{"id":62292,"date":"2026-07-07T15:30:51","date_gmt":"2026-07-07T13:30:51","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=62292"},"modified":"2026-07-07T15:32:31","modified_gmt":"2026-07-07T13:32:31","slug":"izlozba-oslikana-koza-oslikana-koza-u-muo-galeriji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=62292","title":{"rendered":"Izlo\u017eba ‘OSLIKANA KO\u017dA & Oslikana ko\u017ea’ u MUO Galeriji"},"content":{"rendered":"

U MUO Galeriji otvara se izlo\u017eba koja povezuje povijesnu oslikanu ko\u017eu i suvremene tetova\u017ee – OSLIKANA KO\u017dA & Oslikana ko\u017ea: MUO i Ondori otvaraju dijalog izme\u0111u muzejske ba\u0161tine i suvremene tetova\u017ee<\/strong><\/p>\n

U srijedu, 8. srpnja 2026. – u 20 sati u MUO Galeriji (Ilica 163a) otvara se izlo\u017eba OSLIKANA KO\u017dA & Oslikana ko\u017ea. Izlo\u017eba povezuje povijesnu Zbirku oslikane pozla\u0107ene ko\u017ee Muzeja za umjetnost i obrt i suvremenu umjetnost tetoviranja, a mo\u0107i \u0107e se razgledati do 1. kolovoza 2026..<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio MUO<\/a><\/strong> – Okrugli pladanj iz posjeda baruna Vladimira Vranyczany Dobrinovic\u0301a<\/p>\n

U sredi\u0161tu izlo\u017ebe nalaze se rijetki primjeri oslikanih i pozla\u0107enih ko\u017enih tapeta, antependija i drugih predmeta iz fundusa MUO-a, nastalih izme\u0111u 16. i 18. stolje\u0107a, uz radove zagreba\u010dkog tattoo kolektiva Ondori (Josip \u010cori\u0107, Josip Su\u0161ac i Luka Vu\u010deti\u0107), \u010diji autorski pristup tetova\u017ei po\u010diva na unikatnim motivima i sna\u017enoj povezanosti s tradicijom crte\u017ea. Za ovu izlo\u017ebu autori donose i suvremene interpretacije motiva iz fundusa MUO-a. Izlo\u017eba uklju\u010duje i japanske pladnjeve te mirisnice iz 19. stolje\u0107a, otkrivaju\u0107i kako motivi, ornamenti i vizualni obrasci stolje\u0107ima putuju izme\u0111u kultura, medija i umjetni\u010dkih praksi.<\/p>\n

\u201eFascinantno je vidjeti motive na povijesnim oslikanim ko\u017eama iz 17. stolje\u0107a ili kerami\u010dkim pladnjevima iz Japana iz 19. stolje\u0107a i motive tetova\u017ea Ondori kolektiva te shvatiti da je rije\u010d o srodnim vizualnim obrascima koji su se mijenjali i prilago\u0111avali kroz vrijeme\u201c, isti\u010de autor i kustos izlo\u017ebe Mate Mari\u0107.<\/p>\n

Nekada kori\u0161tena za ukra\u0161avanje crkvenih i stambenih interijera, \u017eivotinjska ko\u017ea bila je medij luksuza, statusa i umjetni\u010dkog izraza. Danas, kada govorimo o oslikanoj ko\u017ei, naj\u010de\u0161\u0107e pomislimo na ljudsku ko\u017eu i tetova\u017eu \u2014 trajni crte\u017e na tijelu koji ko\u017eu pretvara u osobni medij izraza identiteta. Otvaraju\u0107i dijalog izme\u0111u povijesne dekoracije i suvremenog crte\u017ea na tijelu, izlo\u017eba postavlja pitanje: je li i tetova\u017ea ravnopravna drugim oblicima primijenjene umjetnosti?<\/p>\n

Muzejska savjetnica na izlo\u017ebi, voditeljica Zbirke oslikane pozla\u0107ene ko\u017ee i Zbirke keramike: dr. sc. Marina Bagari\u0107.<\/p>\n

[izvor informacije Muzej za umjetnost i obrt<\/a><\/strong>]<\/p>\n