Universalmuseum Joanneum – Izložba – ‘U novome svjetlu / V novi luči’ – Štajersko arheološko nasljeđe iz Univerzalnog muzeja Joanneum [Sonja Jeđud, Robert Tabula]

Sonja Jeđud

Robert Tabula

Univerzalni muzej Joanneum je između 1811. i 1918. godine sakupljao i obrađivao arheološke spomenike s područja današnje Slovenije. Nekoliko tisuća artefakata i  arhivskih dokumenata – koji su od iznimne važnosti za povijest Slovenije – dospjeli su u arheološke zbirke. U sklopu projekta InterArch-Štajerskafundus će biti digitalno obrađen, tako da će biti dostupan svakome i bit će udaljen samo jednim kliomk miša. U sklopu tog projekta osmišljena je i uobličena izložba‘U novome svjetlu / V novi luči’ koja će se od 4. svibnja do 4. listopada 2012. moći razgledati u dvorcu Betnava u Mariboru.

Prije samoga otvaranja izložbe, na Trgu Svobode u Mariboru, otvorena je instalacija Vzpostatitev. Instalacija se sastoji od 1000 vreća za zaštitu od poplave ispunjenih pijeskom, koje kroz nekoliko postaja putuju od središta Maribora od dvorca Betnava, pokušavajući se fragilnim vezama približiti zajedničkoj povijesti. Svaki puta kada se vreće pomiču, one simboliziraju sporu, ali simboličnu sliku kada se spajaju dvije zemlje, koje su kroz zajedničku povijest dijelile nešto što je nadilazilo granice i ustroj današnjih država. Ujedno se preko nekoliko premještanja vreća, koje svoj dug i značajan put završavaju tek u listopadu, pokazuje težina i sporost pregovora između Austrije i Slovenije.

Izložba ‘U novome svjetlu / V novi luči’ se ne nadovezuje samo na projekt InterArch Štajerska nego tematizira i povijest arheoloških istraživanja koja je u Sloveniji provodio Joanneum, počevši od osnivanja ‘Sveaustrijskog nacionalnog muzeja’ 1811. godine, preko sukoba Beča i Graza oko tzv. Negovskih kaciga (u vezi s time biti će prikazan i desetominutni film Negovske kacige).

Najvažniji dio, tj. najvažnija poruka izložbe svakako dolazi od postava u dvorcu Betnava koji sadrži oko 700 artefakata iskopanih na tlu Slovenije između 1941. i 1945. Godine. Tada je Slovenija spadala u tzv. Reichsgau (upravna i teritorijalna jedinica Trećega Reicha), odnosno pod upravu tadašnje ‘Donje Štajerske’. Važnost tih nalaza nije toliko revolucionarna i ‘bitna’ za povijesnu i arheološku sliku Slovenije, ali nalazi iz željeznog doba i antike predstavljaju odgovorni odnos prema povijesti muzeja Joanneum, koji je u vrijeme okupacije sudjelovao i provodio arheološka istraživanja. Komplicirani i teški posao vraćanja tih artefakata u Sloveniju još je uvijek u procesu realizacije, a želja je realizatora ove izložbe da se sva legalna i pravna pitanja riješe do zatvaranja izložbe u listopadu, točno u vrijeme kada će se održati konferencija koja propituje kome povijest pripada i gdje leži odgovornost onih artefakata i arheoloških spomenika koji su uzeti, oteti, preneseni i ukradeni bez pravih posljedica. Delikatno pitanje u ovome se slučaju s obje strane želi riješiti na jednak način, ostaje samo pitanje vremena i metaforičnog podizanja i premještanja vreća punih pijeska. Ova projekt, izlazak iz okvira ustaljenog i uobičajnog diskursa, rezultirao je izložbom, u kojoj su artefakti u isto vrijeme glavni i sporedni likovi, samo iz nekih drugih razloga i u nekom drugom kontekstu postavljeni u nove uloge. Povezanost i slojevitost ovoga projekta, od digitalne obrade sveukupnih nalaza s područja Slovenije, preko vraćanja artefakata koji su iskopani i odneseni u vrijeme Drugog svjetskog rata, do konferencije koja će propitivati upravo ono je glavni motiv i razlog izložbe čine jednu zanimljivu i ispunjenu cjelinu. U godini kada je Maribor kulturna prijestolnica Europe nije teško sagledati uspješno preuzimanje počasne titule koja ne stoji na praznim riječima i postulatima nego propituje i djeluje na svim razinama.