EUROPEA u Dvorištu: Početak
Ideja projekta „EUROPEA u Dvorištu“ je jednostavna: pokazati da se koncept javnog i privatnog mogu prožimati u posredovanju literature. Bez pompoznosti i zamišljene i(li) stvarne granice između autora i čitatelja, već u dijaloškom propitivanju bitnih suvremenih književno-društvenih tema. Naklada Ljevak pritom dovodi pet značajnih i nagrađivanih europskih autora, književnike Miloša Urbana, Olgu Tokarczuk, Johna Boynea, Ahmeta Ümita i poznatu tursku novinarku i aktivisticu Ece Temelkuran. Razgovori o urbanim književnim temama, novim idejama, odnosu intimnog i javnog ali i razmišljanje o pojmu „su-kob“ kao preduvjetu za mogući zajednički „su-život“ omogućit će upuštanje govornika i publike u otvorene rasprave u književnosti bez granica.
Dvorište na taj način ponovno postaje mjesto u kojem ljudi raspravljaju, misle, govore, čitaju i… zašto da ne… osjećaju i žive literaturu.
- europea u dvorištu – logo
PROGRAM GOSTOVANJA
26. rujan, četvrtak – ČEŠKA: Miloš Urban
Tema: ”Glavni junak: Prag“
17. listopad, četvrtak – TURSKA: Ece Temelkuran
Tema: ”Sukob ili zajednička kob”
Tursko – armenski sukob
29. listopad, utorak – POLJSKA: Olga Tokarczuk
Tema: ”Književnost, psihoterapija i zaštita životinja”
Od nasilja prema životinjama do nasilja prema ljudima
5. studeni, utorak – IRSKA: John Boyne
Tema: ”Utjeha kukavičluka ili hrabrosti”
10. prosinac, utorak – TURSKA: Ahmet Ümit
Tema: ”Dostojevski u Turskoj”
Povijesni i psihološki pritisci koji ljude navode da postanu ubojice
Moderatori: Nenad Rizvanović i Kristijan Vujičić
Mjesto održavanja: CAFE U DVORIŠTU, Jurja Žerjavića 7/2
Termin: od rujna do prosinca 2013. godine
Partneri: Sa(n)jam knjige u Puli
Glavni pokrovitelj: Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport Grada Zagreba
ČEŠKA: Miloš Urban
26. rujan, četvrtak u 19 sati
TEMA: Glavni junak: Prag
Predstavljači: Miloš Urban – autor knjige
Renata Kuchar – prevoditeljica knjige
Jadranka Pintarić — književna kritičarka
Tahir Mujičić – književnik
Moderator: Nenad Rizvanović
Miloš Urban
LORD MORD
Triler o Pragu
Češki romanopisac Miloš Urban svojim je višestruko nagrađivanim i na razne jezike prevođenim opusom (romani Posljednja točka na rukopisu, Sedam crkava, Zloduh, Sjena katedrale, Santinijev jezik, Lord Mord) zaslužio status predvodnika „novog vala” češke književnosti te miljenika kritike i publike koja ga je nazvala „crnim vitezom“ češke književnosti.
Ovaj „egzistencijalistički triler protkan bulgakovljevskim elementima fantastike i groteske“ priča je o Pragu s kraja 19. stoljeća – u vrijeme kad je Češka dio Austro-Ugarskog carstva, a njezin glavni grad poprište socijalnih i političkih nemira predvođenih češkim patriotima koji sve otvorenije izražavaju težnju ka neovisnosti. Austrijske vlasti na ulične demonstracije reagiraju uvođenjem policijskog sata i infiltriranjem pripadnika austrijske tajne policije u redove čeških domoljuba. Uz to, centar Praga trebao bi biti podvrgnut temeljitom preuređenju, što bi kao posljedicu imalo rušenje popularnog židovskog kvarta s njegovim boemskim noćnim životom i opuštenom hedonističkom atmosferom koju narušava serija ubojstava.
Povodom Urbanovog romana Lord Mord: Triler o Pragu na tribini će se razgovarati o mračnoj atmosferi grada Praga u devetnaestom stoljeću i o njegovim literarnim i urbanim tajnama: noćnom boemskom životu, pokvarenim političarima, tajnoj policiji i neizbježnom raspadu Austro-Ugarske.
