Multimedijalni institut objavio je dva nova naslova – Rancièreov esej o odnosu vremena i umjetnosti “Béla Tarr, vrijeme od poslije” i knjigu Kazimira Majorinca “Moćan koliko je god moguće” koja donosi povijest Lispa, programskog jezika gotovo pa kultnog statusa.
U pripremi su još četiri knjiška izdanja koja objavljujemo u narednim tjednima:
- Quentin Meillassoux: Poslije konačnosti
- Franco Moretti: Buržuj – između povijesti i literature
- Alain Badiou: Metafizika stvarne sreće
- Dubravka Ugrešić: Karaoke kultura
Jacques Rancière: Béla Tarr, vrijeme od poslije
[2015 // 104 str. // prijevod: Sana Perić]
- Naslovnica knjige ‘Béla Tarr, vrijeme od poslije
Jacques Rancière, kao mislilac emancipacije, posljednjih se godina okrenuo istraživanju odnosa vremena i umjetnosti – bilo da je riječ o životu umjetnosti u povijesnom vremenu ili o vremenu kao materijalu umjetničkog stvaranja. No, Rancièreove analize ne staju na tom pitanju kao nečemu što je važno samo za umjetničku praksu, nego ga filozof dovodi u vezu sa svojim dosadašnjim razmišljanjima o demokraciji i jednakosti, otvarajući time intelektualni obzor kojeg se može zamisliti jedino u vrijeme slobode. Početnu točku tih Rancièrovovih razmatranja predstavlja esej “Béla Tarr, vrijeme od poslije”, o poznatome mađarskom redatelju.
Tekst je podijeljen u 5 poglavlja, a knjiga je izvorno na francuskom objavljena 2011. godine, povodom Tarrove retrospektive u pariškom Centre Pompidou.
Kazimir Majorinc: Moćan koliko je god moguće
[2015 // 208 str // hrvatsko izdanje]
Većina programera se prvi puta susreće s Lispom preko nekog od brojnih citata i aforizama u kojima se, ponekad i preko mjere, ističu ljepota, elegancija i moć jezika. Tako se, primjerice, razumijevanje Lispa naziva prosvjetljenjem; tvrdi se da iskustvo programiranja u Lispu čini programera boljim, čak i ako nikad u životu ne bude koristio Lisp. Jeziku se, doduše u šali, pripisuju mistična svojstva; bog (ili bogovi) su svijet napisali u Lispu, a Lisp zajednica se opisuje kao kult.
U uvjetima fragmentacije zajednice i postojanja brojnih tumačenja osnovnih ideja, onaj tko želi razumjeti Lisp teško može izbjeći povijesni pristup; upoznavanje s idejama u obliku koji su imale kad su nastajale. Najzanimljiviji period je pri tome, u pravilu, onaj najraniji. Ova knjiga pokušava izložiti nastajanje i razvoj glavnih ideja Lispa tijekom prvih nekoliko godina u kojima je John McCarthy vodio razvoj jezika.
Tijekom pisanja knjige, autor je održao nekoliko desetaka izlaganja u Hacklabu MaMe u Zagrebu. Diskusije s članovima Hacklaba su u velikoj mjeri utjecale na sadržaj i oblik knjige.
Više o ostalim izdanjima Multimedijalnog instituta →
Sve počinje od estetskog šoka
Neven Svilar u razgovoru sa Jacquesom Rancièreom
Povodom gostovanja Jacquesa Rancièrea u Zagrebu, te nakon njegovog predavanja u MSU, Neven Svilar razgovarao je s našim gostom o temporalnosti i vremenu u filmu. Intervju je objavljen na portalu Booksa, a u cijelosti ga možete pronaći ovdje.
[izvor informacije net.kulturni klub mama]
