{"id":58502,"date":"2025-05-07T00:46:49","date_gmt":"2025-05-06T22:46:49","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=58502"},"modified":"2025-05-07T00:46:49","modified_gmt":"2025-05-06T22:46:49","slug":"animafest-zagreb-2025-veliko-natjecanje-kratkometraznog-filma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=58502","title":{"rendered":"Animafest Zagreb 2025: Veliko natjecanje kratkometra\u017enog filma"},"content":{"rendered":"

VELIKO NATJECANJE KRATKOMETRA\u017dNOG FILMA 2025<\/strong>
\nODLASCI \u2013 POVRATCI \u2013 CIKLUSI<\/strong><\/p>\n

Vi\u0161e od 900 prijava, 45 odabranika iz 32 zemlje produkcije, 10 svjetskih i 2 me\u0111unarodne premijere \u2013 bilanca je to Velikog natjecanja kratkometra\u017enog filma Animafesta 2025 u kojem se predstavlja manje od 5 % zaprimljenih kandidata. Brojevi, me\u0111utim, malo govore o pripovjednoj i estetskoj raznolikosti najpresti\u017enije festivalske konkurencije \u010diji slavodobitnici ulaze u anale globalne animacijske povijesti. Ho\u0107e li to biti autori iz tradicionalno sna\u017enih kinematografija Francuske, Njema\u010dke, Kanade, Ju\u017ene Koreje ili \u010ce\u0161ke, ili pak stvaraoci iz manje poznatih animiranofilmskih sredina poput Jordana, Crne Gore ili Litve, saznat \u0107emo 7. lipnja. Do tada \u017eelimo zaboraviti na natjecateljsku prirodu programa i jednostavno u\u017eivati u bogatstvu tema, motiva i stilova najbolje nove produkcije najljep\u0161eg filmskog roda.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Animafest<\/a><\/strong><\/p>\n

Premijerne boje<\/strong><\/p>\n

Korejski autor Erick Oh (za Oscara nominirana Opera; Simfonija), donosi nam svjetsku premijeru filma Ve\u010dera \u2013 za njega karakteristi\u010dno nadrealisti\u010dkog prikaza kozmi\u010dkog, vjerojatno demijur\u0161kog cikli\u010dnog objeda koji mogu\u0107e sadr\u017ei kritiku klasne privilegiranosti, ali svakako odu\u0161evljava sitnim detaljima koji se primje\u0107uju tek ponovljenim gledanjem, \u010dovje\u010duljcima koji su postali Ohovim za\u0161titnim znakom i otvorenim simboli\u010dkim potencijalom. Argentinska animirana novela Ne gledaj me (r. Sergio Falleti, Marcelo Iglesias), adaptacija istoimene pripovijetke, odvija se, pak, \u201e\u010detiri kata ispod sada\u0161njosti\u201c dru\u0161tvenih promjena, u arhivi neimenovane korporacije gdje junak pronalazi posao i s nekolicinom kolega pod egidom neupadljivosti trati vrijeme na povr\u0161ne razgovore. Usamljeni pas Marte Reis Andrade iz portugalskog studija BAP u nijansama sepije i primarnih boja te u okrilju obiteljske seoske arkadije, u kojoj se \u0161iva\u0107i i pse\u0107i motivi prelijevaju jedni u druge, iznosi djevoja\u010dka sje\u0107anja na djeda. Putovanje ku\u0107i povod je i \u0161irih, dijelom figuralnih, a dijelom geometri\u010dno-apstraktnih promi\u0161ljanja prostornosti, \u201esusjednosti\u201c, klaustrofobije i ugro\u017eene privatnosti suvremenog \u017eivljenja u Granicama korejske animatorice Seun Yee. Povratak ku\u0107i, ali u Meksiko, tema je i francuskog filma Kao da ih je zemlja progutala Natalije Le\u00f3n u kojem je sada\u0161njost crno-bijela, dok su sje\u0107anja obojena \u017eivim bojama. Gubitak boje ti\u010de se spoznaje mra\u010dne istine o visokoj stopi femicida u Meksiku i mnogim \u017eenama koje su se \u201erastjelovile\u201c u puku statistiku. Film Natalije Le\u00f3n \u201etek\u201c je, dodu\u0161e, hrvatska premijera, ali s pedigreom nagrade kritike na Sundanceu.<\/p>\n

