{"id":8294,"date":"2013-05-24T21:23:48","date_gmt":"2013-05-24T19:23:48","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=8294"},"modified":"2013-05-24T21:23:48","modified_gmt":"2013-05-24T19:23:48","slug":"film-pravilo-sutnje-triler-drama-osvrt-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=8294","title":{"rendered":"FILM: PRAVILO \u0160UTNJE, triler \/ drama [osvrt Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

Pravilo \u0161utnje<\/strong>
\n The Company You Keep (2012.)<\/strong>
\nVoltage Pictures, 2012.
\nTrajanje: 121 \/ 125 min.
\nFormat: 2,35:1
\nColor: Color
\nZvuk: Dolby Digital
\nRedatelj: Robert Redford
\nGlume: Robert Redford, Shia LaBeouf, Julie Christie, Susan Sarandon, Nick Nolte, Chris Cooper, Terrence Howard, Stanley Tucci, Richard Jenkins, Anna Kendrick, Brendan Gleeson, Brit Marling, Sam Elliott, Stephen Root, Jackie Evancho<\/p>\n

Pravilo \u0161utnje \u2013 Movie Site<\/a><\/strong>
\nThe Company You Keep \u2013 IMDb<\/a><\/strong><\/p>\n

Robert Redford ponovo u dru\u0161tveno anga\u017eiranom filmu koji re\u017eira i u kojem glumi.<\/p>\n

Pitanje terorizma jedno je od najosjetljivijih podru\u010dja dana\u0161njeg svijeta, napose Amerike. U filmu se povezuje svje\u017ei strah od terorizma, koji je eskalirao napadom na njujor\u0161ke blizance, s protestnim djelovanjem nekih ameri\u010dkih skupina u vrijeme rata u Vijetnamu. Trideset godina poslije oru\u017eanih ispada jedne ameri\u010dke studentske organizacije, koja je uklju\u010divala i nasilje kao metodu borbe, nakon odluke jedne od \u010dlanica da se preda vlastima, otrivaju se i drugi sudionici koji su do tada bili integrirani u sustav. Pratimo reakciju jednog od optu\u017eenih, koji je, u me\u0111uvremenu, pod drugim imenom ostvario uglednu karijeru i zasnovao obitelj.<\/span><\/p>\n

Film ne govori o nekim vanjskim neprijateljima, s turbanima ili naftnim izvorima, niti o do\u0161ljacima koji su se, koriste\u0107i demokratsku propusnost, infiltrirali u ameri\u010dko dru\u0161tvo, ve\u0107 o vlastitim redovima, o ameri\u010dkoj mlade\u017ei na ameri\u010dkim koled\u017eima, koja se digla brotiv vlastitog sustava, \u0161to dodatno uslo\u017eava pitanje o tome kako je to (bilo) mogu\u0107e i koliko se mo\u017ee osuditi. Pa iako sudionici tog pokreta dobivaju priliku obrazlo\u017eiti svoje postupke i ukazati na ‘zlo\u010dine struktura’ koji su doveli do njihove reakcije, ipak je op\u0107i stav da se radi o gre\u0161ki koja nema opravdanja i najvi\u0161e \u0161to se mo\u017ee iz ove perspektive je \u010duti obrazlo\u017eenje za tu gre\u0161ku. Da se do ovog zaklju\u010dka lak\u0161e do\u0111e, u protestnu djelatnost gnjevnih idealista uklju\u010di se banalna kriminalna akcija (plja\u010dka banke), koja kompromitira ideolo\u0161ke ciljeve. Nije jasno da li se naivna skupina amaterskim prepadom nastojala opskrbiti sredstavima za svoje idealisti\u010dke ciljeve ili je pojedina\u010dnom \u010dinom nastojala potkopati temelje bankarskog sustava, koji do doba globalizacije nisu uspjele potkopati ni vlastite proma\u0161ene investiicije. Ostaje da je taj doga\u0111aj, izdvojen i nagla\u0161en u op\u0107em anga\u017emanu te mladena\u010dke skupine, presudan za presudu o njihovoj pojedina\u010dnoj krivnji, uz amnestiju onih koji nisu izravno bili umije\u0161ani.<\/p>\n