TURSKA: Ece Temelkuran
17. listopad, četvrtak u 19 sati
TEMA: Sukob ili zajednička kob
Tursko – armenski sukob
Predstavljači: Ece Temelkuran – autorica knjige
Anđelko Vlašić — prevoditelj knjige
Marta Andrić – turkologinja
Moderator: Kristijan Vujičić
Ece Temelkuran
PLANINA BOLI
S onu stranu tursko-armenskog sukoba
Ece Temelkuran je jedna od najpoznatijih turskih novinarki i političkih komentatorica, koja redovito objavljuje u turskim listovima, ali i The Guardianu, The New Statesmanu, al Akhbaru, The New Left Reviewu, Le Monde Diplomatiqueu. U istraživačkim publicističkim radovima bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, ženskog pokreta i pitanja političkih zatvorenika. Dobila je brojne nagrade, pa tako i nagradu Pen for Peace i nagradu za turskog novinara godine. Objavila je dosad deset knjiga.
U sklopu gostovanja europskih autora pod nazivom „EUROPEA u Dvorištu“ održat će se tribina pod nazivom „Sukob ili zajednička kob“ na kojoj će biti govora o knjizi Planina boli: s onu stranu tursko-armenskoga sukoba Ece Temelkuran. Ova knjiga je osobno i političko putovanje u samo središte tursko-armenskog sukoba, iz pera najpoznatije turske novinarke. Od pripadnika armenske zajednice u kalifornijskom Venice Beachu i Parizu, do Turske i Armenije, ova knjiga profinjeno i nijansirano istražuje aktualnu povijest i nastavak poricanja genocida nad Armencima. U susretima s piscima, misliocima i aktivistima s obiju strana velikog jaza između Turaka i Armenaca, Ece Temelkuran plete dojmljivu priču o ulozi nacionalnih mitova i priča, te načinu na koji se kroz vrijeme održavaju i iskrivljuju, i u Turskoj i u Armeniji, kao i među pripadnicima brojne armenske dijaspore u Francuskoj i Americi.
Na tribini će se razgovarati o autoričinom iskustvu posjećivanja armenskih zajednica u dijaspori, o samoj knjizi, o tursko-armenskom sukobu, kao i o ulozi koju nacionalizam igra u tome kako stvaramo sliku o sebi i drugima.
POLJSKA: Olga Tokarczuk
29. listopad, utorak u 19 sati
TEMA: Književnost, psihoterapija i zaštita životinja
Od nasilja prema životinjama do nasilja prema ljudima
Predstavljači: Olga Tokarczuk – autorica knjige
Mladen Martić – prevoditelj knjige
Benjamin Perasović – sociolog
Jasmin Novljaković – simultani prevoditelj
Moderator: Kristijan Vujičić
Olga Tokarczuk
TJERAJ SVOJ PLUG PREKO MRTVAČKIH KOSTIJU
Roman
Olga Tokarczuk jedna je od najpopularnijih i najčešće prevođenih poljskih spisateljica, dobitnica mnogih prestižnih nagrada, među inima i Književne nagrade Nike 2008. za roman Beguni. Autorica je značajnih djela kao što su Pravijek i ostala vremena, Dom danji, dom noćni, Posljednje priče. Po struci je psihologinja, Jungova sljedbenica, te je prije književne karijere radila i kao psihoterapeutkinja.
Glavna junakinja te istodobno pripovjedačica romana Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju (objavljen u Poljskoj 2009.) je Janina Duszejko – umirovljena učiteljica i zaštitinica životinja, koja se u prošlosti bavila i mostogradnjom u Siriji. Junakinja se nastanila u selu na području Kłodzke kotline, gdje dopunjava mirovinu predajući u tamošnjoj osnovnoj školi i čuvajući kuće susjeda koji zime provode u gradu. Janina je vegetarijanka opčinjena astrologijom, a sa svojim nekadašnjim učenikom prevodi poeziju Williama Blakea. Kroz njegovu poeziju ona „traži“ odgovore na pitanja vlastite životne filozofije. Roman govori o seriji tajanstvenih ubojstava čije su žrtve članovi lokalne zajednice. Janina Duszejko nailazi na stanoviti trag smatrajući da se životinje svete ljudima koji ih bezrazložno ubijaju. Val nasilja se tako širi…
Na tribini pod naslovom „Književnost, psihoterapija i zaštita životinja“ povodom gostovanja Olge Tokarczuk u Zagrebu, bit će govora o njezinu djelu, o romanu Tjeraj svoj plug preko mrvačkih kostiju, o Jungovoj psihologiji, ali i o načinu tematiziranja zaštite životinja u romanu, kao i o tome može li nasilje nad životinjama voditi do nasilja nad ljudima.