Svjetsku premijeru imat \u0107e zato Uro\u0161 Mate Uljarevi\u0107a, izdanak crnogorske kinematografije nastao u tehnici ugljena pokrenutog stop-animacijom. Rad je posve\u0107en nadrealnim fragmentima iz \u017eivota slikara Uro\u0161a To\u0161kovi\u0107a koji se u filmu prisje\u0107a ratnog djetinjstva i pari\u0161ke mladosti te se suo\u010dava sa smrtno\u0161\u0107u. Iranski film tako\u0111er jedinstvene crno-bijele estetike Kao prijatelj, kao jelen pri\u010dom o prijateljstvu prekinutom izvanrednim okolnostima afirmira temu polo\u017eaja tamo\u0161njih ekolo\u0161kih aktivista na meti re\u017eima koji ih osu\u0111uje na vi\u0161egodi\u0161nje zatvorske kazne. Uvijek u pokretu kanadsko-kineske animatorice Rui Ting Ji jo\u0161 je jedno tenzi\u010dno putovanje \u2013 majke i k\u0107eri kroz metafori\u010dku oluju emocija, planova i zamjeranja, dok VSEMIR \u2013 Granica na Mirenskom groblju Lee Vu\u010dko i Damira Grbanovi\u0107a donosi povijesnu pri\u010du o posljednjem po\u010divali\u0161tu presje\u010denom 1947. novim razgrani\u010denjem izme\u0111u Italije i Jugoslavije, ali prije svega o ljudima koji su sve do 1974. tra\u017eili na\u010din da zaobi\u0111u neprirodnu podjelu. Uz Sloveniju je vezan jo\u0161 jedan film povijesnog nadahnu\u0107a. Vuk Jevremovi\u0107 predstavlja novi rad Moralna potpora nadahnut Laibachom, istoimenom pjesmom i rudarskim komunisti\u010dkim \u0161trajkom u Trbovlju 1920-ih. Tri hrvatska filma u Velikom natjecanju Animafesta 2025 pred o\u010di svjetske publike izlaze, pak, prvi put. Maida Srabovi\u0107 po prvi se put javlja kao autorica umjetni\u010dke animacije filmom Fa\u010duk inspiriranim djelima naivnog slikara Mije Kova\u010di\u0107a, nastalim u vlastitoj produkciji Tetrabot te pod umjetni\u010dkim vodstvom Stipana Tadi\u0107a. Kova\u010di\u0107evi motivi (me\u0111u kojima je najupe\u010datljivija antologijska Jama, ali su tu i Sodoma i Gomora, Op\u0107i potop, Ples mrtvacov i drugi radovi iz ovog, tzv. crnog ciklusa hrvatske naive) tek su, me\u0111utim, jedan od segmenata upe\u010datljive pojavnosti ra\u010dunalnog cut-outa koji se pripovjedno kre\u0107e izme\u0111u fantazmagorije, horora i alegorije, ostvaruju\u0107i upe\u010datljivi prikaz surovosti seoskog \u017eivota i svjetonazora. Fa\u010duk \u0107e nakon Animafesta biti prikazan i u programu Perspektive festivala u Annecyju. Novi film animatora, slikara i glazbenika Marka Me\u0161trovi\u0107a Kako crtana je, crno-bijela, nadrealisti\u010dko-egzistencijalisti\u010dka poema o kona\u010dnosti i beskona\u010dnosti, uzvi\u0161enim i prizemnim aspektima \u017eivota, obilje\u017eena ponajprije motivom \u010dovjekove \u017eelje za letom koji dovodi do meditativnog prizora zra\u010dne plovidbe iznad pustinjskog, planinskog, morskog i \u0161umskog krajolika u prvome licu. Zvuci tradicijskih \u017ei\u010danih instrumenata (George Howlett), Mozartova Rekvijema i izvanprizornog naratora pratioci su ovog putovanja kroz vrijeme i prostor. Naposljetku, crno-bijelim crte\u017eom Sjene Petra Baleki\u0107 putuje \u017eenskim tijelom i psihom, istra\u017euju\u0107i dinamiku samoprihva\u0107anja (grubosti i nje\u017enosti u odnosu prema sebi) i redefiniraju\u0107i animirani akt na pojavnom presjeci\u0161tu Martine Scarpelli, Marte Pajek, Yoriko Mizushiri i Yumi Joung.<\/p>\n

