETNA POZORNICA
John Connolly
DUŠA U PLAMENU
- Naslovnica romana ‘Duša u plamenu’
Randall Haight ima mračnu tajnu: kad je bio tinejdžer on i njegov prijatelj ubili su četranaestogodišnju djevojčicu. Glavni lik Connollyjevog romana Duša u plamenu je privatni istražitelj Charlie Parker, koji nakon dolaska u zabačeni, izolirani gradić Pastor’s Bay u Maineu biva upleten u rješavanje slučaja nestanka 14-godišnje djevojčice Anne Kore. No Parker nije pozvan u Pastor’s Bay da bi pomogao riješiti slučaj nestale djevojčice, nego ga je angažirao advokat neobičnog i kontroverznog klijenta koji možda jest a možda i nije uključen u slučaj nestanka Anne Kore. Parker je baveći se poslom kojim se bavi odavno izgubio sve iluzije – on je svjestan da su šanse da Anne pronađu živu gotovo jednake nuli. No što dublje zalazi u slučaj, pronalazi u njemu sve više slojeva. Parker je tipični antijunak razočaran svijetom oko sebe i prilično umoran od života, a Connollyjev roman je izvanserijska priča o empatiji, moralu i iskupljenju čiju su vrijednost prepoznali podjednako i kritičari i čitatelji.
Connolly je majstor sugestije, koji s lakoćom dočarava atmosferu i napetost prikazujući užas što vreba u idiličnom ruralnom krajoliku.
Publishers Weekly
Vraški dobra priča koja savršeno spaja napetost i misteriju pridodajući im prepoznatljive connollyjevske elemente natprirodnog.
New York Times
O autoru
John Connolly, irski pisac rođen u Dublinu, diplomirao je engleski jezik i književnost na Trinity Collegeu i novinarstvo na Sveučilištu Dublin City. Književnu reputaciju i ugled među književnim kritičarima stekao je pišući kriminalističke romane, crpeći pritom iz tradicije američkih klasika tog žanra, poput Rossa MacDonalda, Jamesa Leeja Burkea i Eda McBaina. Američki idiom u njegovoj izvanserijskoj prozi često je snažno protkan elementima natprirodnog kao sredstvom koje mu omogućuje istraživanje problema empatije, morala i iskupljenja u seriji romana kojima je glavni junak privatni detektiv Charlie Parker. Osim romana koji se svrstavaju u kriminalistički žanr Connolly je autor zbirke novela i kratkih priča Nokturno, nagrađivane Knjige izgubljenih stvari prevedene i na hrvatski te dva znanstvenofantastična romana »za djecu i odrasle« – Vrata i Paklena zvona.
21: 00
Movie time
Easter Rising
LJETNA POZORNICA (u slučaju kiše MUZIČKA AKADEMIJA)
Cijeli program možete pronaći ovdje: www.zgbookfest.hr
[izvor informacije Naklada Ljevak]
