{"id":60943,"date":"2026-02-19T12:37:57","date_gmt":"2026-02-19T11:37:57","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=60943"},"modified":"2026-02-19T16:37:49","modified_gmt":"2026-02-19T15:37:49","slug":"intervju-robert-pauletta-povodom-premijere-filma-mr-denny-istro-cid","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=60943","title":{"rendered":"INTERVJU: Robert Pauletta povodom premijere filma ‘Mr. Denny & Istro-Cid’"},"content":{"rendered":"

INTERVJU Robert Pauletta: “Turizam je devastirao Istru zauvijek, nema povratka natrag. Nitko od nas nije nevin!” by Istra24<\/a><\/strong><\/p>\n

UO\u010cI KINO PREMIJERE FILMA “MR. DENNY & ISTRO-CID” – INTERVJU Robert Pauletta: “Turizam je devastirao Istru zauvijek, nema povratka natrag. Nitko od nas nije nevin!”<\/strong><\/p>\n

Dovoljna je samo jedna ku\u0107a unutar malog mjesta da se poremeti apsolutno kompletan \u017eivot. To je kao ona Coca-Cola koja u filmu “Bogovi su pali na tjeme” padne na afri\u010dko tlo i cijelo pleme ode totalno k vragu. To se i ovdje de\u0161ava. Jedan bazen ili kortenska ograda, televizijske ku\u0107e koje dolaze, ljudi koji dolaze s druga\u010dijim navikama, potrebama, sve to poremeti kompletno ravnote\u017eu mjesta koja je opstojala jako, jako dugo. \u010cinjenica je da je u 25 zadnjih godina devastiran jedan krajolik koji je trajao stolje\u0107ima. I tu nema povratka natrag<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Istra24<\/a><\/strong><\/p>\n

Uo\u010di premijernog prikazivanja njegovog novog filma “Mr. Denny & Istro-Cid”, koji osvjetljava devastaciju prostora i kolektivnog duha koju izaziva turizam u Istri, zakazanoj za petak 13. o\u017eujka 2026. u pulskom Kinu Valli, razgovarali smo s umjetnikom Robertom Paulettom koji je zadnjih godina filmsko stvarala\u0161tvo pretpostavio slikarstvu.<\/p>\n

Ovaj ro\u0111eni Premanturac, Verude\u017e, usput sin izvornog osniva\u010da IDS-a Ivana Paulette, kasnije disidenta i kriti\u010dara te stranke, svoj 25-minutni film \u017eanrovski svrstava u mra\u010dnu, gregorijansku kaubojsku operu, a njime zaklju\u010duje svoju trilogiju, kreiranu posljednjih pet godina.<\/p>\n

–\u00a0Prvi dio triologije posve\u0107en je Verudi i prikazan na izlo\u017ebi instalacija u Muzeju suvremene\u00a0umjetnosti Istre. Drugi, film “Gozba”, bio je posve\u0107en mojoj rodnoj Premanturi, dok sam ovaj\u00a0tre\u0107i \u017eelio posvetiti \u0161irem podru\u010dju dokud ja mogu doprijeti na bilo koji na\u010din. A to je Istra. E,\u00a0tu je\u00a0 motivacijski okida\u010d za mene bio jedan intervju s gospodinom Denisom Ivo\u0161evi\u0107em, koji\u00a0je stru\u010dni \u010dovjek za turizam i\u00a0brendiranje destinacija. On je naveo kako su oni, ne znam tko,\u00a0spasili 330 istarskih sela, kako se u njih vratio \u017eivot, obrti, poljoprivreda, turizam, dje\u010dji vrti\u0107,\u00a0ne znam \u0161to sve ne.\u00a0I to mi je bilo ono, wow, super, napokon, vrlo mi je drago. Pa sam uzeo\u00a0kombi i krenuo u potragama za tim selima. U\u010diniv\u0161i oko 3300 kilometara po Istri.<\/p>\n