Kada je, pak, o me\u0111unarodnim premijerama rije\u010d, u filmu Kana\u0111anke Rachel Samson zajedno sa Sladoledom pod u\u017eeglim se suncem rastapa i jedno djevoja\u010dko prijateljstvo, dok junak humorno-sjetnog filma Johna Kellyja glasom glumca Domhnalla Gleesona sastavlja svoj Mirovinski plan, sanjaju\u0107i o nadokna\u0111ivanju svega \u0161to je propustio.<\/p>\n

Festivalski vijenci<\/strong><\/p>\n

S festivala u Cannesu sti\u017eu nje\u017eni i melankoli\u010dni Lijepi o\u017eiljci Rapha\u00ebla Jouzeaua, kreativna vizualizacija razgovora o prekidu i reminiscencija nekada\u0161njeg odnosa tihog, napetog, senzibilnog i jo\u0161 uvijek zaljubljenog Gasparda i prizemljene, pomirene, ali ne manje povrije\u0111ene i sjetne Le\u00efle. Afirmirana poljska animatorica Izabela Pluci\u0144ska vra\u0107a se svojim komediografskim korijenima u visoko produciranom glinamacijskom filmu Joko, adaptaciji djela francuskog nadrealista Rolanda Topora koja je, me\u0111utim, tako\u0111er i vi\u0161eslojna parabola o prihva\u0107anju podlo\u017enosti, opresiji te fizi\u010dkoj (uklj. seksualnoj) i psihi\u010dkoj eksploataciji od strane obitelji, poslodavca i vi\u0161e klase (dekadentnih gostiju hotela). Na taj na\u010din i Joko prilije\u017ee uz Izabeline recentnije radove o temama obiteljskog nasilja, partnerskih odnosa i \u017eudnje. Iz malo poznate jordanske kinematografije (uz francusku produkcijsku podr\u0161ku i glavnu animatoricu Martu Magnusku) sti\u017eu nam Sjene Rand Beiruty, potresno-empati\u010dan anga\u017eiran rad o 14-godi\u0161njoj djevojci, majci i supruzi, \u017ertvi zlostavljanja koja iz Bagdada odlazi u svijet. Film je prikazan na festivalu u Veneciji, ba\u0161 kao i Lutak i kit Animafestova veterana Roberta Catanija \u2013 klasi\u010dnom tehnikom crte\u017ea on pinokijevski motiv umjetnog \u010dovjeka tretira s obzirom na teme stvaranja, radosti fizi\u010dke egzistencije, konformizma i dehumanizacije. Snimljen na sjeveru Estonije i Norve\u0161ke, balti\u010dki time-lapse lutka film Ptice su nestale Anu-Laure Tuttelberg animirano-eksperimentalna je poema o dolasku zime i umiranju prirode, jedinstvene atmosfere i dizajna likova. Film je svjetsku premijeru imao na festivalu u Locarnu, gdje se vidjeti mogao i Bez glasa Samuela Pattheyja, autobiografski nadahnut prikaz svijesti techno partijanera \u010dija isprazna svakodnevica protje\u010de u i\u0161\u010dekivanju no\u0107nog clubbinga prije negoli je pomuti tjeskoba (ili i\u0161\u010dekivanje?) o\u010dinstva. Jo\u0161 jedan stari znanac Animafestove publike Sa\u0161a Svirski u eklekti\u010dno-eksperimentalnim, esejisti\u010dko-filozofskim i zvu\u010dno agresivnim Zagasitim mrljama zelenkastih boja (tako\u0111er prikazanima u Locarnu) ponovno udara na \u201edivna pro\u0161la vremena\u201c (kao i u pro\u0161lom filmu Gospodar mo\u010dvara), ali ovoga puta i na ekrane pametnih telefona, newsfeedove i rat.<\/p>\n

