DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA I UMJETNIČKA ORGANIZACIJA BACAČI SJENKI POZIVAJU NA PANEL/TRIBINU: HOĆE LI VITIĆEV NEBODER OPET PLESATI?
Tribina će se održati u četvrtak, 27.2.2014. u 18h u prostorima Društva arhitekata Zagreba (DAZ), Trg bana Josipa Jelačića 3/1.
Slavno djelo hrvatskog arhitekta Ive Vitića, ugaonica u zagrebačkoj Laginjinoj ulici, spomenik je hrvatske modernističke arhitekture. Zgrada je posebna po svojoj šarenoj fasadi: svako jutro kada stanari te deseterokatnice pomaknu grilje, naravno u različita vremena, otvore se nove kombinacije boja na pročelju. Ili, bolje rečeno, trebale bi se otvoriti.
- Vitićev neboder ; Ustupili BS
Naime, ta važna zgrada izgrađena 1962. godine proživljava svoje najgore dane: umjesto da bude primjer hrvatske arhitekture, pa možda čak i turistička atrakcija grada, sa zgrade desetljećima otpada fasada, grilje/brisoleji se ne pomiču, a povremeno i padaju te tako prijete djeci koja se igraju u parku ispred.
Priča će ipak dobiti zaokret u pozitivnom smjeru. Stanarima-suvlasnicima zgrade odobrena je potpora Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba te će tako, uz participaciju stanara, obnova Vitićevog nebodera krenuti uskoro, navodno u travnju ove godine.
Na tribini koju moderira redatelj Mario Kovač u razgovoru sudjeluju: mr.sc. Arh. Alan Braun, dipl. pov.umj. Krešimir Galović, dr.sc. Sandra Uskoković, dipl.ing.arh. Marko Sančanin, predstavnici suvlasnika zgrade u Laginjinoj 9 i 7, Zrinka Paladino iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture te Boris Bakal iz Bacača Sjenki.
Početne teme za razgovor:
• Metodologija i izazovi obnove i revitalizacija stambenih zgrada moderne arhitekture
• pitanje energetske učinkovitosti te održivog razvoja zgrada
• umjetnička vrijednost i važnost Vitićevog nebodera
• financijski aspekti obnove
• uloga i učešće lokalne zajednice u očuvanju materijalne i nematerijlne baštine
Panel otvara teme koje nisu važne samo arhitektonskoj struci i stanarima Laginjine 7 i 9, nego i javnosti općenito. Budući da nije riječ o obnovi napuštenog srednjovjekovnog dvorca, upravne zgrade neke državne ili gradske institucije, nego zgrade u kojoj ljudi trenutno žive, izazovi su puno veći. Ako se ova obnova uspješno izvede, predstavit će uspješan primjer svim zgradama kako u Zagrebu, tako i u Hrvatskoj jer, ističu stručnjaci, „osim poznatih drevnih građevina od kojih živi naš turizam, Zagreb i Hrvatska imaju što pokazati i kad je riječ o djelima suvremene arhitekture“. Toga često nisu svjesni ni sami stanari tih vrijednih zgrada, što je bio slučaj i s Vitićevim neboderom.
Organizacija Bacači sjenki i njezin voditelj Boris Bakal autori su umjetničkog projekta „Čovjek je prostor-Vitić pleše“ kojim su još davne 2004. započeli svoju borbu za Vitićev neboder: „Naše bavljenje zgradom traje 10 godina. Isprva smo radili sa stanarima na osvješćivanju da ovo nije tek obična betonska desetkatnica, nego zgrada koju Norman Foster, slavni britanski arhitekt, autor Milenijskog mosta i stadiona Wembley u Londonu, dođe obići kada posjeti Zagreb. Sve ovo vrijeme dokumentirali smo zbivanja oko zgrade i u njoj i nadamo se da ćemo priču o obnovi Vitićevog nebodera ispričati kroz medij filma“, objašnjava Bakal.
Više informacija o samom projektu pronađite na blogu Vitić_pleše.
O BACAČIMA SJENKI:
Bacači Sjenki (Shadow Casters) je umjetnička i produkcijska platforma osnovana u Zagrebu 2002. Posvećena je interdisciplinarnoj suradnji, stvaranju i refleksiji, kao i traganju za novim stvaralačkim jezicima, prije svega u polju performansa, urbane i javne umjetnosti, novih medija i njihovih hibrida. Bacači Sjenki preispituju postojeće koncepte individualnih i kolektivnih identiteta, baveći se svim vrstama socijalne, političke i kulturne netolerancije i segregacije, podstičući debatu o prirodi i protivriječnostima tekućih globalizacijskih procesa. Za svoj rad, Bacači Sjenkisu dobili različita međunarodna priznanja i nagrade, između ostalih, ArtsLink specijalnu nagradu 2003. (za projekt Shadow Casters u New Yorku), Specijalnu nagradu žirija BITEF-a 2007. i Nagradu Oblak na PUF-u 2009. (za predstavu Ex-pozicija: Proces_grad, drugi dio),Avazovog zmaja na MESS-u 2008. (za cjelokupnu trilogiju Proces_grad), Specijalnu nagradu žirija BITEF-a 2009. te Nagradu Oblak na PUF-u 2010. (za predstavu Odmor od povijesti: Proces_grad, prvi dio). Svoja ostvarenja i projekte, Bacači Sjenki su predstavili i producirali u više od 30 zemalja svijeta i 3 kontineta (Azija, Europa , Sj. Amerika).
[izvor informacije Bacači sjenki]