Dakle, 330 sela kroz 3300 prije\u0111enih kilometara.<\/strong><\/p>\n

Tako je. Nisam na\u0161ao ta sela, ali sam na\u0161ao 330 drugih sela, gradi\u0107a, mjesta, o kojima sam onda napravio film, o onome \u0161to sam na\u0161ao i vidio.<\/p>\n

Pretpostavljam da su ta sela devastirana, bazenima, vilama, izgubiv\u0161i tradicionalnu gradnju ili…?<\/strong><\/p>\n

U principu, nakon tre\u0107eg dana po povratku sa snimanja (a imao sam kameru postavljenu na kombi koji je dosta visok pa se mogla uloviti bolja perspektiva), imao sam silnu potrebu da si pomognem antidepresivima. U jednom trenutku prestao sam snimati jer ja to vi\u0161e nisam mogao gledati. Rije\u010d je o \u0161irokopojasnoj devastaciji koja se provla\u010di svim dimenzijama.\u00a0Posljedi\u010dno, kako je prostor devastiran,\u00a0u \u0161irinu, visinu i dubinu, tako je devastiran i duh, devastiran je mentalitet.\u00a0I zapravo je film, ja bih rekao, vi\u0161e o na\u0161em mentalitetu nego o i\u010dem drugom.<\/p>\n

Kako bi opisao taj mentalitet? Jer on je dosta va\u017ean, nitko nam ga nije nametnuo.<\/strong><\/p>\n

Nisam siguran, prije bih rekao da se i on dizajnira i oblikuje kroz nametanje odre\u0111enih\u00a0svjetonazora, stavova, mi\u0161ljenja i ukusa… pogotovo ukusa. On se programira i sigurno je bio\u00a0odre\u0111eni program koji je doveo do toga da, slikovito re\u010deno, za jednu ‘Dubai \u010dokoladu’\u00a0prodajemo selo ili djedovinu.\u00a0A programer je kapitalizam sa svojim slugama i pa\u017eevima.<\/p>\n

No, \u010dini mi se da velika ve\u0107ina ljudi – mimo umjetnika, ili aktivista, ili ‘obi\u010dnih ljudi’ kojima se nikako ne svi\u0111aju posljedice nezaja\u017eljive turisti\u010dke zvijeri – pristaje na tu golu estetiku vila, bazena. Osim \u0161to su statusni simboli, ba\u0161 im se i svi\u0111aju. Do toga ina\u010de ne bi do\u0161lo.<\/strong><\/p>\n

To je vrh toga \u010da ja govorin, to je ba\u0161 vrh tog mentaliteta. O ukusima bi se trebalo pri\u010dati, jer\u00a0ukus denotira puno toga. Ukusom se jedno dru\u0161tvo iskazuje, no kakav je to ukus koji ide\u00a0iznad moralnosti i odgovornosti? \u010cinjenica je da je u 25 zadnjih godina devastiran jedan\u00a0krajolik koji je trajao stolje\u0107ima. I tu nema povratka natrag! Istra je devastirana zauvijek\u00a0i tek bi, ne daj Bo\u017ee, rat, potres ili kakva druga kozmi\u010dka katastrofa stvari nanovo\u00a0promijenila.\u00a0Ne nu\u017eno na bolje. Previ\u0161e je toga ovjekovje\u010deno betonom. Pritom su neki\u00a0pojedinci bolje pro\u0161li od drugih. Uglavnom rije\u010d je o onima koji se nazivaju elitom.\u00a0Tutto\u00a0gente brava<\/em>. A sva ta histerija, moda i pomama \u0107e trajati koliko \u0107e trajati. Mo\u017eda jo\u0161 pet,\u00a0deset godina, a nakon toga nema prosperitetne budu\u0107nosti za one koji dolaze poslije nas.\u00a0Tu\u00a0ja vidim devastaciju u njenom najcrnjem obliku.<\/p>\n

A tu je i ta gotovo generacijska sebi\u010dnost?<\/strong><\/p>\n

Kako to re\u0107i… Snobovi pristigli sa sela, nau\u010dili vezati kravatu, dobili funkciju, izgradili si ku\u0107u\u00a0u Istri i popili \u010da\u0161u vina. Sad pri\u010daju o hedonizmu.<\/p>\n