Filmom Hurik\u00e1n, crno-bijelom akcijskom komedijom o nespretnom debeljku u romanti\u010dnoj pra\u0161koj no\u0107noj potjeri za ba\u010dvom piva na Animafest se vra\u0107a i \u010de\u0161ki autor Jan Saska, poznato po diplomskoj crnoj komediji Happy End. Vi\u0161e od desetlje\u0107a nakon animafestovskog debija u studentskoj konkurenciji, Japanka Saki Muramoto debitira i u Velikom natjecanju radom No\u0107 na odmori\u0161tu. Film nagra\u0111ivan na festivalima u Varni, Parizu i Los Angelesu nokturalno-meditativna je, rijetko tiha pripovijest o liminalnom prostoru cestovnog odmori\u0161ta koje je istovremeno otu\u0111uju\u0107e i humano. Glavnom nagradom briselske Anime ovjen\u010dani Kej Sisowath (r. St\u00e9phanie Lansaque, Fran\u00e7ois Leroy) romanti\u010dni je horor ambijentiran u glavni grad Kambod\u017ee s referencama na povijest \u017eanra i lokalnu demonologiju, ali otvoren i alegorijskim \u010ditanjima (zaraza, ne\u010disto\u0107a, siroma\u0161tvo). Blago stravi\u010dna je i meksi\u010dka 3D i stop-animirana Dolores Cecilije Andal\u00f3n Delgadillo, svojevrsna parafraza Alice u Zemlji \u010dudesa u kojoj se naslovna junakinja pretvara u pasanca nakon \u010dajanke s mrtvacima.<\/p>\n

Aktivizam i humor<\/strong><\/p>\n

Na tematski program Animafesta 2025 naslonilo se nekoliko radova izra\u017eenog dru\u0161tvenokriti\u010dkog pedigrea. Iza prividno naivne, ikoni\u010dne pripovijesti o rodama koje nose djecu brazilski duo Yuca (Daniella Schuarts i Leonardo Salom\u00e3o) u Nemogu\u0107em putovanju sakrio je alegoriju o rasnoj nejednakosti u podru\u010dju porodni\u0161tva \u2013 film je, naime, posve\u0107en Portorikanki Amber Rose Isaac koju je tijekom pandemije u New Yorku ubio nestru\u010dno obavljen carski rez. U kozmi\u010dki vrt i veselu escherovsko-moebiusovsku zabavu poreme\u0107aj donosi seksualni napad koji pokre\u0107e potragu za pravdom i oporavkom u vizualno iznimnoj nadrealisti\u010dkoj alegoriji unutarnjeg \u017eivota Vrtlarenje Sarah Beeby. U autobiografskoj frustraciji \u017eivotom prometno zagu\u0161ene ulice Jelena Oroz pronalazi nadahnu\u0107e za kreativne i dinami\u010dne vizualizacije \u201esudara\u201c \u010dovjeka i automobila, slu\u017ee\u0107i se kako svojom prepoznatljivom 2D estetikom, tako i stop-animacijom objekata te \u201edje\u010djim\u201c crte\u017eima. Nema mjesta, me\u0111utim, ide i dalje od registracije velegradske neugode, prikazuju\u0107i kako \u010detverokota\u010dna \u010dudovi\u0161ta koloniziraju na\u0161e snove i psihu. Glavno jelo (r. Zinia Scorier, Marie Royer) film je o friganima, antikonzumeristi\u010dkoj zajednici koja odbija kupovati hranu, ve\u0107 se hrani ba\u010denim namirnicama i plodovima komunalnog vrta koje ujedno i prodaje. Zanimljiv po animiranoj kameri “iz ruke”, odnosno mije\u0161anju razli\u010ditih dokumentaristi\u010dkih postupaka i novomedijske samodopadnosti s referencijalnim pop-kulturnim transformacijama Skroll Martena Vissera osvr\u0107e se na desenzibilizaciju suvremenog \u010dovjeka za stvarnost slijedom pretjerane konzumacije spektakla.<\/p>\n