\n
\n
\"Prizor<\/a><\/dt>\n
Prizor iz filma ‘Pravilo \u0161utnje’; Fotografiju ustupila Pa-Dora<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Film postavlja, me\u0111u ostalim, nepremostivu moralnu dilemu, \u0161to je pre\u010de, dru\u0161tvo ili obitelj, zalaganje za op\u0107u stvar ili predanost vlastitom potomstvu. Pitanje se postavlja najprije kao nerje\u0161ivo, kao nepomirljiva suprotnost u gr\u010dkoj tragediji, zbog koje se tragedija i doga\u0111a. A onda se glavni lik opredijeli. On je siguran u prioritet, iako u pogledu svog prethodnog uvjerenja i djelovanja isti\u010de da je grije\u0161io. Problem je da je do tog svog uvjerenja do\u0161ao tek kad je drugi put (s mla\u0111om \u017eenom) osnovao obitelj, opra\u0161taju\u0107i sam sebi vlastite mladena\u010dke gre\u0161ke, u kojima je tako\u0111er bila involvirana obiteljska uloga.<\/p>\n

U odnosu na, u ameri\u010dkom kontekstu za\u010dudnu ‘revolucionarnu’ ideologiju nekih od ostarjelih likova, obitelj i roditeljska uloga pokazuju se, i u slu\u010daju prve ‘pokajnice’ i glavnog junaka, kao naju\u010dinkovitiji integrativni element u sustav, koji ne samo da umiruje nekada\u0161nje mlade buntovnike, ve\u0107 im za to daje opravdanje. Nije nerazumljiva, stoga, briga za definiciju obitelji u na\u0161em dru\u0161tvu, u kojoj se za inicijativu da se to pitanje ustavno rije\u0161i, pokazuje vi\u0161e interesa nego za egzistencijska pitanja.<\/p>\n

Dru\u0161tveno anga\u017eiran Redford, ne koristi ‘revolucionarne’ redateljske postupke ve\u0107 je akademski koncentriran na karakretizaciju likova i izlaganje pri\u010de, bez pretjerivanja \u010dak i u akcijskim kadrovima, sa scenama dobre stare paralelne radnje i zavr\u0161etkom koji se vizualno primi\u010de idili.<\/p>\n

Film okuplja izvanrednu ekipu poznatih glumaca u poznim godinama, u trendu op\u0107e aktivacije i valorizacije starih filmskih ljudi. Nezamisliva su vremena u kojima su se glumci (glumice) povla\u010dili u tridesetim godinama ili nastojali svim sredstvima zadr\u017eati mladena\u010dki izgled. U (zapadnom) svijetu sve starije populacije, starost se afirmira kao izvor svje\u017eih sadr\u017eaja i potvr\u0111uje kao segment \u017eivota, a time i stvarala\u0161tva. U Redfordovoj ekipi su Susan, Sarandon, Julie Christie, Nick Nolte, Brendan Gleeson, Chris Cooper, Stanley Tucci, Richard Jenkins, Sam Elliot, filmski velikani. U mla\u0111oj strani isti\u010de se Shia LaBeouf, kao napasni novinar, Ana Kendrick, kao popustljiva agentica, Brit Marling kao idealizirana k\u0107er (i vje\u010dna studentica) te Terrence Howard, u ulozi vladinog agenta koji svom raspolo\u017eivom logistikom prili\u010dno neu\u010dinkovito hvata bjegunce.<\/p>\n

Redford (1936), jo\u0161 uvijek vitalan, isu\u0161enog lica koje je prepustio prirodi kao mornar slanom vjetru, a Julie Christie, privla\u010dna s mre\u017eom bora koje nisu osjetile botox, \u017eivih mladih o\u010diju. U kinu je bilo, u odnosu na uobi\u010dajeni auditorij blockbuster repertoara, dosta ljudi zrele generacije, one koja se sje\u0107a kakav je zavodnik bio Robert Redford, \u010dak i u godinama kad je u\u010dinio ‘Nemoralnu ponudu’.<\/p>\n

Ada Juki\u0107, 23.05.2013<\/em><\/p>\n

Share<\/a><\/div>