Na konferenciji za medije održane danas u 12 sati na Kaštelu, Povijesno i pomorskom muzeju Istre, INK Gradsko kazalište Pula predstavilo je manifestaciju INK NA KAŠTELU, njezino treće izdanje. Ovogodišnji program manifestacije čini recentna produkcija Čakavske scene koja će se upriličiti prema terminima:
29.7. ŠKRTAC
30.7. OŠTARICA MIRANDOLINA
31.7. KOLARIĆI
Sve su izvedbe u 21 sat.
Konferenciji su nazočili ravnateljica kazališta, gđa. Gordana Jeromela Kaić, glumice Lana Gojak i Romina Vitasović, redatelji Jasminko Balenović, Elis Lovrić i Gabrijel Lazić.
- Pressica na Kaštelu ; Ustupio INK
INK omogućava svojim pretplatnicima slobodan ulaz na Kaštel s pretplatničkom iskaznicom.
Ukratko o predstavama:
Molièr
ŠKRTAC
Čakavski prijevod i adaptacija teksta, režija, scenografija: Gabrijel Lazić
Mentor: Marijana Peršić
Igraju: Teodor Tiani, Romina Vitasović, Dean Buić, Filip Blažević, Mateja Kurilić, Damir Lampe, Alma Tognon, Filip Lugarić, Tihomil Pletikos, Petra Vejnović, Sara Stepanović, Stela Hrkač, Gabrijel Lazić
Ovaj moj Škrtac se nalazi u Istri, točnije, u selu Trufići (od talijanske riječi truffa = prijevara). Likovi progovaraju čakavskim dijalektom i nose imena ovih krajeva, tako Molièrov Harpagon postaje Tone, škrti konzervativac ki voli svoje šolde više od rojene dice. Uz njega su i njegova djeca Ana i Roko, zatim radnici-sluge koji zbog određenih razloga ne napuštaju njegovu kuću, već ostaju u njoj trpeći njegovu tešku narav. Tu je i spletkarošica Roža Kurioža koja svojim umiljavanjem pokušava izmusti od Toneta novac. Oni, ali i još mnogi drugi likovi, te brojne spletke i intrige vas očekuju u ovom novom izdanju Škrca. Dođite!
Gabrijel Lazić
Carlo GOLDONI
OŠTARICA MIRANDOLINA
Čakavski prijevod i adaptacija: Daniela NAČINOVIĆ
redatelj: Jasminko BALENOVIĆ
igraju: Lana GOJAK, Robert UGRINA, Teodor TIANI, Denis BRIŽIĆ, Romina VITASOVIĆ, Elena ORLIĆ, Luka JURIČIĆ, Franjo TONČINIĆ
OŠTARICA MIRANDOLINA (La locandiera), komedija Carla Goldonija (Venecija, 1707 – Pariz, 1793) jedno je od klasičnih ostvarenja svjetske kazališne baštine. Glasoviti su glumci (Eleonora Duse, Konstantin Stanislavski) i znameniti redatelji (Luchino Visconti) stavljali na kušnju svoja umijeća u interpretaciji Goldonijeva, prema mnogim ocjenama, remek-djela.
Živopisni likovi na svoj način oblikuju priču o ljubavi, čežnjama i ljubomori, ambicijama. Iluzijama…
U izvorniku smještena u Firenci, pulska se Oštarica preskokom vremena odvija u belle epoque Puli! Vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, razdoblje je strelovita novovjekog uspona ovoga grada, glavne pomorske baze Imperija. Tu, u gostionici/pansionu „Tri soldata“ – negdje između Amfiteatra i Marine-Casinoa, a nadomak nesreći Prvog svjetskog rata – susrelo se zanimljivo društvo… Svi su ovdje zaljubljeni u gostioničarku (oštaricu) Mirandolinu; svi osim Felixa Srećka Kosovitsa, ženomrsca koji će na kraju ipak pokleknuti pred neodoljivim šarmom lukava ženskog nauma. Poslovni ljudi, mešetari, a možda i budući magnati – Albin Ladrunkovitch i Bartul Grof Škampavija – pomirit će se s odlukom sudbine čiji će sretni prst dotaknuti konobara Mikulu. On je pravi izbor! – Oštarica je tako htjela. Poseban začin ovoj storiji daju komedijantice Hortenzija i Dejanira – koje također imaju svoj „projektić“ u gradu jedne zahuktale urbanosti.
Namisli gostiju o Divovskome kolu, Riesenradu bečkoga tipa u Šijanskoj šumi, o željezničkom odvojku od Vodnjana do Fažane te čeličnome mostu do Velikog Brijuna… dio su priče nadograđene na Maestrovu storiju, zaplete i rasplet, uz druge preinake, nužne u pulskoj ambijentaciji komedije.
Daniel NAČINOVIĆ
KOLARIĆI
Glazbeno-scenska kolajna
Elis LOVRIĆ
glazba, režija, scenska interpretacija, vokal, gitara
Zdenka VIŠKOVIĆ VUKIĆ i Elis LOVRIĆ autorice stihova
sudjeluje:
Bika BLASKO, cello, vokal
Glazbeno-scenska kolajna “Kolarići” glumice i kantautorice Elis Lovrić nadahnuta je poezijom i prozom labinske pjesnikinje Zdenke Višković Vukić.
Labinska cakavica kroz melodioznost kantautorskoga i glumačkog izražaja Elis Lovrić postaje bliska prožimanjem tradicije i suvremenosti, s jedne, te doprinosi očuvanju i afirmaciji nedovoljno poznatoga zavičajnog blaga, s druge strane.
Očuvanjem zavičajnog identiteta u novom, suvremenom duhu, u glazbeno-scenskoj kolajni “Kolarići”, ostvaruje se novi i drugačiji sustav vrijednosti dijalektalne kulture.
[izvor informacije INK Pula]