Dobro poznati animiranofilmski komediografi i redoviti sudionici Animafesta Job, Joris & Marieke s prepoznatljivim su jajolikim 3D likovima ovoga puta ispri\u010dali ekolo\u0161ku geg-distopiju Kvota o uglji\u010dnom otisku. Svoj glas u filmu posudila je i nizozemska glumica Carice van Houten, poznata iz Igre prijestolja, Valkire i dr. Rasko\u0161na satira s elementima groteske Oslobodite koko\u0161i Mat\u00fa\u0161a Viz\u00e1ra ruglu izvr\u0107e aktivizam za prava \u017eivotinja i veganstvo, ali zahva\u0107a i \u0161ire u uobi\u010dajene \u201esukobe na aktivisti\u010dkoj ljevici\u201c, hipi pokret, guruizam i sl. U urnebesnom brazilskom filmu Angela Defantija Ja sam njema\u010dki ov\u010dar uznositog i pretencioznog psa \u010duvara u krizu identiteta baca provokativna ovca koja ga podsje\u0107a na njegovu \u201evu\u010dju prirodu\u201c, dok je kreativan prikaz tijeka i raspada ljubavnog odnosa u sredi\u0161tu filma Mljac Martinusa Klemeta, djela obilje\u017eenog specifi\u010dnim estonskim humorom i grotesknom premisom o ku\u0161a\u010dici pse\u0107e hrane \u010dije emocionalno distanciranje od partnera, potaknuto njegovom \u017eeljom za o\u010dinstvom, ima makabri\u010dni zavr\u0161etak. Indijska muzi\u010dka 3D geg-humoreska Kreketavi \u0161ou Suresha Eriyata temelji se na ritmi\u010dnom tradicijskom i pop-tradicijskom pjevanju iskrivljenom zavijanjem te rasko\u0161noj animaciji \u017eivotinja, a duhovita danska minijatura Riblje tlapnje Tobiasa Ruda na ribu projicira nesigurnosti zaljubljenog ribara. Naposljetku, njema\u010dko-hrvatska koprodukcija Bodlja u guzi Elene Walf zimska je \u017eivotinjska geg-humoreska o nesporazumu psa i je\u017ea, pogonjena dovitljivom plo\u0161nom estetikom i \u201ehitovima\u201c klasi\u010dne glazbe. Rije\u010d je o epizodi animiranog serijala Lenas Hof uglednog \u0161tutgartskog studija Film Bilder, u koprodukciji s hrvatskom ku\u0107om Minya – Film & Animation Miljane Dragi\u010devi\u0107.<\/p>\n

Povijest, eksperiment i tradicija<\/strong><\/p>\n

Nagra\u0111ivani stop-animirani film O\u010deva pisma Alekseja Evstignejeva donosi dirljivu istinitu pri\u010du o prognanom meteorologu koji je 1930-ih k\u0107eri iz gulaga slao pisma o svojoj \u201eekspediciji prou\u010davanja biljaka\u201c, \u0161tite\u0107i je na taj na\u010din od istine o svojoj sudbini. Corrie Francis Parks, poznata po animaciji prirodnih materijala i njihovom spajanju s digitalnom tehnologijom, u filmu SKRFF s Danielom Nuderscherom grebe ispod slojeva boje nano\u0161ene na jedan be\u010dki zid od 1982. do danas. Gdje plavo susre\u0107e crveno ma\u0111arski je eksperimentalni rad Tam\u00e1sa Patrovitsa napravljen uz pomo\u0107 rizografa, digitalnog printera japanske korporacije Riso Kagaku prepoznatljivog po brzom i uglavnom jednobojnom tisku. Apstraktni ples u\u017eitka i krhkosti, \u201eskija\u0161ki\u201c film Freeride u C-u latvijskog autora Edmundsa Jansonsa, ostvaren u autoru omiljenim plavo-bijelo-crvenim nijansama i posredstvom majstorski \u017eive linije, poklonike ovoga sporta odu\u0161evit \u0107e animacijom \u017ei\u010dara, skija\u0161kih mapa i \u010dovje\u010duljaka bliskih sportskim piktogramima.<\/p>\n

U klasi\u010dnoj estetici crno-bijelog crte\u017ea filma Kako izgleda\u0161 ve\u010deras Christoph Horch podaruje radikalni fizi\u010dki oblik netrpeljivosti i odbojnosti prema srkanju, mljackanju i drugim manama partnera te ih odvodi do krajnjih granica. Bijela pozadina stvara, guta i preobra\u017eava dominantno floralne i facijalne motive slobodno asocirane s mirisima u pojavno osvje\u017eavaju\u0107e starinskoj Odi parfemu Maksima Litvinova. Tradicionalnom tehnikom crte\u017ea na papiru Meejin Hong u Bujici, zapa\u017eenoj i na festivalu u Rotterdamu, prikazuje zasi\u0107eni prostor sje\u0107anja u stalnoj mijeni<\/p>\n

Svjetski festival animiranog filma \u2013 Animafest Zagreb odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu od 2. do 7. lipnja 2025.<\/p>\n

[izvor informacije Animafest<\/a><\/strong>]<\/p>\n