D\u017eoni \u0160tuli\u0107 je jo\u0161 ranih 90-ih rekao da je razlika izme\u0111u Hrvata i Hrvatine kao ona izme\u0111u seljaka i selja\u010dine. To ka\u017eem nasuprot onih koji bi te sad mogli prozvati za rasizam. I ljudi iz grada mogu u\u010diniti devastaciju na selu?<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to je moj zaklju\u010dak jest taj da u cijeloj ovoj pri\u010di nema nevinih! Nema himena u\u00a0bordelu, tako sam rekao u filmu. Grije\u0161ilo se djelom i grije\u0161ilo se propustom. I grije\u0161ili su svi,\u00a0od malega \u010dovika koji je prodajom djedovine zadovoljavao svoja osnovna malogra\u0111anska\u00a0nagnu\u0107a do struke koja je bila mlaka i pre\u010desto potkupljiva, pa sve do Odgovornih koji se i\u00a0dalje rotiraju po lukrativnim funkcijama.<\/p>\n

Tu su i oni koji su htjeli\u00a0 kupiti stan djetetu u mjestu studiranja.<\/strong><\/p>\n

To ka\u017eem i u filmu: neki da bi pomogli djecu, neki da bi se \u0161ijali na Kronplatzu, neki da bi vratili kredit, neki da bi vratili dug, neki da bi se pokazali pred drugima. Poput Indijanaca zlato smo razmijenili za bi\u017euteriju.<\/p>\n

Koliko im to treba uzeti za zlo?<\/strong><\/p>\n

Ne uzimam za zlo, to je \u010dinjenica, to je naprosto tako.<\/p>\n

Koliko je lo\u0161e kad se ta transakcija, ta prodaja u\u010dini zbog egzistencijalnih potreba?\u00a0<\/strong>Sje\u0107am se kad je jedna istarska obitelj kod Barbarige prodala svoje (tada jo\u0161 negra\u0111evinsko) zemlji\u0161te za ogromnu sumu novaca, a kupac je bila tvrtka koja ima vi\u0161ka kapitala i mo\u017ee \u010dekati urbanizaciju. Ho\u0107u re\u0107i da za tu zemlju nisu dobili ba\u0161 bi\u017euteriju. Koliko ih velik novac pravda?<\/strong><\/p>\n

U svemu tome trebala je postojati \u010dvrsta zakonska regulativa kako bi se postupalo u skladu s\u00a0potrebama zajednice, a mi svjedo\u010dimo cijelom nizu prekr\u0161aja, prevara i manipulacija. I\u0161lo se\u00a0isklju\u010divo na kratkoro\u010dnost.<\/p>\n

Ovdje je investitor bog<\/strong>.<\/p>\n

Ovdje je investitor bog! Intonacija te rije\u010di ‘investitor’ je druga\u010dija od intonacije bilo koje druge rije\u010di. Investitor je ne\u0161to izme\u0111u Isusa i Cezara, to sam rekao i u filmu.<\/p>\n

Zvu\u010de proro\u010danski i nekako te\u0161ko tvoje rije\u010di da nema povratka, da je Istra trajno devastirana. Je li mogu\u0107e nekakvo ubla\u017eavanje u narednom razdoblju?<\/strong><\/p>\n

Nedavno je odr\u017ean jo\u0161 jedan od mnogih skupova na temu turisti\u010dke budu\u0107nosti Istre, pa se\u00a0sve vi\u0161e govori o zelenim tranzicijama, i koristi termin “green Istra”, iako je, zbog bazena,\u00a0Istra postala plava. Istarski turisti\u010dki vizionari preusmjeravaju nas prema elitnom turizmu\u00a0koji bi trebalo razvijati u Istri.\u00a0A ja se pitam u kojoj i \u010dijoj Istri, jer iz te jednad\u017ebe oduzmite\u00a0devastirana podru\u010dja, zna\u010di cijelu ju\u017enu Istru, dobar dio sredi\u0161nje Istre i dobar dio zapadne\u00a0obale Istre. Ono \u0161to preostaje ve\u0107 je u ne\u010dijim rukama, uglavnom u rukama ex politi\u010dke elite.\u00a0Oni se stvarno mogu razvijati u tom smislu i nama se sa visina smijati. Ostaje naravno\u00a0mjesta, ne daj Bo\u017ee da ne, i za velike hotelske korporacije, \u0161to mi je donekle razumljivo.<\/p>\n

