Hobit: Smaugova pustoš
The Hobbit: The Desolation of Smaug (2013.)
Metro-Goldwyn-Mayer (MGM), 2013.
Trajanje: 161 min.
Format: 2,35:1
Zvuk: Dolby (Dolby Atmos)
Redatelj: Peter Jackson
Glume: Ian McKellen, Martin Freeman, Richard Armitage, Ken Stott, Graham McTavish, William Kircher, James Nesbitt, Stephen Hunter, Dean O’Gorman, Aidan Turner, John Callen, Peter Hambleton, Jed Brophy, Mark Hadlow, Adam Brown, Orlando Bloom, Evangeline Lilly, Lee Pace, Cate Blanchett, Benedict Cumberbatch, Mikael Persbrandt, Sylvester McCoy, Luke Evans, Stephen Fry, Ryan Gage, John Bell, Billy Connolly, Ian Holm, Christopher Lee, Andy Serkis, Terry Notary, Michael Mizrahi, Conan Stevens, Jeffrey Thomas, Hugo Weaving
Hobit: Smaugova pustoš – Movie Site
The Hobbit: The Desolation of Smaug – IMDb
Novi ‘Hobit’ Petera Jacksona u svojoj 3D hiperrealističkoj sugestibilnosti toliko nam se ‘uvuče pod kožu’, da poslije filma moramo provjeriti jesu li nam narasle dlake na stopalima (hobiti imaju dlakava stopala).
- Prizor iz filma ‘Hobit: Smaugova pustoš’ ; Fotografiju ustupio Blitz
Novinarska projekcija u Imax dvorani Cinestara Arene Zagreb održana je 10. prosinca 2013., samo tjedan dana poslije američke premijere (Los Angeles 2.prosinca) i dan prije premijere u nizu europskih gradova, u svježini marketinškog timinga. Uz svu svoju fantastičnu prirodu, Jacksonov ‘Hobit – Smaugova pustoš’ visoko je profesionalni uradak u kojem ne smije (ne može) biti iznenađenja, a ako mašta (fantazija) nema granica, možda zvuči paradoksalno da u ovom fantasyju ništa nije prepušteno slučaju. Film se pojavljuje u točno određeno doba godine, to jest pred novogodišnje praznike, a upotrijebljeni su svi tehnički, produkcijski i kreacijski uvjeti za programirani blockbuster, što će ovaj film i biti, više zahvaljujući inerciji fanova nego novini pristupa.
Peter Jackson ne posustaje u prikazivanju Tolkienova svijeta kao neograničenog povoda za pustolovinu, bajku, akciju i spektakl, sve potrebno za zadovoljenje žanrovskih potreba, ali dosta toga je ‘već viđeno’ i to ne samo u Jacksonovu opusu. Njegov opus čini se kao najkitnjastija gradnja poznatog stila koja ne prekoračuje u novi stil, a to su projekti u kojima se više divimo umijeću nego nadahnuću, više opsegu zahvata nego izvornom rješenju. Ako i ne može izmisliti nešto novo, on se upire pokazati sve to što smo vidjeli još jače, dublje, duže… Poslije maksimalne eksploatacije istog materijala, čovjek bi očekivao da će Jackson naći utočište bar u ‘normalnom’ trajanju filma, ali njegov ‘Hobit 2’ traje gotovo dvostruko duže, a sati hiperefektnog filmskog djelovanja hipnotički utječu na našu percepciju. Nakon 161 minute 3D filmske fantastike Petera Jacksona, stvarnost u koju se vraćamo čini se kao da ima samo dvije dimenzije.
Fantastični svijet ostvaren superiornim tehničkim postupcima tako se čini stvaran, da fantastika postaje osobno iskustvo gledatelja. Scene borbe u rječnoj bujici, s kamerama uronjenim u vodu, tako su uvjerljive, da se čini kao da smo sami izišli iz vode, iscrpljeni i mokri. Ljudske nastambe, čarobne šume, čudovišta i vilenjaci, prikazani su istovremeno opipljivo realistički i fantastično kao oživljene ilustracije Grimmovih ili Andersenovih bajki.
Peter Jackson čini se sam začaran u fantastičnom svijetu Tolkiena. Poslije trilogije Gospodara prstenova (baziranoj na Tolkienovoj književnoj trilogiji) i poslije ovog (drugog) Hobita, iza kojega slijedi završni film trilogije (koju je uobličio sam Jackson), zar nije za očekivati Jacksonovu treću trilogiju iz Tolkienova područja? Broj tri magičan je u svijetu mitova, bajki i filmske (re)produkcije.
Ada Jukić, Zg,10.12.2013.
