<\/p>\n
Novi roman Kamela Daouda – Knjiga o glasu koji je Al\u017eir poku\u0161ao izbrisati – Kamel Daoud – Hurije<\/strong> Njegovo novo djelo, u izdanju nakladni\u010dke ku\u0107e Fraktura i u prijevodu Maje Zorice Vuku\u0161i\u0107, vodi nas u Oran u ljeto 2018. i ulazi duboko u unutarnji svijet \u017eene koja je ranjavanjem gotovo u potpunosti ostala bez glasa. Kroz formu putovanja prema rodnom mjestu i popri\u0161tu stra\u0161nih ratnih trauma, autor postupno razmotava pri\u010du o mra\u010dnom razdoblju al\u017eirske povijesti.<\/p>\n Na tome se putu isprepli\u0107u osobna sje\u0107anja glavne junakinje i potresne sudbine ljudi usred gra\u0111anskog rata \u2014 od \u017ertava i vjerskih fanatika do onih koji su u kaosu izgubili vlastiti identitet. Daoud sve to donosi iznimno upe\u010datljivim, sirovim i tjelesnim stilom koji bez uljep\u0161avanja i jeftinog patosa zasijeca u tabu-teme al\u017eirskog dru\u0161tva.<\/p>\n Ono \u0161to roman \u010dini nesvakida\u0161njim jest da je zakon protiv kojega pi\u0161e u njemu doslovno citiran jer predvi\u0111a zatvorsku kaznu za svakoga tko \u201einstrumentalizira rane nacionalne tragedije\u201d. Predvi\u0111anje se obistinilo: Hurije su u Al\u017eiru zabranjene, nakladni\u010dkoj ku\u0107i Gallimard je uskra\u0107eno sudjelovanje na Al\u017eirskom sajmu knjiga, a protiv autora su podnesene prijave i izdani nalozi za uhi\u0107enje.<\/p>\n Uz to, roman prati i spor sa Sa\u00e2dom Arbane, pre\u017eivjelom koja tvrdi da je njezina \u017eivotna pri\u010da u\u0161la u knjigu bez njezina pristanka. Rasprava o granici izme\u0111u fikcije i tu\u0111e boli u Francuskoj se i dalje vodi pred sudom.<\/p>\n ‘Hurije’ su roman o tome \u0161to se dogodi s pam\u0107enjem kada mu se zabrani izlaz i o \u017eenama koje su iz rata iza\u0161le \u017eive, ali bez prava da o njemu govore. Upravo u tom prijenosu glasa s jedne generacije na drugu Daoud ostavlja svoju najsna\u017eniju poruku: pri\u010da pre\u017eivi i onda kada joj se poku\u0161a oduzeti jezik.<\/p>\n Snje\u017eana Banovi\u0107 \u2013 Gromova djeca\u00a0– U romanu ‘Gromova djeca’ Snje\u017eana Banovi\u0107 ispisuje \u0161iroko zasnovanu kroniku jedne kazali\u0161ne \u0161kole i svijeta koji se desetlje\u0107ima stvarao iza njezinih zatvorenih vrata.<\/strong><\/p>\n Kad ih \u010ditatelj od\u0161krine, vidi ljude koji \u017eive i \u010dine teatar, ali postaje jasna i cijena koju pojedinci pla\u0107aju kada umjetni\u010dku instituciju po\u010dnu odre\u0111ivati ideologija, hijerarhije i sitni\u010davi osobni sukobi. Od osnutka ustanove 1952. do njezina zatvaranja 1993. portir Ivica Sladek s praga zgrade prati dolaske nadarenih studenata, spletke profesora te uspon i slom cijele jedne epohe.<\/p>\n Za\u010detnik i osniva\u010d je legendarni pedagog Miroslav Grom, \u010diji se pove\u0107i ego na\u0111e u sukobu s profinjenim redateljem Eugenom Vilenikom, a likovi studenata razli\u010ditih generacija do\u010daravaju \u0160kolu koja istodobno stvara i ranjava.