Za\u0161to su ti donekle prihvatljive velike hotelske korporacije?<\/strong><\/p>\n

Da, ali u zonama koje su i prije bile urbanisti\u010dki predvi\u0111ene za turizam. Konkretno, Verudela\u00a0u Puli, dok je potpuni apsurd graditi hotel na Lungomare kada imamo zonu koja je zacrtana,\u00a0smi\u0161ljeno, dugoro\u010dno, planski, jo\u0161 u urbanisti\u010dkom planu 60-ih.\u00a0Isto vrijedi za Pore\u010d ili za\u00a0Novigrad.<\/p>\n

Na isto\u010dnoj obali situacija je nevesela<\/strong>.<\/p>\n

Uf, Slovenci i branitelji, tamo sam skoro dobio batine. Iznad nesretnog hotela u Dugoj Uvali. Tamo sam\u00a0bje\u017eao, zna\u0161 kako. Na jednoj sam uzvisini iza\u0161ao iz kombija, vidim ne\u0161to mi blje\u0161ti iz \u0161umice, odem tamo, kad tamo pravo pravcato naselje, s ku\u0107nim brojevima i rasvjetom.<\/p>\n

A bespravno.<\/strong><\/p>\n

Bez ijedne dozvole! Ja sam snimao, pa je reagirao jedan tip.<\/p>\n

U redu je da je bar taj dio isto\u010dne obale iznad Li\u017enjana pa do Kavrana za\u0161ti\u0107en kao zona zabrane gradnje.<\/strong><\/p>\n

Apsolutno. Dr\u017eim im le\u0111a.<\/p>\n

Vratimo se filmu. Spominje\u0161 i operu.<\/strong><\/p>\n

Film je prvotno zami\u0161ljen kao opera. Napisao sam i libreto za operu, ima 14 postaja, koliko i Isusovih postaja na kri\u017enom putu. Nemam sluha, ali sve sam skupa otpjevao.\u00a0Na kraju je film poprimio vrlo antipati\u010dnu formu i to me neobi\u010dno veseli.<\/p>\n

Kako \u0107e\u00a0 reagirati jedan ‘prosje\u010dni gledatelj’, koji nije\u00a0osvije\u0161ten?<\/strong><\/p>\n

Sve vi\u0161e se ljudi osvje\u0161tava i svatko od nas po\u010dinje, zapravo, biti\u00a0pomalo ugro\u017een od turizma.\u00a0Znamo mi to u gradu, ali znaju ljudi i na selu, s tim bazenima, s gostima koje ne smije\u0161\u00a0pogledati jer se oni goli kupaju ili do kasna pjevaju ili imaju neke svoje prohtjeve. Tako da se\u00a0pomalo budi svijest kao \u0161to se probudila u \u0160panjolskoj, Gr\u010dkoj ili Italiji. Ferma, promislimo\u00a0malo.<\/p>\n

Tko je Denny iz naslova filma?<\/strong><\/p>\n

On je\u00a0personifikacija na\u0161ih te\u017enji, nas mnogih, on je svi mi. U filmu nema nevinih, tako da ne\u00a0preporu\u010dam nikakvu identifikaciju s likovima (smijeh).<\/p>\n

Dakle, svaka sli\u010dnost s likovima je potpuna. Pretpostavljam da si kroz tih 3.300 kilometara snimio dosta materijala. Po kojem je konceptu kondenziran u relativno kratku formu od 25 minuta?<\/strong><\/p>\n

