Današnji program počinje u 18 sati promocijom knjige Howarda Zinna ‘Narodna povijest SAD-a’. Ova provokativna, snažna i iznimno važna knjiga kapitalno je djelo jednog od mogućih pristupa povijesti. Ta se ‘narodna povijest’ kloni navodno prijelomnih datuma, obljetnica i mitskih ličnosti te se usredotočuje na ono što srednjostrujaška historiografija u pravilu zanemaruje: permanentni konflikt između izrabljivača i izrabljenih, elita i onih izvlaštenih i obespravljenih. Na promociji sudjeluju Marko Pogačar, Tihomir Ponoš i Mate Kapović.
Christian Marazzi, ravnatelj socioekonomskih istraživanja na sveučilištu Scuola Universitaria della Svizzera Italiana, govorit će o historijskoj krizi kapitalizma. Kako bismo se borili protiv ‘krize krize’, pogotovo u Europi, moramo ponovno obnoviti komunizam, njegov kapital, njegovu stvarnost, pretvarajući krizu u proces stvaranja zajedničkih životnih prostora, ‘etike zajedničkog’.
Gayatri Spivak
U 21 sat predavanje će održati Gayatri Spivak, indijska književna kritičarka, feministica, teoretičarka, prevoditeljica i sveučilišna profesorica na Sveučilištu u Columbiji. Najpoznatija je po studiji ‘Mogu li potlačeni govoriti?’, koja se smatra temeljnim tekstom postkolonijalnih studija. Sebe opisuje kao praktičnu marksističko-feminističku dekonstruktivistkinju. Osim toga, Spivak je i gostujuća članica nastavničkog osoblja Centra za istraživanje društvenih znanosti u Kalkuti. Najpoznatija je po svojim suvremenim kulturalnim i kritičkim teorijama, koje dovode u pitanje “ostavštinu kolonijalizma” te način na koji se čitateljstvo bavi književnošću i kulturom. Često se koncentrira na kulturalne tekstove onih koje marginalizira dominantna zapadnjačka kultura: nove imigrante, radničku klasu, žene i ostale ‘postkolonijalne subjekte’.
U subotu, 19. svibnja u 19 sati održat će se posljednje događanje ovogodišnjeg petog Subversive Festivala. Riječ je o okruglom stolu „Budućnost Balkana“ na kojem će sudjelovati Renata Salecl, Boris Buden i Dubravka Ugrešić i pokušati odgovoriti na pitanje što je Balkan i gdje se on, naposljetku, nalazi? Entitet poznat po konstantnim cijepanjima i nedefiniranim granicama čvrst je entitet u europskoj imaginaciji, ime koje u isto vrijeme izaziva strah i očaranost. Nakon brojnih debata o budućnosti Europe, međunarodnu konferenciju zatvaramo upravo raspravom o ulozi i položaju Balkana u suvremenoj Europi. Što se događa kada promatramo ‘balkanizaciju’ unutar Europske unije dok je ‘europeizacija’ Balkana u dubokoj krizi i pod ozbiljnim kritičkim preispitivanjem? Kako objasniti situaciju u kojoj ‘europeizacija’ dolazi u obliku daljnje ‘balkanizacije’ Balkana, jačanjem granica između članica Europske unije i geotoiziranih zemalja izvan EU? Što je ‘zapadni’, a što ‘istočni’ Balkan? Kakav je položaj Grčke u Europi i na Balkanu u vrijeme kada su nove, umjetne podjele na takozvani funkcionalni Sjever i razuzdani Jug postale općeprihvaćene? Konačno, kako objasniti postojanost nacionalizma i konzervatizma unutar Balkana s jedne strane, dok s druge svjedočimo pojavi nekih od najprogresivnijih europskih prosvjednih pokreta u zemljama kao što su Grčka, Rumunjska i Hrvatska?
[izvor informacije Subversive festival]