<\/p>\n Ispunjen \u017eivopisnim likovima, kazali\u0161nim anegdotama, do\u010daravanjem svih vrsta zlostavljanja te gorkim humorom, ovaj roman govori o odanosti umjetnosti i cijeni koju nerijetko pla\u0107aju oni koji je stvaraju.<\/p>\n Philipp Blom – Pod\u010dinjavanje Zemlje – \u0160to povezuje Gilgame\u0161a, biblijsku zapovijed o pod\u010dinjavanju zemlje, kolonijalizam, industrijske strojeve i dana\u0161nju klimatsku krizu? U svojoj novoj knjizi ‘Pod\u010dinjavanje Zemlje’ Philipp Blom prati dugu povijest ljudske \u017eelje da ovlada svijetom koji ga okru\u017euje.<\/strong><\/p>\n Kroz mitove, filozofiju, religiju, umjetnost i znanost autor pokazuje kako je predod\u017eba o \u010dovjeku kao gospodaru prirode stolje\u0107ima oblikovala odnos prema \u017eivotinjama, tijelu, radu, drugim narodima i samome planetu.<\/p>\n Rije\u010d je o mo\u0107noj intelektualnoj pripovijesti koja u sredi\u0161te suvremenih pitanja postavlja jedno temeljno: mo\u017eemo li zamisliti odnos prema Zemlji koji se ne temelji na osvajanju, iscrpljivanju i kontroli?<\/p>\n Saou Ichikawa \u2013 Grbavica – Japanska autorica Saou Ichikawa za svoj je prvijenac ‘Grbavica’ 2023. osvojila nagradu Akutagawa, najva\u017enije japansko knji\u017eevno priznanje, nakon \u0161to je iste godine dobila i nagradu Bungakukai za pisce debitante. Ichikawa, koja i sama \u017eivi s kongenitalnom miopatijom, pi\u0161e roman koji iskustvo invaliditeta ne odvaja od svakodnevice, humora, ljutnje, seksualnosti i potrebe za slobodom.<\/strong><\/p>\n Glavna junakinja Shaka Izawa \u017eivi u grupnom domu, priklju\u010dena na respirator i elektri\u010dna invalidska kolica. Pi\u0161e erotske tekstove za internetske portale, studira na daljinu i nastoji sa\u010duvati vlastitu samostalnost u svijetu oblikovanom rasporedom njege, medicinskim ure\u0111ajima i tu\u0111im pretpostavkama o tome \u0161to bi njezin \u017eivot trebao biti.<\/p>\n Ichikawa Shaki ne pridaje ulogu uzorne \u017ertve ni simbola ustrajnosti. Ona je obrazovana, privilegirana, cini\u010dna, seksualna i katkad namjerno neugodna. Njezine \u017eelje otvaraju pitanja dostupnosti kulture, skrbi, intimnosti i iskustava koja se drugima podrazumijevaju, dok precizan, duhovit i sirov jezik odbija svaku pojednostavljenu sliku dostojanstva i slobode.<\/p>\n Grbavica je roman o tijelu koje pre\u017eivljava pod vlastitim uvjetima, o \u017eudnji koja ne tra\u017ei dopu\u0161tenje i o pravu da se bude ranjiv, proturje\u010dan i potpuno ljudski.<\/p>\n [izvor informacije Fraktura<\/a><\/strong>]
\n\u00ad<\/strong>
\n\u00adKamel Daoud, al\u017eirsko-francuski autor koji je romanom ‘Meursault, protuistraga’ dao ime i glas bezimenom Arapinu ubijenom u Camusovu Strancu, za svoj je novi roman ‘Hurije’ nagra\u0111en Prix Goncourtom 2024., postav\u0161i tako prvi al\u017eirski laureat te presti\u017ene nagrade.<\/strong><\/p>\n
\n
\n
\n
\nZagreb, 25.08.2026.<\/p>\n