Osim za film, snimljeni materijal poslu\u017eio mi je za nekoliko video instalacija i za strip kojeg\u00a0sam uz pomo\u0107 umjetne inteligencije ljetos napravio na Kor\u010duli. I prvi broj stripa “Mr. Danny &\u00a0Istro-cid” bit \u0107e izlo\u017een u Kinu Valli.<\/p>\n

Kako danas, 2026. godine, iz\u00a0 perspektive turisti\u010dke devastacije, gleda\u0161\u00a0 na rodnu Premanturu?<\/strong><\/p>\n

Iz Premanture je u zadnjih nekoliko godina, upravo zbog prekomjernog i karcinogenog\u00a0turizma, oti\u0161lo vi\u0161e obitelji koji su tamo desetlje\u0107ima, mo\u017eda i stolje\u0107ima stanovali. I svakom\u00a0bi, tkogod mi pri\u010dao o smislenosti ovakvog turizma ukazao na Premanturu; ud\u017ebeni\u010dki,\u00a0zapravo enciklopedijski primjer, nezapam\u0107en u povijesti vrste, u kojem ta ista vrsta uni\u0161tava\u00a0vlastito stani\u0161te.<\/p>\n

Usred sezone?\u00a0<\/strong><\/p>\n

I izvan sezone, kad nema du\u0107ana, nema\u00a0lije\u010dnika, nema o\u0161tarije, nema ni\u0161ta.\u00a0Premantura je nekad imala \u010ditaonicu, \u0161kolu, banku, dvije trgovine. Sje\u0107am se da su me, nakon Titove smrti, postavili da de\u017euram u \u010ditaonici, koja je imala sve brojeve “Filmskih novosti!”. Tu sam no\u0107 nau\u010dio o filmu ono \u0161to nikad prije nisam znao.<\/p>\n

Kroz tih 3.300 kilometara sreo si mnoge doma\u0107e ljude koji su ti se pretpostavljam \u017ealili.<\/strong><\/p>\n

Bilo je tih situacija u kojima sam popio \u010da\u0161u vina s lokalcima, kod njih doma ili u o\u0161tariji. Ljudi se jako \u017eale na to \u0161to se zbiva. Dovoljna je samo jedna ku\u0107a unutar malog mjesta da se poremeti apsolutno\u00a0kompletni \u017eivot. To je kao ona Coca -Cola koja u filmu “Bogovi su pali na tjeme” padne na afri\u010dko tlo i cijelo pleme ode totalno k vragu. To se i ovdje de\u0161ava. Jedan bazen ili kortenska ograda, televizijske ku\u0107e koje dolaze, ljudi koji dolaze s druga\u010dijim navikama, potrebama, sve to poremeti kompletno ravnote\u017eu mjesta koja je opstojala jako, jako dugo.\u00a0\u017delim naglasiti: niti sam protivnik turizma i nisam konzervativac ali\u2026<\/p>\n

I \u017eivotinje po\u010dinju smetati vlasniku ku\u0107e za odmor odnosno njegovim gostima, bilo je slu\u010dajeva s kozama.<\/strong><\/p>\n

Pa evo, u Premanturi ve\u0107 desetlje\u0107ima nema ni koko\u0161e, ni ovce.<\/p>\n

Ni ne smije ih biti.<\/strong><\/p>\n

Ne smiju biti, jer smetaju turizmu. A di su jaja? Suludo\u2026 Suludo.<\/p>\n

Monta\u017eu, kao i u pro\u0161lom filmu \u2018Gozba\u2019, potpisuje Marko Ra\u010dan, glazbu skladatelj Branko Okmaca, koji je i uglazbio moj tekst za odjavnu \u0161picu koju izvodi Zbor Praksa, animaciju Sale Undertoon, i Edi Cukeri\u0107 tonski dizajner.<\/strong><\/em><\/p>\n

Autor prate\u0107eg teksta i intervjua Zoran Angeleski<\/strong><\/p>\n

[tekst preuzet s portala Istra24<\/a><\/strong>]<\/p>\n