IRSKA: John Boyne
5. studeni, utorak u 19 sati
TEMA: Utjeha kukavičluka ili hrabrosti
Predstavljači: John Boyne – autor knjige
Davorka Ćurković – prevoditeljica knjige
Mima Simić – kolumnistica i filmska kritičarka
Moderator: Nenad Rizvanović
John Boyne
PRIGOVOR SAVJESTI
John Boyne irski je autor kratkih priča i romanopisac čiji su romani nagrađivani brojnim uglednim nagradama u Irskoj i izvan nje (Curtis Brown Award, Hennessy Literary Award, IMPAC Literary Award, Orange Prize Readers Book of the Year itd.). Napisao je sedam romana (The Tief of Time, The Congress of Rough Riders, Crippen, Next of Kin, Mutiny on the Bounty, The House of Special Purpose, The Absolutist, The Boy in the Striped Pyjamas), od kojih su mu naročito dva posljednja donijela nepodijeljene pohvale i publike i struke (Colum McCann, John Irving, Colm Toibin).
Boyneov glavni junak i narator u romanu Prigovor savjesti je Tristan Sadler, kojeg upoznajemo 1916. kao sedamnaestogodišnjaka u logoru za vojnu obuku u Aldershotu i u rovovima Pikardije na sjeveru Francuske, a potom 1919., kada kao ratni veteran dolazi u gradić Norwich kako bi izrazio sućut ožalošćenoj obitelji svojeg suborca Willa Bancrofta, kojeg je prijeki sud osudio za kukavičluk te je strijeljan na bojnom polju 1916.
Dvije vremenske razine romana – 1916. i 1919., rat i mir, akcija i refleksija – ispisane su naglašeno različitim narativnim tehnikama. Ratne scene su brutalne, deskriptivne, krvave, a prijateljstvo između Tristana i Willa, homoerotično i kompleksno, nastoji opstati u bezumnom okolišu ratnog nasilja obilježenog svakodnevnim umiranjem i okrutnošću višeg oficirskog kadra.
Roman Prigovor savjesti, smješten u vrijeme Prvog svjetskog rata, nudi pregršt zanimljivih tema. S autorom romana, irskim piscem Johnom Boyneom, razgovarat ćemo jesu li antimilitarizam i pacifizam stvar hrabrost il kukavičluka i kakvu ulogu u tim odlukama ima ili može imati homoseksualnost.
TURSKA: Ahmet Ümit
10. prosinac, utorak u 19 sati
TEMA: Dostojevski u Turskoj
Povijesni i psihološki pritisci koji ljude navode na ubojstvo
Predstavljači: Ahmet Ümit – autor knjige
Azra Abadžić Navaey — turkologinja
Dražen Babić – prevoditelj knjige
Moderator: Nenad Rizvanović
Ahmet Ümit
UBOJSTVO SULTANA
Ahmet Ümit , jedan od najuglednijih i najomiljenijih suvremenih turskih autora, posebno je poznat po majstorski dočaranoj atmosferi njegovih psiholoških trilera u kojima na temeljima specifičnog političkog i povijesnog okruženja te ponirući u psihu svojih kompleksnih i višeslojnih likova gradi svoje fascinantne priče o ubojstvima i političkim intrigama. Za svoje romane i zbirke priča (Magla i noć, Miris snijega, Patasana, Lutka na koncu, Rapsodija o Beyogluu, Pleme, Memento za Istanbul, Ubojstvo sultana i druge) više puta osvajao je književne nagrade, izgradivši ugled pisca kojeg podjednako cijene i književni kritičari i publika. Roman Ubojstvo sultana 2012. je u Turskoj proglašen romanom godine.
Kao povjesničar s krhkim i kompleksnim psihološkim ustrojem, koji pati od rijetkog poremećaja nazvanog gubitak kratkotrajnog pamćenja, glavni junak romana Mtak Serhazin fascinantan je i kao istraživač i kao narator. Sa svojim brojnim referencama na Freudov esej Dostojevski i ocoubojstvo i na Tolstojevu Kreutzerovu sonatu, kao i na Dostojevskog samog, poznatog po pedantnom istraživanju unutarnjeg svijeta svojih junaka, Ümitov roman istražuje koncept ocoubojstva kao metafore. Glavna tema romana nije toliko identitet ubojice, nego povijesni i psihološki pritisci koji ljude navode da postanu ubojice. Socijalni, povijesni i psihološki aspekti čine ovaj roman višeslojnim – sa slojevima koji se uzajamno preklapaju i isprepliću. Tema sudbonosne ljubavi pruža zapanjujuće kontrast logici na kojoj počiva razvoj radnje romana, i upravo je ta ljubav ono po čemu se roman doživljava kao memoarska proza s dubokim psihološkim i povijesnim dimenzijama.
Odnos kriminalističkog romana i opusa Dostojevskog, naročito romana Zločin i kazna, oduvijek je intrigantna tema, a kako taj odnos funkcionira na terenu turske književnosti, pogotovo turskih bestselera – što Ubojstvo sultana, proglašeno 2012. u Turskoj „romanom godine“ svakako jest – vidjet ćemo u razgovoru s turskim piscem Ahmetom Ũmitom.
[izvor informacije Naklada Ljevak]
